Kako najmoćnije žene bankarskog i financijskog sektora vide oporavak gospodarstva nakon covid-krize?

Okrugli stol na današnjoj Konferenciji za žene u bankarstvu i sektoru financijskih usluga okupio je najmoćnije žene bankarskog i financijskog sektora koje su pričale o digitalizaciji u bankarstvu, pandemiji, moratorijima, ali i prelasku na euro.

Sudionice okruglog stola bile su Višnja Božinović, članica Uprave RBA, Andrea Pavlović, članica Uprave PBZ, Martina Drvar, viceguvernerka HNB, Vinka Ilak, članica uprave Fine, te Ana Luetić, Sales Manager u Asseco SEE. Moderatorica okruglog stola je bila viša menadžerica u Ernst&Young savjetovanje Maja Šuber.

Viceguvernerka HNB-a Martina Drvar smatra da je digitalizacija uz upotrebu umjetne inteligencije potrebna i da je razvojem tehnologije neminovni prelazak na nju, no potrebna je kontrola procesa. “Umjetna inteligencija treba sadržavati tu ljudsku kontrolu.”


Pročitajte više: Samo dvije velike banke u Hrvatskoj imaju po dvije članice uprave!


Kako je pandemija utjecala na bankarski sektor?

Pandemija nije poštedjela ni bankarski sektor, a članica Uprave PBZ-a Andrea Pavlović priznaje da nije bilo jednostavno nositi se sa cijelom situacijom. “Regulatori su nam tu bili velika pomoć, a komunikacija je bila ključna. Smatram da smo dobro odgovorili na tu krizu i da smo bili brzi u pružanju usluga koje su klijenti očekivali, prvenstveno omogućavanje ugovaranja moratorija.”

Naravno, banke kao i većina tvrtki osjete negativan utjecaj na rezultat, ali su izbjegnuti najgori scenariji. “Svi zajedno i Ministarstvo financija, HNB, mi i poduzetnici uspjeli smo premostiti krizno razdoblje.”

S obzirom na to da moratorij na brojne kredite uskoro prestaje, postavlja se pitanje daljnjeg negativnog utjecaja na rezultate banaka. “Ne očekujem novi udarac jer klijente s kojima su moratoriji ugovoreni, pratimo redovno, ne čekamo istek moratorija tako da u tom dijelu ne očekujemo dodatne probleme. Redovno pratimo ponašanje naših klijenata i kroz kvartalna izvješća pratimo situaciju. Ne bismo trebali imati problema.”

Digitalizacija bankarskog i financijskog sektora

Kriza je brojnim sektorima nametnula ubrzanu digitalizaciju, financijske institucije krenule su s digitalizacijom i prije pandemije, ali je pandemija značajno ubrzala procese digitalizacije. “Željeli smo omogućiti svojim korisnicima da dobiju sve potrebno na jednom online mjestu bez odlazaka u Poreznu upravu ili banku, stoga smo u suradnji s regulatorom i financijskim institucijama razvili Covid Score i prilagodili ga za mogućnost korištenja u budućnosti”, rekla je Vinka Ilak, članica uprave Fine.

Posebnu pažnju klijentima u pandemiji je posvetila i RBA, a Višnja Božinović, članica Uprave ističe kako su pozorno pratili njihove potrebe i radili poboljšanja. “Fizičke osobe su mogle putem weba tražiti moratorij. Klijenti su to prihvatiti i vrlo visoko su vrednovali te usluge. Ukupno smo napravili 20 promjena na proizvodima i procesima kroz digitalizaciju tako da klijenti ne moraju dolaziti u banku.”

Ana Luetić, Sales Manager u Asseco SEE, uvidjela je brojne izazove, ali i pomake banaka prema tehnologiji. “Pandemija nas je značajno ubrzala, moram pohvaliti hrvatske banke da su kvalitetno napravile digitalnu transformaciju, u tri mjeseca smo primijetili novi broj usluga, i to preko različitih kanala.”

Kako će banke odgovoriti na fintech izazov?

Svaka krizna situacija iznjedri i nešto dobro, pandemija je definitivno ubrzala digitalnu transformaciju, s razvojem digitalnih usluga banaka razvija se paralelno i tržište fintech kompanija koje pružaju slične vrste usluga kao banke pa se postavlja pitanje kako će banke odgovoriti na pojavu fintecha.

Viceguvernerka misli da će klijenti ostati vjerni bankama, ali će koketirati istovremeno s fintechom. “Banke daju određenu sigurnosti, i to klijenti vole, ali isto tako klijenti žele isprobati nove stvari. Banke će se morati prilagoditi.”

Sprema se eurokonverzija, koji izazovi čekaju banke?

Članica uprave PBZ-a ističe veličinu tog projekta. “Mi smo krenuli s tim, ali mislim da će do datuma uvođenja eura sve drugo biti stavljeno na čekanje jer je to najveći projekt koji smo ikada imali. Srećom, pomaže nam iskustvo banaka u Slovačkoj gdje se to dogodilo prije nekoliko godina.”

Eurokonverzija bi mogla biti izazovnija za FINU. “Mi vodimo brigu o puno sustava, kao što je državna riznica, ovrhe, platni sustavi. Imamo puno izazova, da ne govorim o samoj fizičkoj zamjeni novčanica koja će se provoditi i u Fini i u bankama.”

Višnja Božinović istaknula je važnost zaštite klijenata u tom procesu: “Ja bih rekla da je zaštita potrošača i komunikacija prema njima integralni dio koji ne možemo odvojeno gledati. Trenutno radimo analize sustava i prema planu ćemo napraviti detaljnu analizu do kraja sedmog mjeseca, koje su dimenzije promjene i hoćemo li sve resurse staviti u funkciju.”

Za kraj je Ana Luketić istaknula važnost održivosti: “Drago mi je da se na to ne gleda kao neki trošak nego kao investiciju i u zajednicu i u kompaniju.”

Foto: Domagoj Biondić

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

akontacije za plin

Veliki vodič za potrošače plina: Akontacije ne morate platiti, evo i...

Nakon što su se izmijenili opskrbljivači, kupcima plina u Zagrebu, Zaprešiću i Velikoj Gorici stižu akontacije koje nisu trebale stići, oni...
- Advertisment -