Pojam mobinga svima je poznat. Maltretiranje je to zaposlenika od strane nadređenih, a često se događa i na istoj hijerarhijskoj liniji.
Mobing se primarno događa zbog zloporabe položaja moći. Poslodavac je taj koji određuje za koliku plaću i pod kojim uvjetima zaposlenik radi, kao i ima li uopće posao. S druge strane, radnike je sve teže pronaći, što će izgledno rezultirati promjenama u položajima moći, a samim time i dovesti do učestalijeg mobinga nadređenih.
Pročitajte više: Jezični savjetnik: Koja je razlika između riječi mobbing i bullying?
Mobing postoji na svim razinama i u svim smjerovima
Zlostavljanje poslodavca izgleda drugačije. Nema pretrpavanja poslom ili uskraćivanja rada, kao niti prijetnji otkazom. Boris Vukić za portal posao.hr mobing nad nadređenim opisuje kao neprijateljsku i neetičku akciju od strane jednog ili više pojedinaca. Nadređena osoba pritom nema opciju reagiranja i sprječavanja neželjenog ponašanja.
„Postoji mobing od podređenih, zlostavljanje na poslu ide sa svih strana,“ otkriva nam jedna umirovljena HR-ovka (podaci poznati redakciji). „Podređeni su najčešće vršili pritisak na nadređenog da ispuni nešto što nije u mogućnosti. Primjerice, ne može povisiti plaću jer nema sredstava ili ne može promaknuti osobu jer nema otvorene pozicije. Često bi snimali razgovore i služili se prijetnjama i detaljima iz privatnog života kako bi došli do cilja.“
Osobe koje maltretiraju nadređene obično su osobe nezadovoljne svojim položajem u tvrtki, najčešće zbog precjenjivanja vlastitih znanja i sposobnosti, a često će nastojati i druge zaposlenike “uvući” u svoje maltretiranje, stoga je važno znati kako stati na kraj ovom ponašanju.
“Moja je djelatnica izazivala probleme od svađe sa susjedima do policijske prijave, pa do toga da su je druge dvije zaposlenice izbjegavale jer je svima, uključujući meni, šefovala,” dijeli s nama Katarina Boban Filipančić, poduzetnica i menadžerica. “Nije ni jednu plaću zaradila, jedva je dolazila u ured, stalno je kasnila i samo pametovala, a niti je znala raditi, niti je završila obuku koju sam joj platila. Na kraju, zamolim je da kaže doslovno kakav otkaz želi i napadne me, izvrijeđa i psuje.”
“Užas. I od klijenata. Nije lako biti žena,” dodala je osnivačica agencije Mediahint Blanka Tomašić i istaknula kako smatra da bi neugodne situacije izbjegla da je muškarac.
Pročitajte više: 10 znakova da se zaposlenik ne uklapa u radno mjesto
Kako okončati mobing nadređenih i kada je vrijeme za rastanak?
„Mi bismo žrtvi uvijek preporučili da pokuša s tom osobom razgovarati, još jednom objasniti da ne postoji mogućnost za povišicu niti za promjenom radnog mjesta. Ako bi se zlostavljanje nastavilo, išli smo razinu gore, osobi koja je nadređena žrtvi, kako bi i ona bila uključena u rješavanje problema. Sve se pokušalo mirno rješavati,“ pojašnjava nam umirovljena HR-ovka.
„Najčešće je pomogao razgovor uz predočenje jasnih objašnjenja zašto neke stvari nisu moguće. Opomena pred otkaz se čuvala za kasnije jer bi zlostavljači onda postali agresivniji, počeli bi prijetiti. Tada smo im morali dati otkaz.“
Vukić ističe kako je važno na bilo kakvo zlostavljanje u poduzeću reagirati što prije, kao i prilagoditi reakciju samoj vrsti zlostavljanja i dinamici unutar tvrtke. Zlostavljači će utjecati na opću radnu atmosferu koja će postati nepodnošljiva i djelatnicima koji sa situacijom nemaju veze. Isto tako, nije isključeno da će se i drugi zaposlenici pridružiti u mobingu. Stoga savjetuje da se u zapošljavanje uključi određivanje dominantnog vrijednosnog sistema kandidata koje će se usporediti s vrijednosnim sistemom organizacijske jedinice za koju se bira kandidat kako bi se osigurala uravnotežena radna atmosfera.
Pročitajte više: Ana-Marija Špicnagel Ćurko-definiranje ključnih vrijednosti donijelo je mnoga poboljšanja u mojoj tvrtki!
„Kad ti podređenom koji mobingira ne udovoljiš, on se osvećuje smanjujući produktivnost rada. Odlazi na lažna bolovanja, kasni na posao, ne izvršava svoje obveze i odbija zadatke što pasivno što agresivno, koristi puno duže pauze,“ pojašnjava umirovljena HR-ovka i dodaje kako je to sve bila metoda kroz koju bi se nadređenog nastojalo ucijeniti da udovolji zahtjevima.
Već je neodgovorno ponašanje dobar i zakonski ispravan razlog za davanje otkaza, no poslodavci to najčešće žele izbjeći. Ipak su utrošili vrijeme i resurse u zapošljavanje i trening zaposlenika koji je vrlo vjerojatno svoj posao i radio dobro. No kada drugog rješenja nema, vrijeme je da se u taj proces uključi još jednom. Zlostavljanje i narušavanje zdravog radnog odnosa nisu nešto preko čega bi trebalo prijeći.
Foto: Canva / Blanka Tomašić, privatna arhiva / Katarina Boban Filipančić, privatna arhiva
