Žene u Hrvatskoj su brojnije (51,77% ) i u sve većem broju visokoobrazovane, pokazali su dugo očekivani rezultati popisa stanovništva koje je provedeno 2011. godine. Iako smo ih skupo platili, oni su donijeli pozitivne i zanimljive činjenice o strukturi stanovništva u Hrvatskoj.
Hrvatska sedma u EU po obrazovanju
Evidentan je porast stope obrazovanja i smanjenje udjela nepismenog stanovništva. Tim rezultatima je uvelike pridonijela reforma školstva i uvođenje bolonjskog procesa te povećanje svijesti o pismenosti kod starijih ljudi koji također bilježe i sve veću informatičku pismenost. Najviše obrazovanih je u dobi između 26 i 34 godine te je time Hrvatska zauzela čak sedmo mjesto po obrazovanju u zemljama Europske Unije, ispred zemalja poput Austrije i Italije.
Visokoobrazovane žene do 30-te čine 30% a muškarci svega 20% visokoobrazovanih
Osim rasta obrazovanih, promijenila se i struktura obrazovanog stanovništva u korist ženskog spola. Ovi rezultati nisu nimalo iznenađujući obzirom da se vrlo često iznose podaci o većem postotku visokoobrazovanih žena u odnosu na muškarce.
Ako se osvrnemo na promjenu koja se odvijala u društvu u protekloj polovici stoljeća, uvidjet ćemo neke zanimljive rezultate o napretku žena. Dok je prema popisu iz 1961. 18,1% žena bilo nepismeno naspram 7% muškaraca, taj broj se u proteklih 50 godina značajno smanjio tako da je danas svega 1,3% žena i 0,4% muškaraca nepismeno i to uglavnom oni starije dobi koji žive u ruralnim krajevima.
U strukturi osoba starijih od 15 godina svega je 16% visokoobrazovanih, od čega se 53% odnosi na žene a 47% na muškarce. I dok je sve do 2001. godine, visoko obrazovanje bilo učestalija pojava kod muškarca, do 2011. se bilježi velika promjena u spolnoj raspodjeli visokoobrazovanih.
Gledano po dobnim skupinama (20-24; 25-29; 30-34 itd.) visokoobrazovane žene dominiraju sve do 50-te godine starosti. Najveća razlika u korist žena je u dobnim skupinama 20-40 godina: u dobnoj skupini 25-29 33,7% je visokoobrazovanih žena nasuprot 19,9 % muškaraca; u skupini 30-34 31,8% je visokoobrazovanih žena u odnosu na 20,9% muškaraca. U dobnim skupinama iznad 50-te godine starosti više je visokoobrazovanih muškaraca i taj udio je veći kako raste starost dobne skupine.
Visokoobrazovane žene neiskorišteni potencijal
Iako rezultati upućuju na napredak žena u obrazovanju, s druge strane bilježi se i pad članova u obitelji iliti stope nataliteta. Sve više ih se obrazuje, a time i mijenja svoje stavove i vrijednosti koje poslije one prenose na svoju djecu. Na taj način se iskorjenjuju patrijarhalne obitelji u kojima su žene isključivo domaćice i lišene obrazovanja. Visokoobrazovane žene kasnije ulaze u brak i tada nastaje borba za ravnotežom privatnog i poslovnog života, zbog čega unatoč tolikom broju visokoobrazovanih žena svega 20-tak % njih je u upravama hrvatskih kompanija.
>>Posao nije škola
Popis stanovništva ne sadrži podatke o broju djece ovisno o stupnju obrazovanja žene, međutim s obzirom na sadašnje trendove, bit će potreban zajednički napor i države i poslodavaca na fleksibilizaciji radnih mjesta podjednako za žene i muškarce, povećanje broja vrtića i škola prilagođenih radnom vremenu roditelja… Natalitet opada u cijeloj Europi ali najmanje u skandinavskim zemljama koje su uvela ovakva rješenja.
Znanjem kroz stakleni strop
Sigurno je to kako ovi rezlultati govore o pozitivnim pomacima u strukturi stanovništva. Upravo ti rezultati su nas svrstali u top 10 zemalja EU, a da nije nezaposlenost ili zaduženost. Isto tako, ukazali su na veliki napredak žena u proteklih 50 godina. Francuski filozof Michela Foucaulta je rekao da “znanje generira moć”, samo ta moć se sad mora usmjeriti na konačno razbijanje staklenog stropa.
Foto: Dreamstime/Yuri Arcurs
