Zamislite da vaša kćer na ispitu dobije lošiju ocjenu za isti odgovor koji je dao njezin muški kolega iz razreda? Sigurno bi bili ljuti i možda pomislili da se dogodila neka pogreška. Nažalost, vjerojatno se ne bi radilo o nikakvoj pogreški. Istraživanje Sarah Hofer sa švicarskog federalnog instituta i Sveučilišta tehnologije, znanosti i menadžmenta, ETH Zürich, pokazalo je da se upravo ovakve stvari događaju na svakodnevnoj bazi.
Isti odgovori, slabije ocjene djevojčicama
Njezino je istraživanje, kojeg je provela u Švicarskoj, Njemačkoj i Austriji, pokazalo da će učenice vjerojatnije dobiti lošije ocjene od učenika na testovima iz fizike, čak i da su oba spola dala potpuno identične odgovore.
Grupa istraživača, na čelu sa spomenutom Sarah Hofer, zamolili su 780 učitelja u srednjim školama u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, da ocjene odgovor na jedno pitanje na online testu. Svi učitelji dobili su isto, djelomično točno, pitanje. Jedina razlika je bila što je polovica ispitanika, tj. učitelja, bila uvjerena da ispravljaju odgovor učenice, a druga polovica da ispravljaju odgovor učenika.
Rezultati njezinog istraživanja bili su nažalost poražavajući. Učitelji s manje od 10 godina radnog iskustva davali su slabije ocjene djevojčicama i to u Švicarskoj (u prosjeku za 0,7 slabiju ocjenu) i u Austriji (0,9).
Dobra vijest je ta da učitelji koji su imali više od 10 godina radnog iskustva nisu pokazali nikakve znakove diskriminacije – oni su jednako ocjenjivali djevojčice i dječake.
„Učitelje s manje radnog iskustva kod ocjenjivanja vjerojatnije više vode predrasude da su djevojčice slabije u fizici nego dječaci“, rekla je Hofer za ETH Zürich.
Već je poznato da u društvu općenito vladaju stereotipi da STEM područja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) nisu za djevojčice, što djevojčicama koje imaju interes za ta područja otežava ulazak u njih pa se samim time moraju više truditi (od škole do samog zaposlenja i napredovanja). No ovo je istraživanje pokazalo da takve predrasude postoje i kod učitelja.
„Poznato je da predrasude i stereotipi imaju utjecaj na ocjenjivanje kada evaluator nema dovoljno informacija ili je pod velikim stresom ili opterećenjem. Učitelji s manje iskustva su očito pod većim utjecajem kontekstualnih informacija kao što je spol“, rekla je Hofer.
U Njemačkoj, trećoj zemlji koja je bila uključena u ovo istraživanje, dolazi do mješovitih rezultata.
Naime, učitelji s manje od 10 godina iskustva ocijenili su dječake i djevojčice isto, dok su učiteljice s manje od 10 godina iskustva bile te koje su davale djevojčicama slabije ocjene. Tako su primjerice, učiteljice s 5 ili manje godina iskustva djevojčicama u prosjeku dale za 0,9 slabiju ocjenu. Zašto je došlo do ovih razlika, Hofer nije mogla objasniti.
Kao što je istaknula profesorica Elizabeth Stern s ETH Züricha, slabije ocjenjivanje dovodi do gubitka interesa djevojčica za STEM područja.
„Ocjene su svojevrsni feedback učenicima za njihov rad i utječu na njihovu samopercepciju, motivaciju i trud. Ako njihove ocjene ne predstavljaju stvarni odraz njihova rada, teško im je pronaći put dalje. Ako djevojčice već imaju osjećaj da u školi neće biti pravedno ocijenjene u znanstvenim predmetima, onda će automatski izgubiti interes za taj predmet“, rekla je Stern.
No, protiv stereotipa i predrasuda, naročito kada ih nismo svjesni, teško se boriti. Hofer je ponudila rješenje i za pitanje ocjenjivanja.
„Učiteljima bi kod ocjenjivanja moglo pomoći i postavljanje strukturiranog pristupa ocjenjivanju, s jasno postavljenim kriterijima. Također bi pomoglo kada bi učitelji pokrili ime učenika kod ocjenjivanja ispita“, zaključila je Hofer.
Foto: Flickr/ Alberto G.
