“Postoji samo sadašnjost. Prošlost i budućnost ne postoje, to je zapravo naš mentalni konstrukt i postoji samo u našoj glavi,“ započela je svoje predavanje na Konferenciji za mame poduzetnice i one koje to žele postati Branka Novosel, doktorica humanističkih znanosti, neuroedukatorica, profesorica, znanstvenica praktičarka – stručnjakinja za dvadesetak metoda Mindfulnessa i vlasnica franšize ALOHA Mentalna aritmetika za Hrvatsku. Cilj joj je educirati zainteresiranu javnost o najnovijim znanstvenim spoznajama o mogućnostima ljudskog mozga i unijeti ih u svakodnevicu kao koristan alat – urede, domove, vrtiće, škole.
“Mindfulness je EQ, emocionalna inteligencija“
Fokus njezinog rada su djeca, a veći dio svojeg života provela je u mišljenju da djecu treba educirati tako da budu inteligentna, vrijedna i imaju puno znanja. To je naravno važno, no tek je na pragu pedesetih shvatila da je od IQ-a puno važniji EQ, odnosno, emocionalna inteligencija, a posebice u današnjim vremenima kad smo suočeni s gomilom prepreka, stresova i trauma, od ekonomske krize, globalne pandemije pa do potresa. Jednostavno je – možemo biti jako inteligentni, čak i bogati i uspješni, no ipak nesretni, ako nemamo razvijenu emocionalnu inteligenciju. Postoji mnogo pretpostavki, najčešće pogrešnih, o tome što točno Mindfulness jest.
Stručnjakinja je objasnila da Mindfulness nije tehnika opuštanja, iako jednim svojim dijelom djeluje na to da se fizički opustimo. “Mindfulness nije religija, ni self-help niti kokreiranje, ni new age tehnika. Mindfulness kakvog ja podučavam i kakav se radi u zapadnom svijetu u korporacijama, školama, bolnicama, je potpuno svjetovan i počiva na znanstvenim spoznajama i dokazima”, objašnjava Novosel. Kroz tehnike Mindfulnessa ne možemo spriječiti misli i njihov tok, ali nas uči kako se s njima nositi i upravljati.
Pročitajte više: Zašto je emocionalna inteligencija ključna za uspješno vođenje
“Misli većim dijelom utječu na naše raspoloženje”
Iako bi nas većina voljela da možemo barem na tren zaustaviti misli, za takvo nešto trebalo bi nam još puno vježbanja, no to nam nije cilj. Ono što možemo učiniti je naučiti kako misli djeluju na našu svakodnevicu i kako kreiraju naše raspoloženje, načine na koje komuniciramo s drugima i sami sa sobom. Naučivši vještinu Mindfulnessa možemo te misli spoznati i naučiti kako da ih kontroliramo i preusmjerimo bez da one kontroliraju nas.
“Mindfulness je potpuno usmjeravanje pažnje i svjesnosti na iskustvo u svakom trenutku našeg života na otvoren i nekritički način.” To znači da prihvaćamo ono što se oko nas događa i postanemo otvoreni prema svemu što dolazi, uz ušutkavanje našeg “unutarnjeg kritičara” koji, iako koristan mehanizam, često može pogrešno procijeniti situaciju i zagorčati nam život. Mindfulness kao psihološki proces odvija se u našem umu s ciljem usmjeravanja fokusa na unutrašnja i vanjska događanja.
Koje su koristi Mindfulnessa?
Mindfulness nam, prije svega, može pomoći u komunikaciji s drugima i nama samima. A komunikacija je sve i sve je komunikacija. “Komunikacija s nama samima je onaj naš unutarnji glas koji nas tjera da budemo perfekcionisti, što za nas nikako nije dobro – jer savršenstvo ne postoji.” Osim poboljšanja komunikacijskih vještina, tehnike Mindfulnessa mogu pomoći u smanjenju stresa, štiti nas i od burnouta. 75% bolesti današnjice povezane su s povišenom razinom stresa kroz dugi period. Novosel objašnjava da je stres ono stanje povišene energije, ali nas upravo on dovodi do burnouta – kad postajemo preistrošeni i rezignirani. Mindfulness povećava fokus i koncentraciju u svemu što radimo, na poslu i kod kuće.
“Fokus i koncentracija presudni su za sve što u životu radimo,” naglasila je te nadodala: “Također, Mindfulness povećava sposobnost da primjereno reagiramo u zahtjevnim situacijama, a svaki dan smo u masu zahtjevnih situacija. Ako ste poduzetnice, znate koliko je život poduzetnica kompleksan.”
Pročitajte više: Nemate vremena za Mindfulness? Upravo vama je najpotrebniji
Ponekad treba imati ,,lokot” na jeziku
Često se, kao poduzetnice, nađemo u situaciji kad smo isfrustrirane zbog klijenata, knjigovodstva, papirologije i ljudi s kojima smo u svakodnevnom kontaktu, pa tu frustraciju donesemo doma i iskalimo bijes na članovima obitelji. Takve situacije su štetne i toksične, posebice za djecu koja sve upijaju poput spužvi. Novosel smatra da ponekad treba imati ,,lokot” na jeziku, a tehnike Mindfulnessa mogu nam pomoći u kontroli emocija koje reguliraju našu svakodnevnu komunikaciju. “Trebamo osjećati well-being, odnosno, ispunjenje životom.” Za nju je to nešto najvažnije što je u životu doživjela.
“Čeka nas epidemija mentalnih oboljenja”
”Mindfulness djeluje na hipokampus – dio našeg mozga zadužen za učenje i memoriju. Kad radimo Minfulness vježbe povećava se siva tvar, a kod depresije i PTSP-a hipokampus je smanjen.”
S obzirom na to da su fokus njezinog rada i djeca i tinejdžeri, vjeruje da možemo očekivati epidemiju mentalnih oboljenja među đacima i mladima što predstavlja veliki problem kako za njihove obitelji i njih osobno, tako i za društvo. Djeca kad su pod stresom ne mogu normalno razmišljati zbog nefunkcioniranja amigdale, ali već kroz 12 tjedana učenja Mindfulnessa mogu si pomoći u aktiviranju i hipokampusa i amigdale.
Pročitajte više: Kako ostati mirna i staložena u ovim zahtjevnim vremenima
Kako se Mindfulness izvodi?
Vježbanje Mindfulnessa jest mentalni trening i za to postoje vođene vježbe i vizualizacije. ”Pretežito su to vježbe disanja i vježbe vizualizacije, povećavanja svjesnosti sada i ovdje u svakodnevnom životu. Kad se radi u grupama, rade se vježbe produbljivanja komunikacije. Mi ne trebamo otvoriti usta da bismo komunicirali, nemoguće je ne komunicirati, i to treba osvjestiti.”
Komunikacija je neizbježna, ali za njezino pravilno izvođenje nije nužan jezik. Komuniciramo načinom na koji hodamo, različitim gestama i govorom tijela. ”Mindfulness se sastoji od pet osnovnih elemenata: uvodni teoretski dio; to su pažnja i odgovornost, vođena svjesnost, prihvaćanje, neprihvaćanje, bez identifikacija.”
Važnost sadašnjeg trenutka
”U Mindfulnessu se često govori o past regrets, kad žalimo za nečime što se dogodilo te future worries, kad brinemo o tome što će biti u budućnosti, ” objašnjava tehnike Mindfulnessa i važnost sadašnjeg trenutka. Ono što je bilo i prošlo ne može se promijeniti, ali iz toga možemo izvući pouku i nešto naučiti. ”Da je to tako jednostavno, ne bismo imali PTSP. Ne moramo ga imati samo od rata, imamo ga već i sad od potresa kod djece. Ako imaju alate kako si pomoći, neće razviti PTSP.”
Važno je i razlikovati planiranje budućnosti od straha od budućnosti. Dok je planiranje proaktivna priprema za budućnost i potencijalne rizike, strah od budućnosti umanjuje naše kapacitete da nešto za sebe napravimo. ”Naše mentalno zdravlje zahtijeva brigu i higijenu baš kao i fizičko,” zaključuje Novosel te ponovno naglašava važnost toga da svjesno budemo sada i ovdje, u jedinom trenutku koji postoji i jedinom realnom vremenu kad možemo nešto poduzeti i promijeniti. Upravo u tome nam pomaže mindfulness.
Foto: Mihal Jacić
