Kad kaže da radi u logistici prvo što ju pitaju je „jesi na viličaru ili kamionu“. Niti jedno. Snježana Sokol je voditeljica odjela za upravljanje lancem opskrbe u tvrtki METRO Hrvatska. Ova liderica već 22 godine gradi svoju karijeru u ovoj kompaniji, a posljednjih pet godina radi na trenutnoj poziciji. Prije logistike radila je i u trgovini, u nabavi, u financijama… Sve to bilo joj je premalo aktivno pa se pronašla u logistici – sektoru čije se mjesto na organigramu posebno istaknulo nakon pandemije.
Sa Snježanom smo razgovarali kako je pandemija utjecala na logistiku u tvrtki METRO, koji su najveći izazovi njezine karijere te je li zaista „nemoguće“ biti žena u logistici.
Logistika u pandemiji: METRO netaknut – igraju globalno i dugoročno
Izazovi logistike u vremenu pandemije koronavirusa bili su brojni i raznoliki. Sektor se suočavao s prekidima u lancu snabdijevanja što je dovelo do nestašica određenih proizvoda i sirovina. Također, tu su i promjene u potražnji. Dok su neki proizvodi, poput medicinske opreme i osnovnih potrepština, doživjeli nagli porast potražnje, drugi proizvodi su doživjeli pad potražnje. Povrh toga, mnoge zemlje su uvele ograničenja na međunarodni transport. Sve to dovelo je i do povećanih troškova radi povećane potražnje. U vremenima neizvjesnosti, planiranje i predviđanje potražnje postali su izazovniji, što je zahtijevalo fleksibilnije i agilnije pristupe. Svi ovi izazovi tražili su brzu prilagodbu i inovacije stručnjaka za logistiku, kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje lanca snabdjevenija i zadovoljile potrebe klijenata.
METRO je, kao velika globalna korporacija, imao bezbroj mogućnosti i njima su svjetska tržišta, burza i nabavna tržišta možda bila znatno dostupnije nego što su bila lokalnim konkurentima koji nemaju resurse, kontakte i mogućnosti
„Moram reći da smo se mi stvarno izvrsno snašli u tim uvjetima. Mi smo mogli i nabaviti i dopremiti proizvode na hrvatsko tržište puno, puno bolje i brže nego konkurenti“, naglašava Sokol.
Time su dodaje, dobili određeni market share i konkurentsku prednost.
„Ono što je stvarno bilo važno je partnerstvo koje mi njegujemo i s dobavljačima i s kupcima“, napominje.
Pročitajte više: Žene u nabavi i logistici: Ove zadnje teške godine istaknule su važnost nabave i logistike u kompanijama
Logistika nezastupljena u upravama – METRO iznimka
Objašnjava da je u tim teškim tržišnim uvjetima najbolje došlo do izražaja koliko su važna dugoročna partnerstva. Partnerstva su, smatra direktorica logistike METRO-a, jedini održivi model poslovanja. Čak ni u dopremi robe, u prijevozu robe, nisu imali nikakvih većih problema.
„Nekad smo morali malo improvizirati, ali uvijek smo imali robe za naše kupce u pravom trenutku i u dovoljnim količinama“, tvrdi Sokol. Dodaje da je misija METRO-a pružati podršku svojim dobavljačima i kupcima čiji su dugogodišnji partner s obzirom da se uglavnom radi o trgovcima i uslužnom sektoru – hoteli, restorani, catering…
„Također, radimo i s lokalnim dobavljačima. Time podržavamo domaću proizvodnju, a ujedno našim kupcima nudimo kvalitetne hrvatske proizvode“.
Potvrđuje da je logistika, globalno generalno gledajući, nakon pandemije dobila važnije mjesto na cijelom organigramu. Rijetko logistika ima svog predstavnika u upravi ili se smatra strateškim dijelom firme, no i tu je METRO pokazao da je ispred svog vremena. Kod njih pandemija nije znatnije unaprijedila važnost logistike jer je logistika u METRO-u oduvijek strateški dio firme. Vrlo rano su shvatili da komparativna prednost prema drugim igračima na tržištu leži u tome imaš li proizvod ili ga nemaš, ističe.
„Ako ga imaš onda ga možeš i prodati. Ako ga nemaš, onda ne možeš ništa. Tako da je nama logistika stvarno jedan od stupova pokretača našeg biznisa, i integralan dio svih naših strategija“. Dodaje da je logistika funkcija koja omogućuje razvoj ostalim ključnim segmentima poslovanja.
„U našoj branši je to tako. Vjerujem da čim prije kompanije to shvate, da će još više logistika dobivati na važnosti“.
Najteže joj pao rad od kuće: ‘lider si, a ne znaš jesu li tvoji ljudi dobro’
Snježana za sebe kaže da joj u poslu nikad ništa nije bilo pretjerano teško. Znalo joj je biti monotono, pa je zato došla u dinamičnu logistiku. Ali teško – ništa, jer voli izazove. Kad pomisli na teške trenutke u karijeri, prvo se sjeti prelaska na remote rad radi pandemije.
„U početku je bilo dosta šokantno. Dođeš kući, ukućani isto rade od doma. Škola isto od doma. I sad se svi po kući sudarate i međusobno si smetate. I onda kad znaš da istu takvu situaciju imaju i tvoji ostali kolege, onda to postane nekad malo kaotično, frustrirajuće“, prisjeća se.
Imali su kolege koje su zaposlili tijekom pandemije, kad su svi radili od doma. I bilo je kolega koje nismo vidjeli uživo godinu dana.
„Pričala bih s kolegama s drugih odjela i ti na ekranu vidiš samo njihovo ime i prezime. I onda kad dođeš napokon u ured, onda gledaš tko je sad ovaj, tko je sad onaj… I trebaš povezati ime i prezime s likom i djelom“.
To joj je, kaže, bilo dosta izazovno jer je poprilično aktivna i više voli fizički kontakt nego virtualni. Zato se rada od kuće sjeća šokantnim. Osim što njezinoj živoj prirodi ne odgovara takav princip rada, bilo joj je teško i kao liderici.
„Nije lako upravljati na daljinu. Pitaš se gdje su ti ljudi? Jesu li zadovoljni? Ima li kakvih frustracija? Imamo li probleme na poslu? Mislim, bilo je ljudi koji su doslovno morali raditi na balkonu ili u špajzi. Jednostavno nisu imali nekog odgovarajućeg prostora“, prisjeća se.
Pročitajte više: Teorija igara – evo kako procijeniti igra li se netko s vama u poslu i životu
METRO logistika: 45% tima čine – žene
U logistici ih je ukupno oko 150 i to uključuje sve kolege koji rade u skladištima, u transportima i u upravi. Riječ je, ponosna je, o velikom timu u kojem 45% čine žene. I to ne samo na nekakvim administrativnim funkcijama, što se možda više očekuje, nego i u operativnim funkcijama i u skladištu.
„U skladištu najnormalnije ima žena koje sve rade. Nema velike razlike između, tradicionalno rečeno, ‘muško-ženskih poslova’, barem danas više nema“, naglašava Sokol kojoj je ovo prvi put u karijeri da je na direktorskoj poziciji.
„Uistinu sam bila stvarno ponosna zato što znam da sam do ove pozicije došla isključivo svojim radom. Jednostavno sam znala da je to rezultat svih mojih prijašnjih angažmana, edukacija, poslovnih prilika. Doći na mjesto direktorice bio je normalni daljnji put“.
Sve se, kaže, posložilo. Na tom putu dođe i obitelj koja promijeni prioritete, ali stvarno se može i jedno i drugo, tvrdi.
„Samo treba naći pravu mjeru i staviti svoje prioritete u glavu“.
Pročitajte više: Nataša Mihajlović: ‘Nitko nije super-žena, zašto bismo si to željele’
Privatno je važno kao i poslovno
Do balansa privatnog i poslovnog bilo je teško doći, ali to je element koji dolazi s iskustvom, smatra.
„Kad si mlad i nadobudan najčešće ne moraš donositi neke teške privatne odluke i možda ti je lakše više se primiti posla i ‘zanemariti’ privatno nauštrb poslovnog. Zatim s iskustvom shvatiš da to sve nema nekog velikog smisla zato što možeš adekvatno obavljati svoj posao u poslovno vrijeme, a s druge strane opet i u privatnom okruženju biti zadovoljan. Biti dobar roditelj i dobar prijatelj i naći zabavu i putovati i izlaziti i sve ostalo. Rekla bih da je s godinama i iskustvom to sigurno puno, puno lakše raspodijeliti nego na početku karijere“.
Danas, objašnjava, ima izgrađene svoje dnevne rutine i zadaje si zadatke i dnevne ciljeve. Nekad je to da će danas prošetati 3 kilometra ili da će kad dođem s posla ići malo voziti bicikl… Cilj je, objašnjava, da se od tih ‘zadataka’ koji nam gode ne odustaje.
„Shvatiš da gotovo ništa na poslu ne može biti toliko goruće i hitno da ne može pričekati sutra. Ja sam stvarno imala jako malo situacija da je nešto toliko hitno da moram sve drugo zanemariti da bi se to riješilo“, kaže Snježana koja uvijek na prvo mjesto stavlja ljude i njihovu dobrobit. Dodaje da kao lider mora biti dobar primjer svojim ljudima.
„Ako ti ne ukazuješ svojim primjerom ostalim zaposlenicima, oni te ne mogu niti pratiti“.
Smatra da lider mora biti spreman na izazove i promjene, iako su ljudi po prirodi skloni otporu promjenama. Zato ona mora svojim primjerom pokazati da je to nešto što je normalno. Da promjena gura naprijed.
„Lideri su kao šahisti. Dobar šahist razmišlja 5, 6 ili 7 koraka unaprijed. Isto tako lider mora razmišljati kada donosi svoje odluke da bi znao što ga čeka na sljedećoj stepenici“, zaključuje.
Foto: Privatna arhiva
