Tri doktorice pokrenule program očuvanja mentalnog zdravlja iza poroda

Četiri dana nakon poroda, jedna je rodilja u Skoplju skočila s prozora klinike i preminula od posljedica ozljeda. U dva je navrata imala anksiozne napade nakon porođaja, a psihološka pomoć joj, navodno, nije pružena. Doživljava li se ozbiljno mentalno zdravlje majki?

Mentalno zdravlje majki: Vrapče je uz rodilje

Prema nekim istraživanjima svaka sedma žena oboli od postporođajne depresije, dok je za postpartalnu anksioznost ta brojka i puno veća, gotovo svaka druga. Podaci su to koje je s nama podijelila Ilaria Čulo Vozetić, dr. med., specijalistica psihijatrije. Čulo Vozetić jedna je od tri pokretačice programa za očuvanje mentalnog zdravlja u postpartalnom razdoblju Postnatal.

Naime, Klinika za psihijatriju Vrapče pokrenula je program Postnatal koji je namijenjen majkama djeteta do dvije godine starosti, a koje imaju neki oblik postpartalnih psihičkih tegoba. Najčešće je to postpartalna anksioznost ili depresija.

Postnatal tim

“Porazni su podaci da gotovo polovici žena koje obole od postpartalne depresije nije postavljena dijagnoza i samim time ne dobivaju adekvatnu pomoć i skrb, iako je to najčešća komplikacija koja se javlja u postporođajnom razdoblju”, ističe doktorica.

Dokaz je to da je mentalno zdravlje majki i dalje stigmatizirano. Vlada neopravdano nerazumijevanje prema majkama koje nakon poroda imaju određene teškoće. Ilaria Čulo Vozetić i njezine dvije kolegice, Sanja Martić Biočina i Anja Dvojković, odlučile su doprinijeti destigmatizaciji teme mentalnog zdravlja u postpartalnom periodu.


Pročitajte više: Preko 60% žena doživjelo je probleme nakon povratka s porodiljnog. Zašto kažnjavamo majke?


Program pokrenule tri doktorice, tri majke

Sam program je zamišljen u modularnom obliku, provodit će se kroz osam tjedana, u frekvenciji dva puta tjedno po sat i pol. Obuhvaćat će psihoedukaciju, suportivne grupe razmjene iskustava, zatvorenu psihodinamsku grupu, zdrave stilove života, obiteljsku terapiju, logoterapiju. U provođenju programa će biti uključeni psihijatri, psiholog, socijalni pedagog, radni terapeut, socijalni radnik te medicinske sestre, objašnjava nam psihijatrica.

Na pokretanje programa ove tri doktorice došle su potaknute vlastitim životnim pričama.

“Nas tri smo majke, te smo posebice povratkom na posao nakon vlastitog porodiljnog, uočile kako u tom izrazito zahtjevnom životnom razdoblju nema strukturiranog pristupa liječenja postpartalnih tegoba koji bi uključio osim psihofarmakološkog pristupa i psihoterapijski, psihoedukativni, socijalni te suportivni pristup, te nam je bila težnja pacijenticama omogućiti jedan sveobuhvatni program”, naglašava.

Cilj programa je prevencija, rano prepoznavanje i liječenje psihičkih tegoba u postporođajnom razdoblju, kaže doktorica Ilarija. Dodaje da je prisutna velika stigma o postpartalnom razdoblju.


Pročitajte više: Kućanski poslovi i depresija – Kako su povezani i možemo li ih pomiriti


‘Ideja majčinstva je idealizirana’

“Ideja majčinstva je  često u našem društvu idealizirana, pri čemu se ne uzimaju u obzir psihofizičke i psihološke promjene kao što su fluktuacije hormona, promjena identiteta majke, promjene u obiteljskim odnosima i partnerskoj dinamici, također se ne uzima u obzir kako neke socijalne i egzistencijalne okolnosti mogu utjecati na taj period”, naglašava.

Objašnjava nam da se takozvani „baby blues“ javlja u do 80 posto rodilja neposredno nakon poroda, a nastaje radi naglog pada koncentracija hormona koji su bili prisutni tijekom trudnoće, te posljedično tome dolazi do hormonalnog disbalansa. Od simptoma javljaju se nagle promjene raspoloženja, od plačljivosti do euforije, može se javiti osjećaj nemira, iritablinost, pojačana briga i anksioznost te osjećaj preplavljuće tuge. Takvo stanje ne zahtijeva liječenje, javlja se dan ili dva nakon poroda te traje do dva tjedna.

“No ako simptomi perzistiraju i nakon dva tjedna, te se uz depresivno raspoloženje pojavi bezvoljnost, nemogućnost brige o sebi i djetetu, zabrinutost ‘jesam li ja dovoljno dobra majka’, ideje krivnje, promjene u apetitu i snu možemo govoriti o postpartalnoj depresiji”, napominje. 

Dodaje da se postpartalna depresija ne mora nužno razviti nakon „baby bluesa“ već se simptomi mogu javiti bilo kada unutar godine dana od poroda. Opcije liječenja ovise o kliničkoj slici. Depresija može biti blaga, tada da bi se stanje stabiliziralo dovoljno je psihoterapijsko i suportivno lijecenje. Ako je srednje teška tada se uz psihoterapijski i suportivni pristup uvode i lijekovi. Kad je teška u obzir dolazi i bolničko liječenje. No ne zahvaća postporođajna depresija samo rodilje već i cijelu obitelj, potvrđuje psihijatrica.


Pročitajte više: I tate mogu patiti od postporođajne depresije


Kako pomoći?

“Znamo koliko je odnos majka-dijete važan posebice unutar prve godine života, nemogućnost uspostave emocionalne povezanosti može kasnije dovesti do različitih problema u ponašanju djeteta. Vrlo često se dogodi da se tada pojave problemi i u partnerskim odnosima, nerazumijevanje, nesuglasice i manjak podrške”, napominje.

Provjerili smo i kako partneri, obitelj i prijatelji mogu pružiti podršku majci koja pati od postporođajne depresije. Psihijatrica objašnjava da obitelj i prijatelji moraju pokazati razumijevanje za bolest, pristupiti na empatičan način i pružiti podršku u smislu izravne pomoći pri čuvanju djeteta, uskočiti s pripremom obroka i pomoći pri obavljanju svakodnevnih kućanskih poslova, učiniti sve što je u njihovoj mogućnosti kako bi majka imala vremena naspavati se, ne kritizirati je i imati negativan stav. Također potrebno je ohrabriti majke da potraže stručnu pomoć ukoliko je to potrebno.

“Ako nije pravovremeno prepoznata te se ne liječi, može preći u veliki depresivni poremećaj koji je kronični oblik bolesti. U ekstremnim slučajevima mogu se javiti i suicidalne misli ili misli da se naudi djetetu. Takav oblik bolesti je puno teži za liječenje”, naglašava stručnjakinja.

Upitali smo ju može li se i kako smanjiti rizik od razvoja mentalnih poteškoća i depresije u postpartalnom razdoblju? Kaže da je bitno da si buduće majke ne postavljaju nerealne ciljeve, da prihvate pomoć drugih, da odvoje vrijeme za sebe i svoje potrebe bez osjećaja krivnje, te da ideal majčinstva nije savršena majka već ona koja ovisno o vlastitim, a ne nametnutim mogućnostima zadovoljava potrebe djeteta.

Foro: Canva / Privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

mačke i automobili

Vozači, oprez. Mačke se zavlače u automobile u potrazi za toplinom

Niske temperature opasne su i za ljude i za naše četveronožne prijatelje, a među najranjivijima našle su se slobodnoživuće gradske mačke...
- Advertisment -