Melanie Seier Larsen je principalka u međunarodnoj konzultantskoj kući AT Kearney. Popričali smo s njom o njenoj karijeri, kako to izgleda raditi u konzaltingu i kako to iskustvo utječe na karijeru.
Melanie Seier Larson – rad u konzaltingu je kao MBA program
U AT Kearneyu ste od 2005. Što ste radili prije toga i kako ste se odlučili za karijeru u konzaltingu? Kojim područjem se bavite, na kojim projektima najviše radite?
U A.T. Kearneyu sam skoro 10 godina. Prije toga sam radila u tekstilnoj industriji, a prije toga u jednom Ljubljanskom javnom bilježničkom uredu. Sada sam u A.T. Kearneyu Principal (junior Partner) i specijalizirana sam funkcijski na projekte vezane za organizacije i transformacije te na projekte vezane uz industriju robe široke potrošnje.
Tko su vaši klijenti? Da li pokrivate regiju ili šire?
Moji klijenti su u većini slučaja najveće tvrtke iz regije bivše Jugoslavije i šire.
Sad kad ste principal pretpostavljam da više niste detaljno uključeni u “delivery” projekata nego se više bavite razvojem poslovanja. Budući da je na tom nivou ključna mreža kontakta i s obzirom da se na vodećim pozicijama u velikim tvrtkama većinom nalaze muškarci i poslovi se obično sklapaju na muškim druženjima, kako se vi nosite s tim?
U našoj tvrtki principali su zaduženi za kvalitetu isporuke projekata, zatim jedan dio našeg fokusa je na razvoju ljudi, a drugi dio fokusa na širenju poslovanja. Za posljednju aktivnost je naravno najbitniji network. Ali samo network i umrežavanje nije dovoljno. Osnova je naravno stručnost i sadržaj, onda se network sam po sebi, prirodno dogodi. Puno puta vidim mlade ljude koje „jako agresivno“ trče po terenu, skupljaju posjetnice, broje kontakte na LinkedInu i misle, da je količina ispred kvalitete. Ja se s time ne slažem. Potrebno je uložiti u svaki kontakt dovoljno vremena i truda ako ga želimo na dugi rok „koristiti“ za širenje poslovanja. Istraživanja su pokazala da se žene drugačije umrežavaju, naime žene su fokusiranije na uspostavu kvalitetnijih (ali zbog toga isto manjeg broja) kontakata nego muškarci kod kojih je pak obrnuta situacija.
Sama se pokusavam umrežavati uz posao, od ponedjeljka do petka…subota i nedjelja su rezervirane za jako uski krug ljudi, sa kojima već jako dugo “networkiram”:-).
Znamo kakvi su postoci visokoobrazovanih žena u odnosu na muškarce ( u Hrvatskoj dobna skupina 25-29 visokoobrazovane žene 34%, muškarci19%) a postoci na vrhu su poražavajući. Što bi vi voljeli da ste znali na početku karijere i što bi preporučili ambicioznim ženama koje žele uspješnu karijeru?
Da, brojke kažu, da nažalost muškarci još uvijek vode ovaj svijet. Ako pogledamo samostalne države na svijetu, kojih je 195, vidimo, da ih samo 17 vode žene. Također nam globalne statistike o udjelu žena u upravama, nadzornim odborima i parlamentima pokazuju, da su žene u manjini. Zbog toga je još uvijek puno klišeja prisutnih, kao što su: da muški vodi tvrtku, hrani familiju, vodi državu, itd.
Šta bi napravila drugačije? Ništa…Za ničim ne žalim! J Svaka situacija, negativna ili pozitivna me je na neki način obogatila i nešto naučila.
Ambicioznim ženama bi rekla: Keep on moving! Budite uporne i ono što je najbitnije vjerujte u sebe i u svoje sposobnosti!
Koliko vaša tvrtka ima žena ukupno i na vodećim pozicijama? Imate li neke inicijative za povećanje broja žena u tvrtci i na vodećim pozicijama?
Naša tvrtka ima 17% žena, od toga ako gledam EMEA regiju (Europa, Afrika, Bliski Istok) imamo 4 partnerice i 17 principalki….U A.T. Kearneyu smo svjesni problematike sa kojom se borimo mi, pa i druge konzultantske kuće i radimo na tome da zadržimo i zapošljavamo žene. Također imamo posebnu žensku inicijativu, koja ima više područja. Jedno područje je oko zapošljavanja, jer smo vidjeli, da je dobro imati posebne tematske recruiting evente, gdje naglašavamo bitnost zapošljavanja žena. Te evente uvijek organiziraju naše konzultantice i na svom iskustvu prikažu konzultantski posao. Pitanja koja se uvijek postavljaju su pitanja vezana uz usklađivanje privatnog života sa poslovnim. Mladi ljudi su svjesni, da je nas ritam posla jako naporan, da se puno putuje, te radi do kasno u noć. Tu se uvijek onda postavi pitanje kako to kombinirati sa privatnim životom.
Konzalting zahtijeva puno putovanja što je teret za privatni život. Kako vi uspijevate održati ravnotežu?
Bitno je da voliš taj posao. Ja ga volim! U biti ne gledam vise na to, kao na posao, nego kao na stil života. Ima teških trenutaka, ali ima i jako lijepih.
Koji su benefiti od karijere u konzaltingu? Koje vještine se razvijaju? Kamo i na koje pozicije odlaze ljudi nakon rada u tvrtci poput vaše?
Konzalting tjera pojedinca, da je non- stop u tijeku sa stvarima koje se događaju u nekoj industriji, funkciji, regiji… Rad u konzaltingu podsjeća na MBA program, gdje svaki dan rješavaš neke probleme, pokušaš definirati mogućnosti izlaza iz njih i na kraju ih implementiraš. Ovaj zadnji korak je naravno izvan konteksta jednog MBA programa. Ono što je bitno naglasiti je, da je potrebno znati raditi sa ljudima i da je određena mjera empatije izuzetno bitna. Ta društvena – emotivna inteligencija je u našem poslu po meni glavni diferencijator između dobrih konzultanta i onih koji su vrhunski.
Nakon rada u konzultingu otvori se jako puno vrata. Ako samo pogledam naše alumnije vidim ih na nekoliko bitnih pozicija u tvrtkama, gospodarstvu, poduzetništvu… Zajedničko svima njima i nama, koji smo ostali u konzaltingu je, da „guramo“ 100 na sat 🙂 i da želimo nešto dobro napraviti za okruženje u kojem živimo.
Foto: AT Kearney
