Jeste li znali da danas, 8. rujna, obilježavamo Međunarodni dan pismenosti? I to na inicijativu UNESCO-a. Cilj je bio iz godine u godinu podsjećati međunarodnu zajednicu na status pismenosti i obrazovanja odraslih u svijetu, piše Cjeloživotno učenje. Ideja se pojavila 1965. na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja u Teheranu, gdje se raspravljalo o temi iskorjenjivanja nepismenosti. Povodom ovog dana razgovaramo s dvjema magistricama kroatistike i pedagogije te zaljubljenicama u književnost. One su Željka Jeličanin i Barbara Tolić Aušić, dvije prijateljice koje su pokrenule projekt koji njeguje hrvatski jezik. U sklopu njega bave se književnošću i jezikom te svakodnevno rješavaju gramatičke, pravopisne i stilske dileme svojih pratitelja, ali i mnogo više. Evo o čemu je riječ.
Književne i jezične teme potiču mnoge rasprave
Željka i Barbara zajedno su studirale pa su većinu predavanja slušale zajedno, a surađivale su i na grupnim radovima. Ideja o pokretanju ovog projekta nametnula se nekako spontano. Obje su običavale dijeliti citate iz knjiga koje čitaju na privatnim profilima na društvenim mrežama, kao i druge književne zanimljivosti, i onda su jednog dana shvatile da bi bilo dobro otvoriti stranicu za takvo što, na kojoj će ih pratiti oni koje zanimaju književnost i jezik.
„Kako smo se u to vrijeme svakodnevno družile, logično je bilo da to učinimo zajedno. Tada smo kreirale Hrvatski za svaku upotrebu na Facebooku, a uskoro nam je prostor na toj društvenoj mreži postao premalen, pa je nastao blog Književne kritičarije, potom profili na Instagramu i TikToku te grupa za promoviranje domaće književnosti“.
Zanimljivo je da baš sutra, dan nakon Međunarodnog dana pismenosti, njihov projekt slavi rođendan! Ovu priču pokrenule su 9. rujna 2016., kada su kreirale stranicu na Facebooku. Na toj društvenoj mreži broje zajednicu od 13.000 ljudi, a otvorile su i grupu „Preporuke za čitanje: hrvatska književnost“. Aktivne su i na TikToku gdje ih prati 5000 ljudi, ali i na Instagramu gdje ta brojka premašuje 11.000. Upravo im je Instagram trenutno najdraža društvena mreža, i to zbog komunikacijskih i kreativnih mogućnosti koje nudi, pa su tamo i najaktivnije. Interes ljudi za njihov sadržaj ih je, kažu, iznenadio.
„Interes nas je itekako iznenadio kada smo bile na samim počecima, a i danas nas iznenadi koliko su neke književne i jezične teme „vruće“ i koliko rasprava potiču“.
Pročitajte više: Pravopisne pogreške: ne zna se razlikovati č i ć, a ‘nebi’ ni naučili…
‘Zanimljivo mi je vidjeti koliko se ljudi opiru pravilima standarda’
Imaju i web stranicu, odnosno blog koji broji stotine tisuća pregleda. Iako na blogu i na Facebooku imaju nešto više rubrika, njihov Instagram feed krase tri glavne rubrike. U jednoj objavljuju fotografije i videozapise, u drugoj „jezične mrvice“, a u trećoj citate iz književnih djela.
„Budući da stalno čitamo i ponešto zabilježimo iz pročitanoga, kao i da konstantno fotkamo prizore na koje nailazimo, s vremenom je postalo najteže kreirati jezične mrvice odnosno jezične savjete. Nije to ni čudno s obzirom na to da je iza nas sedam godina i više od 500 takvih objava. Ali ponavljanje je, pokazalo nam se više puta, zaista majka znanja, pa ponekad podsjetimo na jezične savjete koje je vidio manji broj naših pratitelja, koje smo dijelile u počecima“.
Inspiraciju, kako kažu, pronalaze baš posvuda. Kada su studirale, više su se bavile temama koje su ih zaokupljale na predavanjima, a sada se često osvrću na teme iz privatnog i poslovnog života. Barbara se, kada je nedavno bila na ljetovanju, danima nije mogla sjetiti neke jezične teme, a onda joj se na tanjuru jedne večeri ukazala viška pogača.
„Takav je ponekad proces. Barem otprilike“.
Pitale smo ih i postoji li neka „jezična mrvica“ koju one osobno smatrate najviše „zeznutom“ u hrvatskom jeziku i koja je to. Željka nam je odgovorila da joj je prezanimljivo vidjeti koliko se ljudi opiru nekim pravilima standarda, primjerice činjenici da je „roza“ indeklinabilan pridjev i da u svim oblicima glasi „roza“, na primjer roza džemper i roza lopta, što proizlazi iz činjenice da nitko tako ne govori svakodnevno.
„Zato i mi uvijek napominjemo da se jezične mrvice koje dijelimo odnose na standardni jezik, a hoće li se neko pravilo i održati – vrijeme će pokazati“.
Pročitajte više: Anglizmi u biznisu ili u poslu? Strane riječi ponekad ‘make sense’
Veliki broj grešaka radimo iz – nemara
Barbara kaže da je takvih, „zeznutih jezičnih mrvica“ dosta, posebno zato što imamo nekoliko pravopisa i nekoliko gramatika, a njihova se rješenja nerijetko u potpunosti razlikuju.
„A kada ljudima kažete da su u redu obje opcije, oni se umjesto olakšanja, uglavnom naljute“, dodaje.
Postoje i neke greške koje im najviše „idu na živce“. Željka ističe da joj prvi na pamet pada glagol „zaštititi“ koji jako puno ljudi piše pogrešno, valjda misleći da su tri „ti“ previše.
„Uglavnom, najlakše me izbace iz takta najjednostavnije pogreške, koje se lako mogu izbjeći provjerom na Hrvatskom jezičnom portalu ili provlačenjem teksta kroz Hašek, jer pokazuju nemar autora“.
Isto misli i Barbara. Najgori joj je nemar – kada se ljudi u nekim važnim situacijama ne potrude ni pročitati tekst, primjerice u službenim spisima, službenim prepiskama i slično, i očistiti ga od potencijalnih pogrešaka.
„Na svom profilu često zagazimo u neke dubine i razgovaramo o sitnicama koje ljudima u svakodnevnoj uporabi možda nisu važne (ali zato i postoji taj naš kutak), no ne smeta mi kada ljudi nisu upućeni u finese“.
Ipak, ono što ne može shvatiti je da ljudi primjerice ne znaju za krnji infinitiv (završno i u infinitivu se izostavlja kada se ispred njega nađu ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će – točno je: pisat ću), što je osnovno gradivo.
Kako ne biste i sami radili ove, ali i mnoge druge greške, zapratite platforme ovih dviju žena! Osim što ćete naučiti pokoju „jezičnu mrvicu“ ili barem utvrditi gradivo, inspirirat će vas i njihove fotografije te citati koje dijele. A sigurno ćete „uloviti“ i preporuku za neku dobru knjigu! I ne zaboravite, Hrvatski jezični portal i Hašek vaši su saveznici kada je riječ o pisanju važnih tekstova!
Foto: Canva / privatna arhiva
