Martina Čuljak, ‘obična djevojka’ iz Gunje s nesvakidašnjom misijom nagrađena je nagradom Europskog Parlamenta za Građanku Europe, što dokazuje da je sve, samo ne obična.
„To je nagrada Europskog parlamenta koja se dodjeljuje godišnje ljudima koji doprinose spajanju europskih zemalja i njihovoj suradnji, kao europska osoba godine. Moguće je 750 nominacija, a maksimalan broj dobitnika svake godine je 50. Ove godine je bilo 46 dobitnika, a ja sam jedna od njih. Predložio me hrvatski eurozastupnik Davor Škrlec s obrazloženjem da je ovaj projekt inovativan i human te da nosi ideju da jedna prirodna katastrofa nema granice, pa onda ni ovaj projekt nema granice jer pokriva sva područja koja su bila poplavljena. Jedina sam i prva dobitnica iz Hrvatske“, ispričala je sama Martina u razgovoru za Al Jazeera Balkans.
Martina Čuljak oformila web stranicu za pomoć poplavljenim na Balkanu
Dodjela nagrade se održala 22. prosinca u Hrvatskom saboru, a poslije toga će se u Bruxellesu 25. i 26. veljače održati i posebna ceremonija dodjele za sve dobitnike.
Što je Martina napravila da zasluži tako važno priznanje?
Nakon što su poplave prije nekoliko mjeseci poharale Slavoniju, Bosnu i Srbiju te su u Hrvatskoj ponajviše stradali Gunja i Rajevo Selo, ova poduzetna Slavonka odlučila je djelovati.
Prešla je stotine kilometara i razgovarala s brojnim ljudima koje je poplava pogodila i koji su ostali bez svojih domova i bez života kakvog su poznavali. Sve je te priče i iskustva dokumentirala kamerom i potom stavljala na svoju web stranicu HelpBalkans.
Nakon poplava, po društvenim mrežama počeli su kružiti komentari i pitanja tipa: “Poznajete li ženu s malom bebom kojoj treba pomoć?”, “Poznajete li obitelj kojoj je potrebna odjeća za djecu od 7 godina?”, “Poznajete li možda, poplavama pogođenu obitelj?“ Tada se upalila žarulja u Martininoj glavi. Treba stvoriti mjesto neposredne komunikacije između stradalih obitelji i onih koji im žele pomoći i donirati.
„Ideja je bila ta da ljudi odu na našu web stranicu, pregledaju listu obitelji koja se tamo nalazi, i kad nađu obitelj kojoj žele pomoći, kontaktiraju nas, nakon čega im mi proslijedimo njihove kontakte i onda se dalje oni sami dogovaraju. Cilj je, zapravo, da pomoć dođe u prave ruke, dakle, direktno ljudima kojima je uistinu potrebna“, pojasnila je Martina kako je njen projekt funkcionirao.
Kako je i sama rodom iz Gunje, a tamo joj žive i roditelji, poplava ju je i osobno emotivno pogodila. No, to ju nije spriječilo da svojim nesebičnim djelovanjem pomogne i ljudima izvan granice Hrvatske, pa je tako na HelpBalkans uključila i stradale iz Srbije i BIH.
Upravo je zato i bila nominirana od strane Europskog parlamenta, što ju je priznala je, jako iznenadilo.
„Jako sam se iznenadila kada sam čula da sam nominirana. Nisam to očekivala. Ovo zaista radim volonterski već neko vrijeme i sve što radim je jednostavno za te ljude i nije mi uopće do nekakve samopromocije niti bilo sličnoga. Tako da mi je ova nominacija kao neka nagrada za taj trud“, opisala je Martina.
No, to ju neće zaustaviti da nastavi sa svojim projektom, jer mnoge kuće u Slavoniji i okolnim zemljama nisu obnovljene, ljudi se nisu vratili svojim domovima, spavaju po kontejnerima, a zima se približava.
HelpBalkans kao primjer za slične situacije u svijetu
„Radi se punom parom. U pripremi je izložba fotografija s poplavljenih područja. Njihovom prodajom želim prikupiti novac za drva, peći, odjeću i građevni materijal, kako bi oni koji su ostali bez svega što lakše preživjeli zimu“, kazala je Martina. Dodaje kako ima i dugoročnu viziju za svoju web stranicu, uz koju je emotivno vezana. Naime, smatra da bi mogla poslužiti kao izvrstan pilot-projekt za slične situacije koje se događaju u svijetu.
„Većina stvari koje sada postoje u svijetu su emergency response na katastrofe – hitno treba ljudima pomoć, tu se uključe velike organizacije, u boljim situacijama ljudima se obnove kuće od strane države, a u gorim, kao što je nažalost u BiH i Srbiji, država ne daje toliko sredstava, nego se ljudi pokrivaju iz raznoraznih pomoći vjerskih zajednica i slično. Tako da kada to sve zapravo prođe, ta cijela ‘pompa’, ljudi ostanu u situacijama gdje su izgubili nešto što im nitko ne može nadoknaditi i nitko se o tome dalje previše ne brine. Tako da bih ja stvarno htjela da to bude jedan pilot-projekt koji se možda može ‘kopirati’ u nekim drugim situacijama. Svake godine u svijetu ima više od 300 prirodnih katastrofa, pa ako u nekim drugim zemljama ima entuzijasta koji bi ovako nešto htjeli napraviti, mi možda možemo pružiti određeni ‘recept’ kako smo mi to napravili i dati nekakve savjete i podršku s kojom bi i oni to mogli učiniti u svojoj državi“, ispričala je Martina.
foto: facebook stranica Davor Škrlec
