Ono čemu je svjedočila, od požara preko poplava i suša do otapanja ledenjaka i uragana, ponukalo je Mariju Pujo Tadić da svoju sigurnu karijeru sutkinje zamijeni nečime što se u to doba smatralo potpuno neistraženim i nepoznatim područjem u Hrvatskoj – klimatskim promjenama. Danas je predsjednica Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti, ambasadorica Europske komisije za European Climate Pact te nositeljica titule stručnjakinje za klimatske promjene Climate Leader.
Pujo Tadić osobnom je transformacijom od sutkinje do borkinje za klimatsku pravdu pokazala da je na svakom od nas da napravi doprinos – u svojoj domeni i koliko može – ka održivoj budućnosti. Na konferenciji Žene u održivosti pokazala je da održivost počinje od pojedinaca i područje je to u kojem svatko može biti lider, a objasnila je kako i zašto je na poslovnom sektoru da se ozbiljno uhvati u koštac s klimatskim promjenama.
Uvjeti u kojima živimo su nepodnošljivi
Prošla godina proglašena je najtoplijom godinom otkako su započela bilježenja globalnih mjerenja temperature u 1850. godini,
„Mi smo u jednom velikom kotlu i taj kotao ključa“, ističe Marija Pujo Tadić.
Osim toga, svaka godina od 2014. pa do danas nalazi se u „top 10“ najtoplijih godina od početka mjerenja.
“Svjedoci smo najvećih problema klimatskih promjena – velikih ekstrema. Kroz siječanj smo vidjeli i po 20 stupnjeva razlike u svega pet dana. Kako se ljudi i priroda mogu nositi s time?”, zapitala se Pujo Tadić pa zaključila: ako ne investiramo u održivost nećemo preživjeti.
Uzrok klimatskih promjena su ljudske aktivnosti poput ispuštanja stakleničkih plinova putem izgaranja fosilnih goriva. Ako želimo biti dio rješenja to znači angažman svih sektora – prije svega poslovnog.
„Globalne politike klime sada su ušle u sve sektore i u svako područje“, ističe Pujo Tadić. Dodaje kako je prvo povezivanje poslovne zajednice bilo u trenutku kada je bivši tajnik UN-a Kofi Annan predložio pokretanje globalnog dogovora.
“Pitanja klimatskih promjena, održivosti, mira, brige o ljudima i svemu ostalom ne možemo provesti bez da uključimo poslovnu zajednicu i financijski sektor”, naglašava Marija Pujo Tadić.
Globalni problem iziskuje globalni odgovor. Tako je 2016. na snagu stupio Pariški sporazum kao prvi obvezujući međunarodni sporazum o klimatskim promjenama. No problem kod Pariškog sporazuma je taj da se on ne može automatski integrirati u zakonodavstvo neke države. Potrebno je da postoje određeni instrumenti. Stoga ESG (okolišno, društveno i korporativno upravljanje), kao obvezujući alat, pomaže transformaciji gospodarstva na održivo gospodarstvo.
„To je jedini pravi put, osmišljen na način da se privuče poslovna zajednica i financijski sektor u pitanje klimatskih promjena po načelima etičnosti i transparentnosti, u cilju zajedničkog preživljavanja i dobitka“, objašnjava predsjednica Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti.
Pročitajte više: Žene u održivosti složne: ‘U eri problema, budite rješenje’
Prva u Hrvatskoj sa specijalizacijom iz okolišnog prava
Hrvatska je od početka kaskala po pitanju brige oko klimatskih promjena. Nedostatak stručnosti i zakonodavstvo u koje ovaj gorući problem nije uvršten nagnalo je Mariju Pujo Tadić da postane dio rješenja. Ono čime se bavi shvaća vrlo ozbiljno.
„Kada sam napustila posao sutkinje svi su me blijedo gledali i pitali se ‘što se dogodilo ovoj ženi?’ To je bio zaista veliko odricanje i krenula sam od samog dna“, prisjeća se Puno Tadić koja se pitala može li ona nešto napraviti čime bi doprinijela da svijet bude bolje mjesto.
Kako svijest o potrebi zaštite okoliša i suzbijanja posljedica klimatskih promjena u posljednje vrijeme raste tako je i u Hrvatskoj prepoznata potreba pravne zaštite za okoliš. Tako je prije dvije godine Hrvatska odvjetnička komora Mariji Pujo Tadić priznala specijalizaciju iz Okolišnog prava, prvu specijalizaciju takve vrste u Hrvatskoj.
„Nije lako napustiti sigurno zanimanje i odlučiti se za područje koje je potpuno novo i nepoznato“, kaže Pujo Tadić koja je sudjelovala u izradi prvog Klimatskog zakona RH.
Kako pomaže poslovnoj zajednici u Hrvatskoj
Deset godina prije nego joj je priznata specijalizacija, na problemu klimatskih promjena radila je punom parom. Tako je 2012. godine osnovala Međunarodni institut za klimatske aktivnosti. Osmišljen s ciljem da bude premosnica, Međunarodni institut po prvi put okuplja stručnjake iz različitih područja u Hrvatskoj i regiji na jednom mjestu.
“Cilj nam je pomoći poslovnoj zajednici tako da budemo kontakt između njih i Vlade po pitanju klimatskih promjena”, objašnjava Marija Pujo Tadić. Njihovo udruženje nije ni u kojem obliku stranačko.
“Politike klimatskih promjena su politike za sve ljude i pitanja klimatskih promjena su pitanja svih ljudi“.
Međunarodni institut za klimatske aktivnosti prvi je dobio prava na sveobuhvatnu međunarodnu edukaciju na području ESG-a s kojom su krenuli u 2020. godini. Svoju mrežu neprofitnih organizacija ima u sedam zemalja, a prije svega se vode etikom i transparentnošću.
“U članstvo ne primamo takozvane ‘instant stručnjake’, one koji su preko noći u klimatskim prilikama zapravo prepoznali business priliku. Kod nas nema mjesta za lažno i površno znanje jer ono dovodi do nepripremljenosti za ono što nas u stvarnosti očekuje“, ozbiljno poručuje predsjednica Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti.
Autorica: Ivana Vukelić
Foto: Domagoj Bregant
