24sata je u 2020. godini učinio nešto čemu se mnogi nisu nadali, pomeli su konkurenciju i osvojili čak 14 prestižnih nagrada za oglašivačku industriju. Ovaj brend od samih svojih početaka probija granice i čini nemoguće, a jedna od čelnih osoba za kormilom tog hrvatskog medijskog giganta je i njihova direktorica prodaje, Marcela Rukavina. Kako im je pandemija na kraju izašla u susret i kako im je ovaj neviđen uspjeh omogućila predanost neprestanim tehnološkim inovacijama? Kojim sve zahtjevima danas moraju odgovarati mediji kako bi opstali? Marcela nam je u razgovoru otkrila odgovore na sva ova pitanja, i mnogo više.
Pročitajte više: Ove novinarke nam prve donose vijesti iz pogođenih područja!
Digitalni lunapark prepun inovacija
Rukavina za sebe kaže kako je dokaz činjenice da jednom kad se čovjek “zarazi” medijima, u njima i ostaje. Iako je završila smjer Marketing i magistrirala marketinšku komunikaciju, Marcela se cijeli radni vijek bavila prodajom. “Kod medijske prodaje prednost je što surađujete s klijentima iz gotovo svih industrija, dok s druge strane trebate biti dovoljno informirani i educirani kako ostvariti njihove komunikacijske ciljeve putem svojih medijskih formata i kanala. U vrijeme kada sam započela karijeru u medijima, na vrhuncu su bili tradicionalni mediji i trajalo je tzv. “zlatno doba” medija. Oglašivački budžeti su iz godine u godinu rasli i, u mnogim print izdanjima, kampanje bi se prilagođavale slobodnom oglasnom inventaru koji je bio ograničen”.
Svoj je medijski put gradila od voditeljice prodaje medijskih rješenja Gloria grupe, pozicija na koju je došla vrlo mlada, do direktorice prodaje u istoj tvrtki, da bi se nakon toga zaposlila u 24sata na poziciji zamjenice direktorice prodaje medijskih rješenja zadužene za razvoj ženskog clustera. U tom se periodu rodio i brend miss7, koji je u vrlo kratkom roku postao vodeći brend za žene između 25 i 55 godina.
“24sata sam doživjela kao digitalni lunapark prepun inovacija, otvoren za mlade ljude koji se žele razvijati i ostaviti svoj otisak. 2018. preuzela sam rolu direktorice prodaje medijskih rješenja. Tada smo proveli i transformaciju odjela prodaje kako bismo ga pripremili za još kvalitetniju podršku našim partnerima kojima osiguravamo uspjeh kampanja”, rekla je Rukavina.
Kriza kao prilika da postanete najbolji
U svojem je radnom vijeku doživjela dvije velike krize, onu 2009. godine nakon koje se medijsko tržište, prema informacijama HURA-e, smanjilo za 32%, a druga je aktualna pandemija COVID-19. No ovdje ističe da, iako je svaka kriza izazov za sebe, medijska je industrija konstantno suočena s izazovima koje donose promjenjivi interesi publike i tehnološki razvoj, a “transformacija i inovacija su u medijskom businessu mainstream pojmovi”.
Kako bi što efikasnije odgovorili na izazove koje je aktualna pandemija postavila njihovom poslovanju, brzo su implementirali Salesforce softver koji im omogućuje rad s bilo kojeg mjesta na svijetu, tako da rad od kuće nije utjecao na njihovu efikasnost. Sastanke su uspjeli prebaciti u digitalno okruženje, iako priznaje da je održavanje online odnosa s klijentima mnogo zahtjevnije nego uživo.
“Na samom početku pandemije nastojali smo biti još bliže našim partnerima osluškujući njihove potrebe te smo zajedno kreirali rješenja prilagođena trenutku. Korona kriza je u nama probudila još veću kreativnost i doprinijela posebnoj povezanosti naših kreativnih i produkcijskih odjela. Upravo su naši kreativci imali slobodnije ruke pokazati da razumiju našu publiku i pokazati kako su joj podrška i motivacija. Lockdown u prvom kvartalu je za 24sata bio vrlo plodonosan te je rezultirao s 14 nagrada za native projekte na Native Advertising Awards natjecanju u Berlinu u siječnju. Ova priznanja pokazuju kako samo opet uspjeli i pomaknuli granice”, pohvalila se Rukavina.
Pročitajte više: Roula Khalaf je prva žena urednica Financial Timesa
Predanost inovacijama jedina je garancija uspjeha
Rukavina objašnjava da svoj uspjeh 24sata može zahvaliti konstantnim inovacijama. Kaže kako su oni bili prvi na medijskom tržištu koji su počeli ulagati ozbiljnija sredstva u tehnologiju za razvoj digitala, što im je omogućilo da “pometu” konkurenciju. Osim toga, jedini su na hrvatskom medijskom tržištu razvili platformu pomoću koje su dosegli generaciju Z, JoomBoos.
“Za vrijeme trajanja lockdowna pokrenuli smo i JoomBoosov TikTok kanal, koji je ostvario nevjerojatan uspjeh. U godinu dana od otvaranja profila brojimo 230.000 pratitelja, osam milijuna sviđanja i mrežu od 14 kreatora”, rekla je i dodala kako tehnologija danas mijenja ljudsko ponašanje više nego ikad, a zbog promjene načina konzumiranja sadržaja nužno se mijenjaju i tradicionalni mediji.
Ova stručnjakinja za prodaju medijskih rješenja uvela nas je i u najnovije trendove na medijskom tržištu. Tako objašnjava da najvažniju ulogu danas ima digitalni video format, i to na uštrb klasične televizije. Navodi podatke prema kojima je u razdoblju od 2008. do 2020. gledanost pala za 42%, dok je broj onih koji ne gledaju TV porastao za 31%. Osim toga, smanjila se i frekvencija gledanja televizije pa je tako pala s dnevne na tjednu za većinu gledatelja.
Kako bi odgovorili na rapidne i neprestane promjene u medijskom svijetu, mediji danas moraju upoznati svoje potrošače više nego ikad. U 24sata su upravo JoomBoosom prepoznali potrebu jednog ogromnog segmenta koji je prije naveliko zanemaren u medijskoj industriji, a to su mlađi potrošači.
“Ključan trend koji će slijediti većina brendova je barem jedan vid marketinške personalizacije. Iako su neke oblike kompanije već primijenile, u bliskoj budućnosti možemo očekivati boom potpuno personaliziranih website-ova, poput webshopa koji analizira tvoje prethodno ponašanje i nudi ti proizvode za koje procijeni da ih želiš.
Rezultat pandemije je taj da se rad, druženje i kupovina obavlja preko interneta i zato je primjena umjetne inteligencije u marketingu nužna za individualni pristup svakom klijentu i donošenje optimiziranih odluka – pristup koji postaje temelj konkurentske prednosti na tržištu”, kaže.
Nedavno su osvojili zlato i broncu za Teine dnevnike, najbolju teen seriju na natjecanju Native Advertising Awards. “Riječ je o nagledanijoj dramskoj seriji za genZ i Alpha i to ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji. Gledanija je od serija u istom targetu na nacionalnim televizijama u regiji što potvrđuju i podaci Nielsena.”
Neki kažu da se Teini dnevnici produkcijski mogu mjeriti s Netflixovim hitovima ‘Elite’ ili ‘The Society’, a s obzirom na sve nagrade koje je prva sezona dosad osvojila, praksa dokazuje da ove tvrdnje nisu nimalo iluzorne.
“Imamo velike inovacije u video segmentu koji je najbrže rastući u pogledu korisnika, ali i interesa naših partnera. Možemo reći da smo zadržali taj start-upovski pristup pri pokretanju nečeg novog. Uz nevjerojatan entuzijazam zaposlenika, izgradili smo strukturu i procese koji su ključni za stabilnost”, rekla je Rukavina.
Sadržaj ima cijenu, ali i društveno odgovornu dimenziju
Osvrnula se i na uvođenje premium opcije, nove usluge 24 sata preko koje su svojim čitateljima počeli naplaćivati dodatan sadržaj. Marcela ovo pozicionira u dio mnogo većeg trenda koji u digitalnim medijima postoji više od jednog desetljeća. Danas većina digitalnih medija svoj sadržaj naplaćuje preko pretplata, no oni su se ipak odlučili za model po kojem čitatelji i dalje većinu najvažnijih vijesti mogu dobiti besplatno, dok će premium korisnici imati pristup dodatnom, ekskluzivnom, sadržaju, koji su napisali, snimili i ispričali njihovi najbolji reporteri, novinari i autori.
Osim toga, priča s premium sadržajem ima i svoju društveno odgovornu dimenziju. “Uloga medija je da radi za dobrobit čovječanstva, a jedna od globalnih inicijativa brige o planetu je smanjenje ugljičnog otiska izdavačke industrije. Prelazak s prodaje na kiosku prodaji pretplatnicima omogućuje lakše upravljanje količinama, te utječe na smanjenje štetnog utjecaja na okoliš koju tiskare, tvornice papira i transport imaju. Rast digitalnih pretplata u trendu je s globalnim ekološkim smjernicama”, objasnila je Rukavina.
Jedan od trendova u medijskoj industriji je i društvena odgovornost, koju potrošači danas primjećuju i cijene više nego ikad. Svaki ozbiljan oglašivač stoga ovu dimenziju smatra jednim od ključnih pravila marketinga, a važnost društvene odgovornosti prepoznali su i u 24sata.
“Najbolji osjećaj i osobno zadovoljstvo dolazi iz društveno odgovornih projekata kao što je kampanja za otkrivanje raka dojke Pinkypromiss brenda miss7. Osim sedam priznanja koje je kampanja osvojila, postoji i ono puno važnije, a to je do sada osam rano otkrivenih slučajeva raka i sve one čitateljice koje su zahvaljujući ovoj akciji motivirane porukama o samopregledu”, ponosna je Marcela.
Pročitajte više: Novinarstvo – muški sport kojim se bave žene
Ako zaista želite uspjeti, ne smijete se opustiti
Osim u medijskoj industriji i ponašanju potrošača, Marcela danas vidi velike promjene u ljudima na individualnoj razini. Za razliku od trendova koje oni uvode u svoje poslovanje, za neke društvene ne može reći da su toliko pozitivni. Stoga se, kada smo je pitali za savjete mladim ženama koje žele graditi karijeru, osvrnula i na mlađe generacije za koje joj se čini da očekuju rast karijere istom brzinom kojom se u današnjem okruženju izmjenjuju velike količine informacija koje utječu na promjenu njihovih afiniteta i zadovoljstva. Potrebno je više strpljenja i ustrajnosti u određenom području.
Mladim bi ženama stoga savjetovala kontinuirani rad na sebi, svojim znanjima i vještinama te stjecanje što većeg iskustva u raznim područjima interesa.
“Također, trebaju graditi kvalitetne poslovne odnose i svoju mrežu kontakata jer su to ljudi koji poznaju njihova znanja i vještine. Uključivanjem u ženske poslovne mreže, kao što je Women in Adria, možete steći i razvijati poznanstva, dobiti inspiraciju kroz svjedočanstva poslovnih liderica, upoznati žene sličnih ambicija, a to iskustvo će vas osnažiti da svoj biznis ili karijeru podignete na novi nivo.
Nedavno sam pročitala u jednoj objavi na LinkedIn-u da se žene, za razliku od svojih muških kolega, uglavnom prijavljuju na radna mjesta ili projekte kada zadovoljavaju apsolutno svaki uvjet, međutim tada čovjek ne napreduje, ne uči ništa novo, a za napredak je potrebno izaći iz svoje zone komfora”, zaključuje Rukavina.
Foto: Pixsell
