Priče o maloljetničkim trudnoćama uvijek su intrigirale i zgražavale javnost. Unatoč spolnom odgoju u nekim školama, obrazovanijem i razvijenijem društvu i svim mogućim metodama kontracepcije, one se događaju i za sobom nose brojne posljedice: abortuse, neželjene brakove, nezbrinutu djecu i štošta drugo. Maloljetničkih trudnoća nije pošteđena niti jedna zemlja svijeta, bez obzira na razvijenost, zdravstveni sustav, odgoj, kulturu, vjeru. No, nedavni slučaj u Bosni i Hercegovini, nama susjednoj državi, u kojoj je sedam djevojčica u dobi od 13 i 14 godina zatrudnjelo na školskom putovanju, najblaže je rečeno, zabrinjavajući.
Maloljetničke trudnoće u BIH – treba povećati edukaciju djevojaka
Radilo se inače o petodnevnom putu u glavni grad Bosne, Sarajevo, na koji je odvedeno 28 djevojčica iz Banja Luke, a jedna četvrtina njih se vratila trudna. Pobješnjeli roditelji zahtijevali su objašnjenje za nemili događaj, no pozadina tog slučaja leži mnogo dublje nego što se to na površini katkada može primijetiti.
Tako nije tajna da mladi danas postaju sve ranije seksualno aktivni, pa se tako povećao i broj seksualno aktivnih djevojčica na tom području u dobi između 13 i 15 godina, što je pobudilo rasprave o seksualnoj edukaciji u BIH i pitanja, čini li se uopće dovoljno po tom pitanju, s obzirom na stvari koje se događaju? Naime, ginekolozi i roditelji se pitaju, nije li vrijeme da djeca o spolnosti počnu učiti u školama, gdje će se na vrijeme obrazovati, a ne da neželjena iskustva s ozbiljnim posljedicama stječu na ulici? No, iako bi i institucije svakako trebale odraditi dio posla, za obrazovanje i edukaciju svoje djece, trebali bi se pobrinuti i roditelji, jer su u mnogim kućama teme vezane uz seksualnost zabranjene i izbjegavane. Istraživanja pokazuju da se u nedostatku kvalitetnih informacija većina mladih djevojaka okreće internetu i raznim servisima na kojima mogu postavljati pitanja koja ih zanimaju i na koja nigdje drugdje ne mogu dobiti odgovore.
Prošle je godine tako u BIH dijete rodila 31 maloljetna djevojka, četiri su bile stare 15 godina, deset njih 16 godina i 17 ih je imalo 17 godina.
No ova brojka od sedam na školskom putovanju je ipak svojevrsni rekord. Tu je zanimljiva i činjenica da nacionalni kordinator za reproduktivno zdravlje Republike Srpske, Nenad Babići, za to što se dogodilo na školskom putu ne krivi učitelje koji su trebali nadgledati djevojčice, nego roditelje koji su ‘zanemarili i zapostavili svoju djecu’.
„Problem maloljetničkih trudnoća u BiH iz godine u godinu sve je izraženiji, ali šokiraju i podaci o porastu broja seksualno aktivnih djevojčica. U našoj državi se između 15 i 18 posto ljudi bori sa sterilitetom, imamo oko 15 posto spontanih pobačaja i između pet i deset posto prijevremenih porođaja, a sve su to posljedice preranog stupanja u seksualne odnose“, komentirao je Babići.
Mlade Romkinje nemaju se priliku školovati
Inače, veliki broj maloljetničkih trudnoća u BIH veže se uz romsku populaciju, pa tako djevojke Romkinje znatno češće postaju majke prije navršene 18 godine i umjesto da se školuju, skrbe o svojoj djeci. No, istraživanja pokazuju i jednu pozitivnu tendenciju, a ta je da, ukoliko se mladim Romkinjama omogući daljnje školovanje i nakon završetka osnovne škole, trend trudnoća se znatno smanji. Na žalost, to se rijetko dogodi.
Pozitivan primjer je ipak Melina Halilović, koja dolazi iz romske zajednice i ima 26 godina, a za sebe kaže da je odlučila biti školovana Romkinja, onoga dana kada su joj oba roditelja umrla. Imala je 15 godina i ostala je sama sa svojom sestrom, no odlučila je pobjeći iz začaranog kruga ranog roditeljstva i maloljetničkog romskog braka. Melina je tako danas direktorica ‘Romske omladinske inicijative’ te pomaže i savjetuje djevojke koje imaju problema, prerano su postale majke i nisu ostvarile svoje planove koje su imale u životu. Melina kaže, mnogima od njih pomoći nema, ali radi se na tome da se pomogne njihovoj djeci i da barem ona dobiju zasluženo obrazovanje.
Romske djevojke, jedna za drugom, imaju slične priče. Željele su završiti školu i naći posao, imati svoj život, ali želje im se nisu ostvarile. Bilo da im roditelji nisu mogli omogućiti daljnje školovanje zbog financijskih problema, ili da su ostale bez njih na brizi i nebrizi društvene zajednice u kojoj su odrastale.
Romkinje zatrudne s oko 15 godina
Melina je svakako iznimka, u državi u kojoj Romi gotovo i da nemaju ikakvo više obrazovanje od onog koje je propisano zakonom. Oni su naime gotovo pa potpuno izolirani, izvrgnuti predrasudama i stereotipima koji su duboko ukorijenjeni u društvu.
„Često svjedočim diskriminaciji kojoj je izložena moja obitelj i moje prijateljice. To se događa jer ljudi niti ne primijete da sam Romkinja zbog moje plave kose i svijetlog tena, pa se preda mnom oslobode i kažu i naprave stvari koje inače možda ne bi. U tim sam slučajevima prije znala burno reagirati, no sada nastojim takve ljude i podučiti“, izjavila je Melina.
U zadnjih nekoliko godina učinila je velike napore da afirmira Rome u svojoj zemlji i to kroz razne projekte u koje je uključila romske žene u BIH, a neke od njih su samo željele naučiti pisati što im do sada nije bilo omogućeno.
Doina Bologa, direktorica UNFPA-e u BIH prokomentirala je kako se djevojke iz romske populacije u prosjeku udaju znatno ranije nego druge iz domicilnog stanovništva te da ih je vrlo puno udanih koje još nisu navršile 18 godina, dok dobar dio uda i prije 15 godine.
Također, nadodala je Bologa, jedna trećina romskih djevojaka zatrudni još u tinejdžerskoj dobi, a djeca rođena od strane takvih majki često imaju zdravstvene probleme i zbog tih, ali i drugih razloga, ne dobiju odgovarajuće obrazovanje čime se samo nanovo zatvara krug siromaštva u kojem Romi žive.
Foto: www.wvi.org
