Prijedlog novog kruga porezne reforme, koji obuhvaća izmjene i dopune šest zakona, upućen je ovoga tjedna u javnu raspravu koja će trajati do 24. listopada. Težište je na oporezivanju imovine, odnosno nekretnina te poreznom rasterećenju rada. Porez na nekretnine odnosit će se na stambene jedinice u kojima ljudi ne stanuju, nego im služe za kratkoročni turistički najam, piše N1.
‘Ide se na iznajmljivače, da ih što više odustane’
Povrh svega, izmjenama Zakona o porezu na dohodak želi se postići porezna ravnoteža spram dugoročnog i kratkoročnog najma pa je predloženo da visine paušalnog poreza po krevetu u turizmu budu određene prema stupnju indeksa turističke razvijenosti općine ili grada koji bi tada sami donosili odluku o visini tog paušalnog poreza. Što kažu oni kojih se to najviše tiče i kojih će se to najviše doticati kada krene novo oprezivanje.
Mirko Bulić, predsjednik Hrvatske zajednice udruga obiteljskog smještaja (HZUOS) smatra da su već duže vrijeme svi koji odlučuju o turizmu okrenuti protiv obiteljskog smještaja i općenito iznajmljivanja. A upravo je država, kaže, stvorila nered dozvolivši da turističko iznajmljivanje poprimi ogromne razmjere.
“Svi koji su imali neki prostor, neku garažu, podrum, neku eksternu građevinu, napravili su od njih sobe ili apartmane za najam. To je dovelo do masivnosti. E sad, kad je došlo do toga, svi grme protiv toga i rade neke rezove, ali u sasvim krivom smjeru. Ide se direktno na iznajmljivače, da ih što više odustane”, kaže.
Bulić kaže da je nakon uvođenja paušalnog poreza na krevete u turističkom smještaju (koji se sada želi povećati) odjavljeno oko 26 posto jedinica za iznajmljivanje.
“Sada se ide na to da se još smanji broj soba i apartmana malih iznajmljivača u obiteljskom smještaju. Udaraju na nas porezima koji nisu podnošljivi”, naglašava.
A porezi su nepodnošljivi jer neće omogućiti adekvatnu cijenu smještaja. Turističke države u mediteranskom okruženju išle su na niže cijene, a Hrvatska je, smatra Bulić, samoj sebi postala konkurencija.
Pročitajte više: Predstavljena nova porezna reforma. Selak Raspudić: ‘Neće rezultirati boljim životom’
Javna rasprava, ali ne u samo mjesec dana
“Nitko ne razmišlja o tome kako gosta dovesti u destinaciju i destinaciju učiniti turistički održivom. A sada je došlo do toga da se ad hoc mjerama dodatno sječe. Puno iznajmljivača me zove i pita hoćemo li ići prosvjedovati na Markov trg. Umirovljenici u utorak imaju prosvjed, a mislim da ćemo uskoro i mi”, kaže.
Politiku koju država vodi prema obiteljskom smještaju smatra neadekvatnom.
“Ne pita se struka. Čast onima koji su stručni, ali takvi očito ne mogu doći do izražaja. Mislim da promjene zakona trebaju ići u javnu raspravu, da se vidi što misle stručnjaci i oni kojih se tiče taj zakon, a onda u saborsku. Ali da to ne bude na brzinu, u mjesec-dva, nego najmanje šest mjeseci”, ističe.
Bulić kaže kako iznajmljivači plaćaju “porez na porez” i pita se u kojoj još državi ima toga.
“Plaćamo porez na proviziju jer 99 posto agencija preko kojih se puni smještaj nisu u Europskoj uniji. Pa na proviziju koju njima moramo dati, a nije mala – od 15 do 30 posto, plaćamo još i PDV. I sada će na to doći povećanje paušalnog poreza po krevetu i porez na nekretninu. Ponekad sebe uhvatim da se pitam čujem li dobro ili sanjam”, kaže.
Previđa da će to rezutirati smanjivanjem broja kreveta, ali ne toliko onih rentijerskih koliko onih kvalitetnih u obiteljskom smještaju.
Pročitajte više: Stručnjak: Novi porez bi mogao staviti u opticaj nekretnine koje dugo stoje prazne
Odvojiti obiteljski smještaj od rentijerstva
“Ne možemo u isti koš staviti one koji rade na crno i obiteljski smještaj, ljude koji su sami napravili apartmane ili preuredili nekoliko soba da bi od tih prihoda mogli plaćati troškove i opstati u nekakvom normalnom standardu.
Njih se sada kažnjava, a ne one koji rade na crno, koji kupuju stanove u zgradama samo za turistički najam, a nisu prijavljeni za bavljenje turizmom. Jesam za uvođenje reda, ali da taj red bude prikladan i iznajmljivačima i turistima i državi i lokalnoj samoupravi, a ne da se ide đonom i da se što više ljudi prisili da odustanu. Definitivno treba odvojiti obiteljski smještaj od rentijerstva“, poručuje.
S jedne strane je, kaže, oko 100 tisuća registriranih malih iznajmljivača u obiteljskom smještaju, a s druge oko 60 tisuća onih “na crno”.
Foto: Canva
