Ljudi su u svojoj srži emocionalna bića, koja te emocije moraju svakodnevno regulirati u radnom okruženju. Iskazivati baš svaku emociju koja se osjeća u svakom trenutku nije u potpunosti društveno prihvatljivo te se od malih nogu uči kako se nekada obuzdati. Kasnije, u školi i na radnome mjestu, postaje još jasnije koliko se mora filtrirati ispoljavanje onoga o čemu se trenutno razmišlja. To je također funkcionalan sustav jer su ljudi među ostalom i bića razuma te bi nastao kaos kada bi svi hodali uokolo pokazujući svaku promjenu raspoloženja.
Što kažu istraživanja?
Savladati neke manje promjene je nešto lakše i na to je većina naučena, no što je s jakim emocijama poput ljutnje? Svatko ima svoj vlastiti način nošenja s njom, kao što može biti potiskivanje emocija, ispuhivanje putem fizičkih aktivnosti ili direktno izražavanje ljutnje u danom trenutku. U svakom slučaju, tu energiju nije dobro zadržavati. Postavlja se pitanje koliko je profesionalno iskazivati ljutnju na radnom mjestu, a koliko korisno i kako se nositi s njom.
Podaci prikupljeni istraživanjem sugeriraju da pokazivanje bijesa ima složene učinke. Tim predvođen Celiom Gaertig sa Sveučilišta Chicago otkrio je da, iako pokazivanje blage ljutnje može stvoriti dojam autoriteta, pojačano iskazivanje ljutnje zapravo umanjuje status ljudi u očima drugih zaposlenika. Oni takve pojedince smatraju manje kompetentnima i manje toplima. Dakle, ljutnja niskog intenziteta može doista ojačati dojam o vašem položaju, ali njeno pretjerano iskazivanje će vjerojatno štetiti vašoj poziciji.
Pročitajte više: Zašto smijeh na poslu potiče produktivnost?
Predmet ogovaranja podređenih
Istraživanje kojeg je vodila Tanja Schwarzmüller na Tehničkom sveučilištu u Münchenu također je doveo u pitanje učinkovitost bijesa u službi motiviranja za rad. Ovi znanstvenici su otkrili da su iskazi bijesa koje pokazuju vođe potaknuli neprikriven radni napor kod sljedbenika. U isto vrijeme, međutim, vjerojatnije je da će se zaposlenici uključiti u prikrivena antisocijalna ponašanja poput ogovaranja i pričanja “iza leđa” o svojim nadređenima.
Rezultati ovih i drugih studija upućuju na to da učinci bijesa na kolege nisu u potpunosti blagotvorni. Odlučnost i samopouzdanje su osobine koje se cijene. Međutim, ljudi koji pokazuju bijes na radnom mjestu obično postižu lošije rezultate od onih koji pokazuju pozitivne emocije kao što su nada, radost, ponos i zahvalnost, prenosi Accounting and Business magazine.
Pročitajte više: Epidemija stresa je “zlo stoljeća”. Evo kako joj stati na kraj!
Mindfulness kao rješenje
Ivana Štulić, trenerica, konzultantica i coacherica, komentira kako neiskazivanje ljutnje svakako može imati posljedice na naše zdravlje, jer potiskivanje nije rješenje, ali postoji vrijeme, mjesto i način prorade takvih emocija, koje se ne bi trebalo odvijati na poslu. Može doći do narušavanja odnosa, gubitka povjerenja i dugoročno smanjenja mogućnosti suradnje ako je to neko ponašanje koje je više pravilo, nego iznimka. Navodi kako su općenito prema istraživanjima pozitivne interakcije te koje donose više benefita, kako za poslovne rezultate, tako i za našu motivaciju i odnose koje imamo s kolegama i drugim partnerima u poslovanju. Savjetuje da se oni koji nisu savladali izražavati svoju ljutnju dodatno potrude i fokusiraju na praktična rješenja koja im se nude.
“Ukoliko ste jedan od onih koji su skloni “lupiti šakom o stol”, ili podići glas za vrijeme sastanka, možda kratkoročno dobijete nešto, ali pitanje je posljedica. Ako generalno imamo kratak fitilj, možda je vrijeme da razmislimo kako si pomoći, otići na edukaciju upravljanja stresom, baviti se s više fizičke aktivnosti, uvesti mindfulness praksu ili neki od sličnih načina da smanjimo ljutnju, i preveniramo burnout. To će svakako biti bolja opcija i za nas, a onda i za mudrije ponašanje na poslu.”
Pročitajte više: Budite kao ona koju mrzite na poslu
Kako kontrolirati ljutnju na poslu
Praktična rješenja uvijek postoje, kao i alati koji su od velike pomoći pri nošenju s tako jakom emocijom. Melody Wilding prenosi korake koje možemo poduzeti kada nas obuzme emocija:
- Ne se opirati osjećajima – Često puta se ljutnja pokušava racionalizirati, krivi se druge ili se očajnički pokušava smiriti. Treba se podsjetiti da je to prirodan osjećaj kojeg je u redu osjećati.
- Omesti ga – Kada dolazi do “točke vrenje” i atmosfera se zahuktava, bitno je moći odmaknuti se od situacije. Prošetati, odmaknuti se od stola, nazvati prijatelja ili duboko disati.
- Naučiti svoje triggere – Puno je lakše kontrolirati situaciju ako postoji svjesnost o tome što je okidač ljutnje. Na primjer, ako je to neki specifični kolega ili kolegica, lakše je prepoznati u čemu je problem.
- Pažljivo birati riječi – Ukoliko je potrebno iznositi svoje osjećaje, preporuča se da to bude sročeno direktno i razumno. Nema potrebe za emocionalnim izljevima.
- Fokusirati se na rješenje, a ne problem – Nekada je lakše prepustiti se emocijama, no to ne vodi do razrješavanja problema. Usredotočite se na lekcije koje možete naučiti iz dane potencijalno konfliktne situacije
Foto: Canva/Syda Productions
