U Hrvatskoj je pristup pobačaju ograničen, a nasilje u obitelji je u porastu. Ovo su samo neki od problema koje je prepoznao Amnesty International u svom godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava za 2022. godinu.
Diskriminirane žene
Pristup seksualnim i reproduktivnim zdravstvenim uslugama i dalje je ograničen zbog široko rasprostranjenog odbijanja pojedinih liječnika i nekih klinika da izvrše pobačaj na temelju savjesti. U svibnju 2022. je slučaj žene kojoj su četiri različite klinike odbile pobačaj iako je njezinom fetusu dijagnosticiran agresivni tumor na mozgu, izazvao prosvjede i podijelio javno mnijenje. Zahvat je konačno proveden nakon intervencije Ministarstva zdravstva. Pravobraniteljica za ljudska prava poručila je da pojedinačno pravo liječnika na odbijanje zbog savjesti ne može biti prepreka pristupu odgovarajućoj zdravstvenoj zaštiti, piše Amnesty International.
Vlasti su zabilježile nagli porast nasilja u obitelji i rodno uvjetovanog nasilja u usporedbi s 2021. Udruge civilnog društva su upozorile da su kazne za počinitelje i dalje neadekvatne. Vlada je najavila paket mjera, uključujući strože kazne za počinitelje i pojačanu zaštitu žrtava obiteljskog nasilja, no ocijenjene su neučinkovitim.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova smatra da su tijela za sprovođenje zakona iznevjerila žrtve te poziva na sveobuhvatnu reformu, uključujući učinkovitu prevenciju, resocijalizaciju i edukativne programe.
Pročitajte više: Novi indeks žena u biznisu: Sve veći broj žena u upravama hrvatskih tvrtki!
Ljudska prava uskraćena i migrantima i Romima
Osim što je izvješće Amnesty Internationala prepoznalo da se Hrvatska uvelike bori s brojnim pitanjima ženskih prava, kao kritične točke prepoznata su još dva problema: odnos prema migrantima i Romima.
Broj imigranata koji su pokušavali ući u Hrvatsku iz BiH povećao u odnosu na 2021., a humanitarne udruge dokumentirale su nastavak nasilnog vraćanja migranata i kolektivna protjerivanja. Hrvatski neovisni mehanizam za nadzor granice u srpnju nije utvrdio veće nepravilnosti u pograničnim operacijama, ali je rekao da je granična policija nezakonito vraćala potencijalne tražitelje azila. Civilno društvo i organizacije za ljudska prava ponovile su zabrinutost da mehanizmu nedostaje neovisnost, snažan mandat i adekvatan pristup graničnom području.
Također, Europski sud za ljudska prava potvrdio presudu da je Hrvatska prekršila Europsku povelju o ljudskim pravima kada je nasilno u Srbiju vratila afganistansku obitelj, što je rezultiralo smrću 6-godišnje Madine Husini.
Uz to, Romi su i dalje izloženi diskriminaciji te u puno većem broju ne završavaju osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Djevojčice su izložene praksi rane udaje i često su žrtve trgovine djecom. Čak 50 posto romskih djevojčica i djevojki su rodile prvo dijete kao maloljetnice.
Pročitajte više: Hrvatski poduzetnici pomažu migrantima pokrenuti posao u jedinstvenom start up inkubatoru
(Ne)slobodni mediji
Novinari i mediji koji izvještavaju o organiziranom kriminalu i korupciji nastavili su se suočavati s prijetnjama, uznemiravanjem i fizičkim napadima. Mediji su se nastavili suočavati s tužbama za klevetu koje su dolazile ponajviše od političara i poduzetnika.
Hrvatsko novinarsko društvo dokumentiralo je više od 1000 aktivnih SLAPP tužbi. Ukupni iznos odštete iznosi više od 10 milijuna eura. SLAPP tužbe veliki su problem medija, a HND ih je nazvao “sudskim terorom”.
U ožujku 2022. je Hrvatska proglašena jednom od zemalja u EU u kojoj se tužbe za ušutkavanje novinara i aktivista najviše koriste.
Foto: Canva
