Lijekovi za mršavljenje postali su toliko popularni da dolazi do nestašica u pojedinim državama. I u SAD-u u valovima od prošle jeseni dolazi do prekida opskrbe, a slično je bilo i u Hrvatskoj. The Washington post je objavio kako su lijekvoi Mounjaro, Ozempic i Zepbound prošli tjedan bili dostupni u svim dozama, no i dalje postoji nestašica lijeka Wegovy tvrtke Novo Nordisk. Kompanija Eli Lilly, koja proizvodi Mounjaro i Zepbound, i Novo Nordisk, proizvođač Ozempica i Wegovyja, objavili su da da zbog vrtoglavog porasta potražnje rade na povećanju proizvodnje, piše Večernji.
Lijek za pretilost koristi se neodgovorno
Novo Nordisk je priopćio da se potražnja za lijekom Wegovy udvostručila od siječnja. Američki Senat je istraživao visoke cijene lijekova Novo Nordiska i održao saslušanje na tu temu. Senator Bernie Sanders, predsjednik senatskog odbora za zdravstvo, upitao je zašto Ozempic u SAD-u stoji 969 dolara mjesečno, a u susjednoj Kanadi 155 dolara, dok se u Njemačkoj plaća, kako je rekao, 59 dolara.
I u europskim medijima o lijekovima za mršavljenje piše se gotovo svakodnevno, analiziraju se učinci, zbrajaju troškovi, a pozornost je izazvala i analiza o tome je li isplativije pretilim osobama osigurati lijekove za mršavljenje nego pokrivati troškove koji nastaju u zdravstvenom sustavu i produktivnosti zbog izostajanja s posla.
Ekonomski stručnjaci iznose ekonomske argumente o korisnosti lijekova za mršavljenje, a liječnici pozivaju na oprez. Doc. dr. sc. Ana-Marija Liberati Pršo, internist-endokrinolog i dijabetolog, doktorica znanosti na području nutricionizma, koja radi u Kliničkoj bolnici Sveti Duh, za Večernji list kaže kako nije nepoznanica da raspolažemo sa sve više znanstvenih dokaza o tome da je pretilost ozbiljna, kronična, životno ugrožavajuća bolest koja zahtjeva stručni i interdisciplinarni pristup te kontinuiranu, doživotnu skrb za oboljele.
Pročitajte više: (Ne)održivo mršavljenje u Životu na vagi. ‘Glorificira se čim brži gubitak kilograma’
Korištenje lijeka u ‘kozmetičke’ svrhe
Također nije nepoznanica i da imamo lijekove novih generacija usmjerene liječenju pretilosti i njezinih komplikacija, koji kroz sve više studija i sve bogatiju kliničku praksu pokazuju snažan učinak na prevenciju kardiovaskularnih događaja i smrti. Posljednja desetljeća novih istraživanja značajno su promijenila razmišljanje o pretilosti, pobudila su interes javnosti za njezinu multidimenzionalnu problematiku te doprinijela razvoju novih, impresivnih farmakoloških opcija.
Paralelno, došlo je gotovo do eliminacije stigme debljine i pretilosti, uslijed čega se debljina sve češće i ranije prepoznaje kao bolest, bolesnici sve intenzivnije traže stručnu pomoć te se educira sve veći broj medicinskih djelatnika kompetentnih za cjelovitu skrb o bolesnicima koji se bore s pretilošću i njezinim komplikacijama.
Podizanjem svijesti o problematici pretilosti u kontekstu kronične, progresivne bolesti s višestrukim komplikacijama došlo je i do razvoja smjernica za liječenje i prepoznavanje pretilosti te do sve većih financijskih ulaganja, kako u istraživanje pretilosti, tako i u edukaciju stručnog kadra i razvoj novih lijekova. Međutim, povećan interes javnosti za liječenje pretilosti vrlo često rezultira nekritičnim korištenjem ovih lijekova, vrlo često samo u “kozmetičke svrhe.”
Pribjegava se brzim rješenjima
Čak i u osoba sa verificiranom pretilošću koja zahtjeva itekako pomni pristup i višeslojnu terapiju, nerijetko izostaje primjena osnovnih mjera poput ciljane prehrane, često redukcijske koja zahtjeva snažnu samo kontrolu, redovite tjelovježbe, te redovitih liječničkih i nutricionističkih kontrola.
Stoga se pribjegava brzim rješenjima u obliku korištenja sofisticiranih lijekova, samo kako bi se minimizirala potreba za samokontrolom i odricanjem, pojednostavila svakodnevna rutina i “ubrzao” proces redukcije tjelesne mase uz postizanje ciljeva koji nerijetko nisu medicinski opravdani. Takav pristup, odnosno široka upotreba ovih lijekova, ponekad i s graničnim indikacijama, odnosno nerijetko i na vlastitu ruku, uz upitne kanale nabave lijekova, stavlja dodatni pritisak kako na liječnike i ljekarnike, tako i na pružatelje zdravstvenih osiguranja, ističe za Večernji doc. dr. sc. Liberati Pršo.
Osim toga, dodaje, na globalnoj razini dolazi i do relativne nestašice ovih lijekova, odnosno nedostatnih proizvodnih kapaciteta u odnosu na povećanu potražnju. – Tako, primjerice, u posljednje vrijeme svjedočimo situaciji da osobe sa šećernom bolesti koje, primjerice, koriste odnosno trebaju za liječenje šećerne bolesti neki od GLP1 receptor agonista poput semaglutida koji je na našem tržištu trenutno dostupan samo kao Ozempic i Rybelsus, ne mogu doći do lijeka jer se isti lijek masovno koristi za liječenje prekomjerne tjelesne mase.
Foto: Canva
