Dolazak proljeća u sjevernu hemisferu pobudio je nade da će toplije i vlažnije vrijeme usporiti ili čak zaustaviti pandemiju COVID-a 19, barem do jeseni. Mnogi virusi nestaju pod utjecajem visoke temperature te postoji pretpostavka da bi se isto moglo dogoditi i sa SARS-CoV-2, novim koronavirusom kojeg uzrokuje COVID-19.
Povezano:
- Liječnica otkriva: Što je to koronavirus, koliko je stvarno opasan i kako se od njega zaštiti?
- Alemka Markotić: Žena na prvoj crti obrane od koronavirusa!
- 5 savjeta za očuvanje zdravlja u karanteni
Svaki porast temperature dovodi do pada broja oboljelih
U pokusu koji je koristio SARS-CoV-2 u laboratorijskim uvjetima, porast temperature smanjio je količinu održivog virusa (istraživanje iz 2. travnja 2020 godine u Lancet Microbe). Nijedan infektivni virus pa tako ni koronavirus nije preživio 30 minuta na 56 °C, točnije živio je samo 5 minuta na 70 ° C. Ali takve temperature mogu se postići samo u laboratorijskim uvjetima, stoga su možda su relevantnija istraživanja koja traže povezanost između slučajeva COVID-a 19 i lokalnog vremena.
Istraživanje epidemije koronavirusa koje je objavljeno 30. ožujka 2020. godine dokazalo je da za svaki porast atmosferske temperature za 1 Celzijev stupanj pri relativno visokoj razini vlažnosti zraka, dovodi do pada broja oboljelih za 36 do 57% u kineskoj provinciji Hubei. No taj se obrazac nije se održao na području cijele Kine. Druga studija, objavljena 19. ožujka 2020. godine otkrila je da se 90% globalnog prijenosa koronavirusa događa kad je temperatura zraka između 3° i 17 °C. Istraživanje koje je provedeno tijekom prva tri mjeseca 2020. godine, a uključivalo je 224 grada u Kini podupire mišljenje da se prijenos koronavirusa ne mijenja s fluktuacijama dnevne temperature ili vlažnosti.
Epidemija gripe obično izumire kako zima završava. Može li sunčeva svjetlost slično utjecati i na ponašanje koronavirusa i njegovo širenje? Gripa obično dolazi s hladnijim zimskim mjesecima. Druge bolesti poput tifusa, imaju tendenciju dosegnuti svoj vrhunac tijekom ljeta. Učestalost ospica smanjuje se ljeti u umjerenom klimatskom području, a u tropskim krajevima ona svoj vrhunac postiže za vrijeme sušne sezone. Upravo iz tog razloga ne iznenađuje nas što se mnogi pitaju možemo li očekivati sličnu sezonalnost i s COVID-om 19.
Je li pad oboljelih rezultat epidemioloških mjera ili sezonalnosti virusa COVID 19?
Otkako se prvi put pojavio u Kini sredinom prosinca, virus se brzo proširio. Trenutno, broj slučajeva oboljelih od COVID-a 19 ima tendenciju pada, no pitanje je je li to posljedica epidemioloških mjera ili sezonalnosti samog virusa. Neke od najvećih epidemija zabilježene su u područjima koje imaju hladnu klimu, što je dovelo do nagađanja da bi bolest mogla nestati dolaskom ljeta. Međutim, veliki broj stručnjaka tvrdi drugačije. I s pravom su oprezni. Virus koji uzrokuje COVID-19 koji je službeno nazvan SARS-CoV-2 za nas je još uvijek nepoznat te ne postoje podaci koji mogu povezati njegovo pojavljivanje vezano za godišnja doba.
Studija koju je prije 10 godina provela Kate Templeton, iz Centra za zarazne bolesti na Sveučilištu u Edinburghu (Velika Britanija), otkrila je da tri vrste koronavirusa koji uzrokuju infekciju respiratornog sustava pokazuju „izraženu zimsku sezonalnost ”. Čini se da se virusi koji uzrokuju infekcije uglavnom javljaju između prosinca i travnja. Četvrti koronavirus, koji je uglavnom pronađen kod bolesnika s oslabljenim imunološkim sustavom bio je više sporadičan. Sudeći po tome možemo pretpostaviti da infekcije uzrokovane virusom COVID-19 također mogu varirati ovisno o sezoni.
Čini se da širenje epidemije nove bolesti širom svijeta sugerira da ona daje prednost hladnim i suhim uvjetima, iako je vrijedno napomenuti da se virus pojavio u zemljama sa širokim rasponom klime, uključujući vrućinu i vlagu. Neobjavljena analiza koja uspoređuje vremenske prilike na 500 lokacija širom svijeta na kojima je bilo slučajeva Covid-19 otkriva vezu između širenja virusa i temperature, brzine vjetra i relativne vlažnosti.
Sama temperatura ne može objasniti globalnu varijaciju incidencije
Također postoje dokazi da su veće temperature zraka povezane s nižom incidencijom Covid-19, no bitno je za napomenuti da sama temperatura ne može objasniti globalnu varijaciju incidencije. Još neobjavljeno istraživanje predviđa da su umjerena topla i hladna klima najosjetljivije na trenutnu epidemiju Covid-19, a slijede je sušna područja. Tropski dijelovi svijeta vjerojatno će biti najmanje pogođeni, kažu istraživači u ovoj studiji.
Ključno istraživanje o uobičajenim koronavirusima – HCoV-NL63, HCoV-OC43 i HCoV-229E – objavljeno je početkom travnja 2020. godine (University College London). Analizom uzoraka prikupljenih prije nekoliko godina utvrdili su visoku stopu koronavirusnih infekcija u veljači, dok su iste ljeti bile vrlo niske. Analizom uzoraka prikupljenih prije nekoliko godina utvrdili su visoku stopu koronavirusnih infekcija u veljači, dok su iste ljeti bile vrlo niske. Glavni autor ove studije, Rob Aldridge tvrdi da bi mogli vidjeti kontinuirane, ali niže razine prenošenja koronavirusa ljeti, što se može preokrenuti zimi ako je u tom trenutku još uvijek velika osjetljivost populacije na virus. Ostale studije također su pokazale da se koronavirus ponaša sezonski u područjima s umjerenom klimom. S obzirom na to da je ovo novi virus treba pratiti trenutne zdravstvene savjete. Velika je vjerojatnost da će postojati sezonska varijacija u ponašanju virusa te da će ona igrati ulogu u njegovom širenju (predviđa virolog Michael Skinner s Imperial College u Londonu), no u usporedbi s društvenim distanciranjem bit će puno manjeg utjecaja.
Proljeće dovodi do promjena u imunološkom sustavu
Dolazak proljeća, međutim, ne utječe samo na ponašanje virusa. Također ono dovodi i do promjena u ljudskom imunološkom sustavu. Naš imunološki sustav pokazuje dnevni ritam, ali ono što je manje poznato je varira li taj ritam od sezone do sezone.
Istraživači sa sveučilišta Surrey i Columbia proučavali su imunološke promjene kod ljudi u različitim godišnjim dobima i različitim dijelovima dana. Biološki uzorci uzeti su od dobrovoljaca u zimskim i ljetnim solsticijima te proljetnim i jesenskim ekvinocijima. Prvi nalazi sugeriraju da broj pojedinih bijelih krvnih stanica imunološkog sustava varira tijekom dana, što ukazuje na to da imunološki sustav reagira različito u različito doba dana. Primjerice, otkriveno je da broj limfocita B, stanica koje proizvode antitijela raste noću. Međutim, utjecaj godišnjih doba na bioritam stanica još uvijek se proučava. Takva saznanja bila bi od velikog značaja jer bi nam omogućila da planiramo provođenje mjera cijepljenja kako bi se iskorijenile neke infekcije.
Epidemija je dinamičan proces tako da u istraživanju sposobnosti prijenosa virusa treba razmotriti veliki broj čimbenika koji mogu utjecati na taj prijenos. Dosad objavljene studije imaju oprečne rezultate u pogledu potencijalnih sezonskih učinaka. Budući da se čovječanstvo nikada nije suočilo s ovim novim koronavirusom, velika većina stanovništva vrlo je osjetljiva na infekciju uzrokovanu virusom COVID 19. Ta opća osjetljivost vjerojatno će nadvladati bilo kakav temperaturni učinak na brzinu prijenosa, što je pokazalo i istraživanje koje je modeliralo učinak različitih razina sezonalnosti na prijenos, objavljeno 7. travnja 2020 godine. Taj se zaključak podudara s onim što su doživjele zemlje poput Australije i Brazila, s velikim epidemijama tijekom ljeta na južnoj hemisferi.
Pandemije često ne slijede iste sezonske obrasce
Bez stvarnih podataka tijekom nekoliko sezona, istraživači se oslanjaju na računalno modeliranje kako bi predvidjeli što bi se moglo dogoditi tijekom godine. Pandemije često ne slijede iste sezonske obrasce, na primjer, španjolska gripa dosegla je vrhunac tijekom ljetnih mjeseci, dok se većina epidemije gripe događa tijekom zime. Veliko je pitanje hoće li osjetljivost ovog virusa na godišnja doba utjecati na njegovu sposobnost širenja u pandemijskoj situaciji. Ne znamo sigurno, ali trebalo bi biti moguće. Stoga moramo biti oprezni kad koristimo predviđanja o trenutnoj pandemiji Covid-19 pomoću onoga što znamo o sezonskom ponašanju ostalih koronavirusa. Upravo iz tog razloga te unatoč ublažavanju mjera nije poželjno podcijenit COVID 19 te je potrebno i dalje pridržavati se preporuka HZJZ te epidemiologa.
Autor: Dr. Sanja Trivunović, vlasnica NYCE centra
Foto: Unsplash, Privatna arhiva
