Blagdani su tu, a sam Božić je iza ugla. Obožavaš blagdansko vrijeme i danima se veseliš s prijateljima posjetiti riječki HNK i pogledati čuvenog Orašara. Zabavljaš se, predstava ti je odlična i sve teče super – do trenutka kada trebaš na WC. Jer toalet u samom kazalištu nije prilagođen za tvoja kolica. Koja je solucija? Što brže bolje jurcat preko Korza u Zaru jer je tamo najbliži WC prilagođen tebi. I to sve dok se nadaš kako nećeš previše toga propustiti.
Kultura svima kampanja je koja se bavi pitanjima inkluzivnosti kulturnih institucija u Rijeci. Dio je istoimenog projekta riječke udruge Filmaktiv, koji je pokrenut u rujnu 2022. godine. Prva faza projekta završena je konferencijom u prosincu ove godine, a tim smo povodom razgovarali s organizatoricom i voditeljicom ovog projekta koji je oduševio javnost, Majom Ogrizović.
U srcu kampanje Inkluzivno kulturno vijeće mladih Kultura svima
U godini dana provođenja projekta, članovi Inkluzivnog kulturnog vijeća mladih Kulture svima (IKVMKS) fokusirali su se na četiri aspekta inkluzivnosti u kulturnim institucijama. Analizirala se klasna i ekonomska inkluzija, prostorna inkluzija, rodna i spolna inkluzija te senzorička inkluzija iz čega se rađa fizička i online kampanja.
Sama se kampanja sastojala od tri dijela. Izložba plakata na Kampusu, izrađenih fanzina s idejama o ekonomski inkluzivnim sadržajima u kulturi te o inkluzivnim praksama. Uz to napravljena je i online kampanja koja je ostvarila zavidnu vidljivost – 35 tisuća pregleda na nekim od osam pripremljenih videa, istaknula je Maja. Temom inkluzivnosti bavi se gotovo 15 godina, a inspiraciju je pronašla u svojoj sestri koja je zbog bolesti mogla konzumirati sve manje kulturnog sadržaja.
Online kampanju radili su članovi IKVMKS-a, u suradnji s grafičkom dizajnericom i vizualnom komunikatoricom Doroteom Škrabo te influencericama u području društvenih tema, Pamelom Perkić i Majom Krištafor. Glavni cilj je bio je napraviti jedan od koraka prema inkluzivnijem i solidarnijem društvu.
“Kampanja je upućena svima spremnima… Svima nama, cijelom društvu, da osvijestimo vlastite privilegije i počnemo djelovati kroz njih jer je svatko od nas privilegiran u nekom području i tamo može početi otvarati vrata drugima, deprivilegiranim u tom području“, poručila je Maja.
Pročitaj više: Zaposlenici s invaliditetom ne smiju biti izuzeti od napredovanja
Inkluzivnost u Hrvatskoj
“Ljudi žele i imaju volju, ali nemaju vremena, snage, znanja i sredstava baviti se problemima inkluzivnosti,” kazala je Maja. Dodala da je da je potrebno postaviti inkluziju kao prioritet, staviti fokus na nju pa će i stići svi potrebni kapaciteti.
Biti inkluzivan znači uključivati sve u sve aspekte života. Od osoba s invaliditetom, preko seksualnih manjina, ali i ostalih skupina koje društvo i dalje marginalizira. Iako je sam proces inkluzije rijetko mjerljiv, postoje razni ljudi i akteri koji nešto čine inkluzivnijim. Inkluzivne kulturne prakse jedan su od početnih načina kako svi mi možemo djelovati.
“Ima ih puno i posvuda. Od vrijedne Alternator ekipe, preko veterana iz Splita, pulskog Metamedija – samo da nabrojim neke koje rade na otvaranju kulture osobama s invaliditetom. A i one sve koji kulturu čine primjerice rodno i klasno inkluzivnom,” poručila je Maja.
Analizom stanja u Hrvatskoj, Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine poručuje kako i dalje postoji potreba za poboljšanjem kvalitete života osoba s invaliditetom, osnaživanjem kapaciteta pružatelja usluga, izgradnjom pristupačnog okruženja i komunikacijskih sustava i tehnologija te izgradnjom inkluzivnog društva.
Kultura je samo jedan od aspekata života u kojemu se mora poraditi na inkluzivnosti. Ona je važna jer samo izlaganje kulturi donosi zdravom razvoju pojedinca. Projekt Filmom do senzibilizacije udruge Alternator, u svojem je priručniku poručio: “Pristupačnost kulturnih sadržaja i sudjelovanje u stvaranju istih povezano je s percipiranom kvalitetom života, a pridonosi razvoju osobe koja stvara i koristi kulturne usluge kao i razvoju društva u kojem osoba živi i djeluje.”
“Kultura je civilizacijska norma i jednak pristup konzumiranju, ali i jednak pristup stvaranju nužno je za sve,” kazala je Maja.
“Tako raste kultura, društvo, ali i pojedinac. Tako rastemo svi.”
Sva kultura treba biti otvorena svima
Jedan od fokusa kampanje Kultura svima je sadržajna inkluzivnost. Pod to spada i pristupačnost kulturnih sadržaja osobama s oštećenjem vida te gluhim i nagluhim osobama. Do sada udruga Filmaktiv uspjela je prilagoditi 51 film. Ogrizović poručuje kako želi vjerovati da će u Hrvatskoj doći do prilagodbe kulturnih sadržaja od samih početaka. Odnosno, da će se prilikom stvaranja sadržaja misliti na to da bude prilagođen svima. Tako ga neće trebati naknadno prilagođavati. Ogrizović želi vjerovati kako će do toga doći uskoro. Poručuje da će otvaranje brojnih fondova za poticanje inkluzivnih kulturnih praksi pomoći u tom pogledu. Ljudi će se prije odvažiti na inkluzivan rad ako im je pružena sigurna financijska podrška.
“Važno je samo da tada djeluju u suradnji sa skupinama za koje otvaraju vrata i da taj rad bude autentičan,” naglasila je Maja.
“Onda smo na sjajnom putu da svi filmovi, sve predstave, sve televizije, sve izložbe, sva kultura bude u isto vrijeme otvorena — svima.”
Važna je i prostorna inkluzivnost. Radi se o problemima nepristupačnosti samih objekata. Na taj se način sve ljude s invaliditetom i poteškoćama u kretanju obeshrabruje da posjećuju različite kulturne institucije. Nepristupačni objekti svaki izlazak zapravo pretvaraju u borbu za ostvarivanje prava na normalan i ispunjen život.
Primjerice, na tribini “Za život bez barijera u glavama i prostoru”, održanoj ranije ove godine u organizaciji udruge Da štima sve, zaključilo se kako javnih wc-a općenito nema dovoljno u Rijeci. Posebice kad se govori o onima prilagođenim osobama s invaliditetom. Na završnoj konferenciji Kulture svima članovi IKVMKS-a pokazali su koja je najčešća izlika zašto pristupačnih toaleta nema. Radi se o tvrdnjama samih institucija kako nemaju dovoljno prostora. Stoga IKVMKS nudi rješenje. Predlažu preinaku rodno definiranih wc-a u rodno neutralne toalete koji bi bili prilagođeni i osobama s invaliditetom.
Ne postoje ‘škakljiva’ pitanja već samo realnost
Kampanja promiče i rodnu i klasnu inkluzivnost. Poručuje da se ne radi o “škakljivim pitanjima” već o realnoj svakodnevici mnogih ljudi oko nas. Takvim temama trebalo bi pridodati lica i to osoba do kojih nam je stalo jer je to najjači pokretač, iako bi nam uvijek trebalo stati do svih.
“Realnost mnogih je da su opomenuti da su u pogrešnom wc-u, da za ulaznicu na neki događaj moraju radit cijeli mjesec, da se i dalje iznenadimo kad vidimo ženu tehničarku ili kino projekcionisticu, ili da očevi svojem djetetu ne mogu promijeniti pelenu jer za to nije opremljen muški wc,” poručuje.
Sve su to dokazi nedostatka inkluzije i načini kojima se pokazuje jednoj skupini ljudi da tu nisu dobrodošli i da za njih nema mjesta. To je ono na čemu se mora poraditi.
Pročitaj više: I tate, za promjenu! Mijenjanje pelena nije rezervirano samo za mame
Neka se ne ostane samo na riječima
Provedbom kampanja kao što je Kultura svima jasno se šalju poruke o važnosti inkluzije. Maja poručuje kako je njezin put prisutnost, rad, nježnost, mekanost, otvorenost i podrška. Naglasak stavlja i na male korake koje bismo trebali činiti bez velikih očekivanja i pritiska, ali koji i dalje daju značaja glavnom cilju.
“Ako radimo iz neke naše autentičnosti, iz sebe, da ovo zbilja i osjetimo, neće nam ni past na pamet da djelujemo bez razmišljanja o inkluzivnosti toga”, kazala je.
Njihov način kako riječi pretočiti u djela bila je spomenuta online kampanja. Tako se na jedan pristupačan i smiješan način potaknulo na razmišljanje o inkluzivnosti svijeta oko nas.
“Primjerice, video u kojem kolega Tino kroz labirint ide u kino i zasmeta mu jedna stepenica. Samo jedna stepenica. Dorotea i Pamela su to toliko smiješno obradile, theme song nam se i dalje vrti u glavama, smijali smo se, a opet smo bili svjesni težine situacije,” prisjetila se voditeljica projekta.
“To je priča većine situacija osoba koje se kreću s pomoću kolica. Jedna stepenica je dovoljna da nismo dio ničega.”
Inkluzivnost kulturnih institucija u Rijeci
Kampanja Kultura svima ima poruku za cijelu Hrvatsku, ali su svoju analizu i djelovanje fokusirali lokalno, na Rijeku, grad koji na poticanje na inkluziviranje reagira pozitivno. Na spomenutoj konferenciji pokazali su kako su riječke kulturne institucije prilagođene.
“Neke od institucija su u potpunosti prilagođene, primjerice Dječja kuća, dok su neke mnogo iznimno prilagođene, npr. Hrvatski kulturni dom,” poručila je.
“No, mnogima nedostaje još puno – od prostorne prilagođenosti kao što su pristupačnost zgradi, kretanje po prostoru, do sadržajne inkluzivnosti npr. postojanje redovitog inkluzivnog programa…”
Pokazalo se, istaknula je, kako riječke institucije imaju zavidnu razinu klasne inkluzije u pogledu povoljnijih ili besplatnih ulaznica ranjivim društvenim skupinama.
Podrške ima, ali kapaciteti su nedostatni
Iza onoga čime se Kultura svima bavi mogu se naći i Ministarstvo kulture i medija, HAVC, Agencija za mobilnost i programe EU kao i mnogi drugi.
“Imamo podršku jer ova tema postaje sve važnija i to se osjeti. Doista smo naišli na otvorena vrata gdje god smo pokucali”, kazala je organizatorica kampanje.
Ističe kako je ponekad potrebno i samim institucijama pojasniti važnost inkluzije. Za sada se radi najbolje što se može s onime što se ima. Sluha za ovaj problem ima svugdje no inkluzija se još uvijek nalazi na dnu liste.
“Voljela bi da nas je više koji se ovime bavimo kako bismo sinergijski stvarali bolje društvo za sve nas”, kazala je Maja. “Vjerujem da to vrijeme tek dolazi, a mladi okupljeni kroz ovaj projekt su čisti dokaz tome. Makar malo boljoj budućnosti.”
Pročitaj više: Dan nulte stope diskriminacije – tri koraka prema ravnopravnoj ekonomiji
Činimo svijet ugodnijim za sve
O inkluzivnosti i primjeni inkluzivnih kulturnih praksi trebali bi razmišljati čak i kada one nama osobno nisu nužne. Primjerice, odlazak na kino projekcije filmova s audiodeskripcijom možda nam nije nužan kako bismo uživali u filmu, ali svakako daje organizatorima na znanje da nam je do toga stalo.
“Svi znamo kako nam godi kada nas netko podrži kada nam je teško ili pak kako je frustrirajuće kada nečemu nemamo pristup”, kazala je Maja kojoj je svrha pokazati da u kulturi možemo sudjelovati svi.
Inkluzija spaja sve ljude, a Maja koja samu sebe opisuje kao optimista prve klase poručila je kako Filmaktiv i dalje vrijedno radi. Uskoro slave 20. rođendan u sklopu kojeg se planiraju mnogi inkluzivni programi Filma svima, Knjiga svima i nastavak Kulture svima.
Zašto je važno poticati na razgovor o ovakvim temama, Maja je poručila: “Mi smo ti ljudi. Ti ljudi si naši prijatelji i obitelj. To smo sve mi. Pa ako možemo, zašto ne bismo napravili svima život ugodnijim?”
Autorica: Ivana Vukelić
Foto: Filmaktiv
