Imate hobi? Plaća ne zadovoljava vaše zahtjeve i troškove ovog „skupog“ života? Zašto taj hobi ne biste pretvorili u zaradu? Kućna radinost je idealno rješenje za takve stvari.
Sve ono što ste držali za sebe u svom stanu: slike, igle, ukrase, nakit i sl. sada bez straha možete prodavati na legalan način. Umirovljenici su oslobođeni plaćanja doprinosa za ovakvu vrstu zarade što je isto dobro za dodatnu zaradu u mirovini.
Što je zapravo kućna radinost?
Izmjena Zakona o obrtu 2013. godine definirao je nove mogućnosti zarade: domaću radinost i sporedno zanimanje. Kućna radinost se odnosi na proizvode koji su vaše rukotvorine, a sporedno zanimanje odnosi se na usluge koje možete obavljati bez prodaje proizvoda.
I sporedno zanimanje i kućnu radinost obavljate sami. Ne možete imati zaposlenike, ali članovi obitelji mogu pomoći bez obveze zaposlenja, kao što je slučaj i kod obrta.
Glavni nedostatak ovakvog poslovanja je taj što nema prodaje putem interneta, nema web stranica. To je prodaja „na kućnom pragu“ ili preko dogovorenih posrednika. Oglašavanje je ograničeno, te ga gotovo ni nema. Također, godišnji je promet ograničen na 10 prosječnih mjesečnih plaća. Upravo zbog toga kućna radinost nije dugoročna opcija ako posao dobro krene. U slučaju prelaska praga, potrebno je promijeniti način oporezivanja u paušalni obrt ili obrt koji vodi poslovne knjige.
Pročitajte više: Tvrtka ili obrt uz posao – što odabrati?
Kako registrirati kućnu radinost?
Otvaranje kućne radinosti odvija se u sljedeća četiri koraka:
1. Domaća radinost i sporedno zanimanje osnivaju se u nadležnom uredu za gospodarstvo. Prijavu za upis dobivate na licu mjesta ili na njihovim web stranicama, a uz to morate priložiti:
- presliku osobne iskaznice,
- dokaz o stručnoj spremi za obavljanje sporednog zanimanja ili domaće radinosti ako je potrebno za obavljanje djelatnosti (svjedodžba o završnom ispitu ili majstorskom ispitu ili diploma ili uvjerenje o osposobljenosti – preslika i original na uvid),
- dokaz da udovoljavate i posebnim zdravstvenim uvjetima ako je to propisano zakonom.
Nadležni ured izdaje rješenje za obavljanje djelatnosti sporednog zanimanja ili domaće radinosti.
2. Otvaranje žiro računa preko kojeg ćete obavljati naplatu za svoju djelatnost.
3. RPO upis u registar poreznih obveznika pri Poreznoj upravi.
4. Prijava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Pročitajte više: Običan obrt i obrt paušal – u čemu je razlika?
Koja je razlika između kućne radinosti i obrta?
Ovisno o tome što i koliko želite zaraditi, kućna radinost ili sporedno zanimanje je za neki početak uz posao dobar odabir, ako nemate „velike“ planove za zaradu i uklapate se u gore spomenutih 10 prosječnih bruto plaća. Dok je drugi po redu paušalni način oporezivanja najjeftiniji način oporezivanja u RH, ako ne planirate biti u sustavu PDV-a i prijeći propisani prag za paušalno oporezivanje, ovo je idealno za Vas.
Kada prijeđete i taj propisani prag 39.816,84 € za PDV tada morate promijeniti način oporezivanja i smatrate se obrtom koji vodi poslovne knjige, tada već je poslovanje i složenije i skuplje na mjesečnoj bazi.
Tada morate voditi poslovne knjige, slati PDV obrasce mjesečno ili tromjesečno i predavati DOH obrazac. Tada Vam se ne gledaju samo primitci, nego se primitci umanjuju za izdatke i tada plaćate porez na dohodak prema propisanim stopama.
Smatram da je odabir pri otvaranju složen proces koji svatko individualno treba proći sa stručnom osobom i odabrati najbolji način oporezivanja u skladu sa svojom situacijom i potrebama.
Autorica: Tanja Bilić Kovačević, knjigovodstveni servis T.B.K. d.o.o.
Foto: Canva / privatna arhiva
