Liječnica otkriva: Što je to koronavirus, koliko je stvarno opasan i kako se od njega zaštititi?

Koronavirus (corona virus; COVID-19) je vrsta virusa koja u teoriji utječe samo na životinje, no postoje određene vrste korona virusa koje se mogu prenijeti na čovjeka – poput onoga koji je u posljednjih mjesec dana uzeo mnoge živote, njih čak 4000. Nagađa se od koje životinje je potekao ovaj tip virusa. Prvo se govorilo o šišmišu kao uzročniku epidemije, a zadnja teorija je da koronavirus potječe od ljuskavca, i to primarno iz njihovog ‘oklopa’.

Povezano:

• Sanja Trivunović: “Danas kad je nestašica liječnika puno je lakše biti žena u medicini”
• Kako zaštititi i ojačati svoj imunitet?
• Top savjeti za jačanje imuniteta kod djece i odraslih
• Tri recepta za jačanje imuniteta u jesensko vrijeme

Sve je počelo u gradu Wuhanu u Kini krajem prošle godine. Do danas 11. ožujka 2020. godine potvrđeno je 19 slučajeva infekcije koronavirusima u Hrvatskoj. Jesu li stvarne brojke puno veće? Identificiraju li se pravovremeno osobe koje su oboljele od ili prenose COVID-19 (skrećenica za: koronavirus ) Sve su to pitanja koja se danas često postavljaju, no jedno od najtežih pitanja je:

Koliko je i za koga infekcija koronavirusom ozbiljna i kako se zaštititi?

U Kini, od koje je sve započelo, obavještavaju da je razlika i u manifestaciji bolesti uzrokovane s CoVid-2019 ovisi o učestalosti pušenja. Naime, ondje čak 52% muškaraca puši, dok je ta broja za žene – 2,7%. Takva razlika, također se odražava i na smrtnost od “korone”, naime – samo 1,25% žena koje se zaraze virusom će umrijeti, dok u isto vrijeme kod muškaraca (Kineza) starijih od 60 godina smrtnost iznosi čak 10%. Pretpostavka je dakle, da je upravo dugogodišnje pušenje glavni faktor koji doprinosi smrtnosti od korona virusa. Da apsurd bude veći, godišnje od pušenja umre čak milijun Kineza – 2739 dnevno, međutim, te smrti nikoga ne uznemiravaju niti itko razmišlja o tome da je pušenje globalno gledano puno veći problem od korone.

Statistika u susjednoj Italiji, koja je nažalost epicentar infekcije s COVID-19 nam daje odgovor na pitanje tko su osobe koje su najosjetljivije. Tako je na dan 6. ožujka 2020. godine broj oboljelih u Italiji narastao je na 4.636, a od toga se oporavilo se 414 pacijenata, a bilo je 148 smrtnih ishoda.

U većini tih slučajeva infekcija virusom se dogodila u organizmu koji nije dovoljno jak tj. bio je opterećen određenim kroničnim bolestima ili pak imunokompromitiran. Drugim riječima doprinio je smrtnom ishodu, uzrokujući intersticijsku pneumoniju s velikim oštećenjem dišnog sustava, slabljenju i onako krhkog organizma zbog postojeće bolesti poput raka, kardioloških bolesti, dijabetesa. Do sada provedene epidemiološke studije pokazuju da se rizik od smrti povećava s godinama (za one starije od 80 godina dostiže 14,8%) i zbog postojećih zdravstvenih stanja te prema promjenjivim postotcima rizika:

• više od 10,5% za srčane bolesnike
• više od 7,3% za dijabetičare
• više od 6,3% za oboljele od kroničnih respiratornih bolesti
• više od 6% za osobe s hipertenzijom
• do 5,5% za oboljele od raka

U više od dvije trećine smrtnih slučajeva od CoVid-2019 bilježi se tri ili više prethodno postojećih patologija.

• U 15,5% slučajeva sa smrtnim ishodom nije bilo patologije ili je postojala samo jedna kronična bolest
• u 18,3% slučajeva sa smrtnim ishodom pacijenti su imali po dvije kronične dijagnoze
• 67,2% imalo je 3 ili više kronične bolesti

Hipertenzija je bila prisutna u 74,6% uzorka, praćena ishemijskom bolešću srca (70,4%) i dijabetesom melitusom (33,8%). Prosječna starost preminulih pacijenata je 81 godina. Većina smrtnih ishoda, njih 42,2%, dogodila se u dobnoj skupini između 80 i 89 godina; 32,4% umrlih bilo je između 70 i 79 godina; 8,4% bilo je između 60 i 69 godine; 2,8% između 50 i 59 godina i 14,1% više od 90 godina.

Češće umiru muškarci nego žene, a žene koje su umrle starije su životne dobi od muškaraca. Sudeći po prethodno navedenom da bi ste se zaštitili i ako imate više od 75 ili 65 godina (ali niste dobrog zdravlja), ostanite kod kuće, kažu epidemiolozi.

Koronavirus – kako osobna higijena pomaže?

Za prevenciju najučinkovitije su mjera opreza i mjere osobne higijene: ne dirajte oči, nos i usta prljavim rukama, udaljiti se od osoba koje kišu ili kašlju, često perite (i dobro) ruke s vodom i sapunom najmanje 20 sekundi, ispreplećući prste i trljajući dlan o dlan. U nedostatku vode i sapuna, mogu se koristiti alkoholne otopine koje su podjednako učinkovite. Maske su namijenjene samo zdravstvenim radnicima koji su u bliskom kontaktu s bolesnim pacijentima i zaraženim ljudima kako bi zaštitili zdrave.

Savjet liječnika o koronavirusu:

1. Koronavirus je veliki virus (stanica ima promjer oko 400-500nm), tako da bi je bilo koja normalna maska (ne samo funkcija N95) trebala filtrirati. Međutim, kad netko zaražen kihne pred vama, proći će 3 metra prije nego što padne na zemlju, a onda više ne leti.
2. Kada virus padne na metalnu površinu, živjet će najmanje 12 sati. Stoga zapamtite da ako dođete u kontakt s bilo kojom metalnom površinom, temeljito operite ruke sapunom.
3. Virus može ostati aktivan na tkivu 6-12 sati. Normalno sredstvo za pranje rublja treba ubiti virus. Za zimsku odjeću koja ne zahtijeva svakodnevno pranje, možete je staviti na sunce da ubije virus.

Podaci o simptomima upale pluća izazvane korona virusom:

1. Prvo će zaraziti grlo, a zatim će se grlo osjećati kao suho grlo koje će trajati 3 do 4 dana
2. Tada će se virus stopiti u nazalnoj tekućini i uroniti u dušnik i ući u pluća, uzrokujući upalu pluća. Ovaj će postupak trajati 5 do 6 dana.
3. S upalom pluća dolazi do visoke temperature i poteškoća s disanjem. Važno je odmah potražiti liječničku pomoć ako imate ove simptome.

O prevenciji:

1. Najčešći način da se zarazite je dodirnuti stvari u javnosti pa trebate često oprati ruke. Koronavirus može živjeti na vašim rukama samo 5-10 minuta, ali mnoge se stvari mogu dogoditi za tih 5-10 minuta (možete nesmetano trljati oči ili nesvjesno dirati nos).
2. Osim što često perete ruke, možete ispirati ždrijelo s čajem od kadulje ili mente

Kako se oduprijeti uz pomoć hrane i dodataka prehrani?

Prva linija obrane od CoVid-2019 je jak imunološki sustav. Proteini ulaze u sastav svih ključnih ćelija imunološkog sistema, kao što su antitijela i bijela krvna zrnca koja uništavaju viruse. Također, većina proteinske hrane sadrži mikronutrijente cink, željezo i vitamine B kompleksa, koji se neophodni za jak imunološki sistem.

U ovim namirnicama najviše oskudijevaju stariji ljudi i vegetarijanci, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), najviše umrlih je upravo iz populacije starih osoba. Lipidi točnije fosfolipidi (žumanjka jaja, maslinovo ulje, laneno ulje, riba) neophodni su za oporavak poremećene imunološke funkcije. Zdravlje imunološkog sistema ovisi i o zdravlju gastrointestinalnog trakta s obzirom na to da se 70 posto imunološkog sistema nalazi u našim crijevima. Za to su nam neophodni probiotski jogurti u svakodnevnoj prehrani. Uz probiotske jogurte preporučuju se i suplementacija probioticima.

Češnjak je prirodni antibiotik ima odličan učinak na imunološki sistem. Vitamin C je neophodan za jačanje imunološkog sistema, i to 1000 mg vitamina C dnevno. Najbogatiji izvori ovog vitamina su svježe voće i povrće, posebno paprika, nar, limun, naranča, kivi, trešnje, rajčica i kupus. S obzirom na to da koronavirus izaziva teške infekcije dišnih organa, ovaj vitamin je neophodan kako u prevenciji tako i liječenju. Vitamin E, kao hidrofobna molekula, posjeduje antioksidativna svojstva i zajedno s vitaminom C jača fizičku obranu organizma, jer ulazi u sastav kolagena, jača sluznicu, kako probavnog tako i respiratornog sustava.

U istu svrhu koristi se i beta karoten te provitamin vitamina A. Najzastupljeniji su alfa-karoten, beta-karoten, likopen, beta-kriptoksantin, lutein, zeaksantin, a nalaze se u mrkvi, batati, kupusu, špinatu, bundevi, brokuli, paprici, mahunama, zelenoj salati, prokulicama, dinji, avokadu, maslinama, breskvama, mandarinama, mangu, papaji, narančama, rajčica, grašku, karfiolu, kukuruzu. Cink je neophodan mineral za održavanje dobrog imunog sistema. Izuzetno je važan za razvoj i aktivaciju T ćelija, bijelih krvnih zrnaca koje učestvuju u borbi protiv infekcije. Glavni prehrambeni izvori su sve vrste mesa i iznutrice, ribe i drugi morski plodovi mora, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, cjelovite žitarice. Također se može uzimati i cink kao dodatak prehrani (2×15 mg).

Autorica: dr. med. Sanja Trivunović, NYCE Centar

Foto: Privatna arhiva, Unsplash, Pexels