Unatoč nuspojavama, žene i dalje koriste metode hormonalne kontracepcije jer ne postoje bolje alternative. Zašto je kontracepcija toliko iznevjerila žene i zašto se do danas malo toga promijenilo?
Potraga za kontracepcijskom pilulom za muškarce tema je koja često pobuđuje zanimanje. No, do sada nijedan proizvod nije dobio dozvolu za uporabu, bilo zato što nije bio dovoljno učinkovit, bilo zbog neželjenih nuspojava – uključujući depresiju, poremećaje raspoloženja i akne – koje su zaustavile ispitivanja.
Pročitajte još: Milijuni žena za vrijeme pandemije nemaju pristup kontracepciji
Trenutne mogućnosti kontracepcije za muškarce su ograničene i nisu uvijek učinkovite, stoga ne čudi što je na ovom području mnogo aktivnih istraživanja. Ono što je čudno jest da nema toliko aktivnih istraživanja usmjerenih na poboljšanje kontracepcijskih mogućnosti za žene.
Otkako su ženske kontracepcijske pilule prvi puta postale dostupne 60-tih godina, žene su po prvi puta dobile mogućnost kontroliranja vlastite plodnosti. One su također omogućile liječenje stanja poput bolnih menstruacija i jakih krvarenja. No, unatoč ovim ranim napredcima, posljednjih desetljeća kontracepcija nastavlja iznevjeravati žene s obzirom na neugodne nuspojave. One mogu biti različite, od neredovitih menstruacija, nadutosti, do glavobolje. U nekim slučajevima nuspojave mogu biti ozbiljnije, poput visokog krvnog tlaka, krvnih ugrušaka i moždanih udara. Istraživanja su također pronašla vezu između kontracepcijskih pilula i povećanog rizika od depresije, kao i smanjene seksualne želje i libida.
Ove nuspojave razlog su zbog kojeg otprilike jedna trećina žena prestaje s kontracepcijom u prvoj godini primjene. Ovdje nije problem samo u piluli, spirala i ostali kontracepcijski implantati također su puni nedostataka. Oni mogu izazvati sve iste simptome koje izazivaju i pilule, a čak i nehormonske spirale poput bakrenih u nekim slučajevima uzrokuju obilne i bolne menstruacije te dulje cikluse.
Pročitajte još: Znanstvenica na pragu otkrića tehnologije koja bi mogla odgoditi menopauzu?
Pronalazak kontracepcijske metode koja djeluje obično uključuje mnogo pokušaja i pogreški. Kliničari nemaju pristup opsežnim i detaljnim podacima koji bi im mogli pomoći u predviđanju najboljih metoda za pojedine žene. Prisutnost nuspojava vrlo je individualna i ovisi o osjetljivosti na hormonalne promjene, a utjecaj bi mogla imati i genetika.
Postoji očita potreba za opsežnim kliničkim ispitivanjima novih i postojećih oblika kontracepcije. Unatoč tome, u ovo se područje ne ulaže mnogo. Tako je primjerice između 2017. i 2020. izvedeno svega 23 kliničkih ispitivanja kontracepcijskih sredstava koja su financirana od strane farmaceutske industrije, u usporedbi s njih 600 za kardiovaskularne lijekove, ili 140 za očne lijekove.
Iznenađuje činjenica da se samo 2% prihoda farmaceutskih tvrtki koje prodaju kontracepciju vraća u istraživanje i razvoj. Čak i kad se metode poboljšaju ili usavrše, često nisu dostupne u cijelom svijetu zbog lokalnih propisa i zdravstvenih sustava. Nema mnogo poticaja za njihovo poboljšanje s obzirom na to da je već dokazano kako postojeća sredstva učinkovito sprječavaju trudnoću. Uz to, tijela koja ih financiraju često nisu zainteresirana na posebne ženske probleme, stoga im kontracepcija nije prioritet. Mnoge žene nastavljaju koristiti kontracepciju unatoč nuspojavama jer ne žele zatrudnjeti, stoga oni koji su zaduženi za njihov razvoj neće uvidjeti potrebu za njihovim unaprjeđenjem.
No, odgovornost ovdje nije samo na farmaceutskim kompanijama. Državne institucije koje donose regulative trebale bi uložiti veće napore u slušanje i prepoznavanje problema s kojima se susreću žene prilikom procjene kontracepcijskih metoda. Više napora bi trebali uložili i liječnici u klinikama te posvetiti pažnju zabrinutosti i pitanjima pacijentica, piše Women’s Agenda.
Foto: Unsplash/Reproductive Health Supplies Coalition
