Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) nedavno je izdala Godišnji izvještaj o korporativnom upravljanju za 2019. godinu. Ovo je prvo izvješće u koje je HANFA uzela u obzir Kodeks korporativnog upravljanja i usporedila podatke o usklađenosti društava čije su dionice uvrštene na uređeno tržište Zagrebačke burze s novim Kodeksom. U Kodeks je je prvi put unesena i odredba kojom se uređuje pitanje udjela žena u upravi i nadzornom odboru kao obveznom čimbeniku utvrđivanja uravnoteženog sastava uprave i nadzornog odbora.
Pročitajte još: Polako se povećava broj žena u upravama hrvatskih banaka, u inače muškoj branši
Kodeks korporativnog upravljanja od sada propisuje i ciljeve za uključivanje žena
Novost koju donosi Kodeks korporativnog upravljanja je ta da je propisano kako nadzorni odbori moraju svakih pet godina postaviti kao cilj postotak ženskih članova uprave i nadzornog odbora koji se mora ostvariti u sljedećih pet godina. Svaki cilj mora biti objavljen u godišnjem izvješću s objašnjenjem zašto je odabran te planom ostvarenja. U ovom godišnjem izvješću HANFA također uspoređuje podatke o spolnoj strukturi članova uprave i nadzornog odbora društava iz Hrvatske sa zemljama članicama OECD-a i G20.
Od 2015. do 2019. vidljiv je trend blagog pada udjela žena u upravama izdavatelja (hrvatskih kompanija čije su dionice uvrštene na uređeno tržište Zagrebačke burze). Prosjek udjela žena u upravama u promatranom petogodišnjem razdoblju bio je 14%. Podatci pokazuju da se udio žena u nadzornim odborima nije značajnije mijenjao od 2015. do 2019. godine, a ovdje je prosjek bio 21%.
Pročitajte još: Zašto ulagači loše reagiraju na žene na čelu uprave?
Hanfino izvješće također promatra koliko posto zemalja članica OECD-a i G20 ima udio žena u upravnim odborima društava u rasponima manje od 15%, između 15 i 33% i više od 33%. U slučaju Republike Hrvatske u analizu je uzet postotak izdavatelja koji imaju udio žena u upravama, nadzornim odborima te skupno upravama i nadzornim odborima, unutar ovih raspona.
Analizom je utvrđeno kako 43% zemalja OECD-a i G20 imaju udio žena u upravnim odborima društava u rasponima manjim od 15%, kao i u rangu 15-33% (zajedno je u prva dva raspona zastupljeno 86% zemalja), dok je kod 10% zemalja udio žena u upravnim odborima veći od 33%.
Hrvatski je prosjek bolji od zemalja OECD-a i G20
U Hrvatskoj je kod najvećeg broja izdavatelja udio žena u upravama, nadzornim odborima te ukupno u upravama i nadzornim odborima, relativno gledajući, najveći u rangu manjem od 15%. Udio žena u upravama izdavatelja veći od 33% zabilježen je kod 15% izdavatelja. U nadzornim odborima kod 21% izdavatelja, a skupno u upravama i nadzornim odborima kod 15% izdavatelja. Ovo pokazuje da je situacija u Hrvatskoj nešto bolja u usporedbi s zemljama OECD-a i G20. predstavlja bolju situaciju u usporedbi s udjelom žena većim od 33% u upravnim odborima društava iz zemalja OECD-a i G20, koji je prisutan kod 10% zemalja OECD-a i G20.
Pročitajte još: Žene su u nadzornim odborima dok su mlade, nakon 50-te sve ih je manje
Pa ipak, u razdoblju od 2015. do 2019. primjetan je trend blagog pada udjela žena u upravama izdavatelja, s prosjekom udjela žena u upravama u iznosu od 14% u petogodišnjem promatranom razdoblju. Od ukupno 47 novoimenovanih članova uprave u 2019., njih 4 ili 8,5% su žene. U usporedbi s tim brojem, 2018. je od 35 novoimenovanih članova uprave 6 ili 17,1% su bile žene. Udio žena u nadzornim odborima nije se značajnije mijenjao od 2015. do 2019., a prosjek udjela žena u nadzornim odborima izdavatelja u promatranom razdoblju iznosi 21%.
Na kraju 2019. zastupljenost žena u nadzornim odborima bila je oko 3 puta veća u odnosu na zastupljenosti žena u upravama, dok je za usporedbu na kraju 2018. zastupljenost žena u nadzornim odborima bila oko 4 puta veća od zastupljenosti žena u upravama. Prema podacima iz sudskog registra prosječan udio žena u nadzornim odborima u razdoblju od 2015. do 2019. iznosio je oko 28%.
Foto: Unsplash/Campaign Creators
