Zamislite trenutak kada se udobno smjestite s knjigom u ruci, ušuškani u omiljeni kutak doma, dok vas riječi vode na putovanje kroz vrijeme i prostor. U ovom članku predstavljamo pet nevjerojatnih spisateljica koje su osvojile Nobelovu nagradu za književnost, a čija su djela ne samo književna remek-djela, već i inspiracija za svakodnevni život. Od avangardnih stilova do emocionalno nabijenih priča, svaka od njih nudi jedinstvenu leću kroz koju možemo promatrati vlastita iskustva i izazove. Upoznajte ove autorice i otkrijte kako njihovi životi i djela mogu obogatiti vašu svakodnevicu.
Selma Lagerlöf: prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu za književnost
Godine 1909., Selma Lagerlöf postala je prva žena koja je osvojila najveću nagradu za književnost, u izboru obavijenom kontroverzama zbog njenog avangardnog stila pisanja za to vrijeme.
Naime, krajem 19. stoljeća švedskom književnošću dominirao je naturalistički realizam, a Lagerlöfina djela naseljena su vilenjacima, goblinima i duhovima, koji stvaraju atmosferu očaravajućih priča i narodnih legendi Švedske, piše Livraria Lello.
Njezina prva knjiga, Saga o Gösti Berlingu (1891.), privukla je pažnju zbog jedinstvenog narativnog stila i stiliziranog jezika, čime je započela njezinu uspješnu književnu karijeru. Lagerlöfina djela često su inspirirana švedskom prirodom i folklorom, a njezina sposobnost da istražuje ljudsku prirodu, ljubav i patnju kroz fantastične priče čini je jedinstvenom u književnom svijetu.
Njezina najpoznatija djela, osim Sage o Gösti Berlingu, uključuju Čudesna putovanja Nilsa Holgersona (1906.–1907.), priču o dječaku koji putuje Švedskom u pratnji gusaka i doživljava razne avanture, a koja je postala popularna među djecom i odraslima. Također, Car Portugallie (1914.) istražuje teme ludila i maštanja, prikazujući život siromašnog seljaka koji vjeruje da je njegova kći carica.
Selma Lagerlöf ostavila je dubok trag u švedskoj književnosti i postavila temelje za buduće autorice. Njen doprinos književnosti priznat je i izvan granica Švedske.
Pročitajte više: Nobel za književnost odlazi u ruke spisateljice Han Kang!
Toni Morrison: ispisala povijest glasom afroameričke žene
Godine 1993., ponovno je ispisana povijest: prva crna žena osvojila je Nobelovu nagradu za književnost. Toni Morrison je na taj način uzdigla glas afroameričke žene na najvišu razinu književnosti.
Obrana rasne i rodne ravnopravnosti vrlo je izražena u njezinim knjigama, s jakim afroameričkim ženama koje zauzimaju središnje mjesto. Toni je objavila svoj prvi roman, “Najplavlje oko”, u dobi od 39 godina. U to vrijeme, razvedena, radila je kao urednica i imala dvoje male djece, ustajala bi u ranim jutarnjim satima kako bi mogla pisati. Njezino djelo odražava sve te životne okolnosti.
Osim romana, objavila je eseje, dječje knjige, poeziju, pa čak i libreta za operu. Potresni roman “Voljena” jedan od njezinih najuspješnijih romana, adaptiran je za film u kojem glume Oprah Winfrey i Danny Glover.
Svetlana Aleksijevič: stvarnost vrijedna bilježenja
Svetlana Aleksijevič je treće ime koje vrijedi istaknuti. Spisateljica i novinarka, razvila je jedinstveni stil pisanja. U novom žanru nefikcije, ona spaja najbolje narativne kvalitete ruske književne tradicije s dokumentarnom prozom. 2015. godine Švedska akademija ju je nagradila Nobelovom nagradom za književnost.
Bjeloruska autorica, rođena u Ukrajini, počela je rano pisati pjesme i članke za školske novine. Pisanje utemeljeno na stvarnosti postalo je središte njezine karijere, što ju je navelo na studij novinarstva na Sveučilištu u Minsku. Godine 1985. konačno se posvetila književnosti objavljivanjem knjige “Rat nema žensko lice”, u kojoj obrađuje temu ruskih žena koje su sudjelovale u Drugom svjetskom ratu. Od tada, Aleksijevičin književni svijet s jedinstvenom stručnošću otkriva povijest sovjetskih i postsovjetskih žena i muškaraca.
Njezina djela upotpunjuju “Posljednji svjedoci”, “Momci u cinku”, “Opčinjeni smrću”, “Glasovi iz Černobila” i “Vrijeme second-handa: kraj crvenog čovjeka”.
Pročitajte više: Nakon pola desetljeća nestašice, vratila se Zagorkina djela
Olga Tokarczuk: promišljanje svijeta kroz prozu
Feministkinja, ekologinja i zagovornica prava životinja, Olga Tokarczuk koristi prozu kako bi razmišljala o svijetu današnjice i potaknula druge na razmišljanje. 2018. godine osvojila je Nobelovu nagradu za književnost.
Pisati je počela tijekom jednog od mnogih svojih putovanja. “Grad u ogledalima”, zbirka pjesama, bila je njezina prva knjiga. Od tada, nije prestala putovati i pisati. Godine 1996. objavila je svoju prvu veliku uspješnicu, “Prapovijesna i druga vremena”, u kojem se bavi novijom poviješću Poljske i počinje eksperimentirati s slobodnim stilom pisanja, sastavljenim od međusobno povezanih mikro-priča.
“Bjeguni” je sinteza njenog nemirnog duha i postao je njen najveći uspjeh u svijetu književnosti. “Vuci svoj plug preko mrtvačkih kostiju”, knjiga u stilu između krimića i crne komedije, potvrđuje njezina politička i društvena uvjerenja. Njezina djela prevedena su na više od 30 jezika.
Louise Glück: suvremena poezija
Louise Glück autorica je pjesničkog opusa s ogromnim emotivnim nabojem. Imala je samo 25 godina kada je objavila svoju prvu zbirku pjesama, “Prvorođenka” i ubrzo je prepoznata kao jedna od najperspektivnijih autorica suvremene američke poezije.
Prije nego je osvojila Nobelovu nagradu za književnost, Glück je primila Pulitzerovu nagradu, National Book Critics Circle, Los Angeles Times Book, i Wallace Stevens nagradu Američke pjesničke akademije.
Njezina poezija odražava njezina osobna iskustva, od borbe s anoreksijom do razdoblja kada je išla na psihoanalizu, ali i potragu za univerzalnom jasnoćom, inspiriranu klasičnim mitovima i motivima.
Foto: Canva / Nobel Foundation archive / Nobel Media AB. Photo: A. Mahmoud / Nobel Prize Outreach. Photo: Daniel Ebersole
