Oni nas čuvaju od pljuskova tako da nam kažu kada trebamo ponijeti kišobran. Spašavaju nas i od toplinskih valova savjetujući da ostanemo u zatvorenom, a upozoravaju nas i na oluje, tuču, i ostale opasne vremenske prilike. Često ih uzimamo zdravo za gotovo i ljutimo se kada nas pogrešno savjetuju, ali činjenica je da su meteorolozi jedni od ključnih znanstvenika u svakodnevnom životu čovječanstva, a u budućnosti će ova grana biti još i važnija. Kako će na nas utjecati klimatske promjene i kako možemo sami utjecati na spas planete? O svemu tome popričali smo s RTL-ovom meteorologinjom, Damjanom Ćurkov.
Istina je da meteorolozi nekada i pogriješe, no vrijeme je nepredvidivo i katkad prkosi, inače vrlo kompleksnim i uglavnom preciznim, meteorološkim algoritmima. U nepredvidivost klime uvjerili smo se i ove godine, kada su Europu zahvatile poplave biblijskih razmjera, kada požari i dalje prijete pustošenjem većeg dijela Mediterana, i kada nam se zimska temperatura u vrlo rijetkim trenutcima spuštala u negativne vrijednosti. Pa ipak, unatoč tome što su klimatske promjene sve očitije naše se ponašanje nije mnogo promijenilo. Iako je ogroman dio odgovornosti na vladama država i međunarodnim institucijama, Ćurkov smatra da i sami snosimo velik dio odgovornosti za reakciju.
Pročitajte još: Jedan od većih problema za globalno zatopljenje su putovanja na posao. Neki su stoga prigrlili alternative automobilima i oduševili se!
“Zaista je vrijeme da se pokrenemo i da shvatimo da od čekanja nemamo ništa. Dok mi čekamo da se poduzmu neki veliki koraci, da se neki šefovi vlada i organizacija dogovore, vrijeme prolazi i klima se nepovratno mijenja. Važno je osvijestiti vlastitu veličinu i ulogu u svemu ovome te da svatko od nas nosi promjenu u sebi – recikliranje, promišljanje o kupnji namirnica, odjeće, obuće, općenitom smanjenju otpada, racionalnijoj potrošnji vode i energenata. Primjerice, postoji jedna vrlo mala promjena koja dugoročno može donijeti pozitivan utjecaj na naše zdravlje, ali i na klimu, a to je smanjenje korištenja automobila, odnosno, šećite ili vozite bicikl što više možete”, rekla je ova meteorologinja.
‘Među ženama je porastao interes za prirodne znanosti’
Do nedavno nam se moglo učiniti da je na televiziji mnogo više meteorologa nego meteorologinja. Sada je situacija potpuno drugačija, pa nam tako s malih ekrana uglavnom žene prognoziraju vremenske prilike. Iako nešto vjerojatno ima u činjenici da medijsko tržište danas preferira žene, Ćurkov smatra da to nije cijeli dio priče. Optimistično kaže kako smatra da je u posljednjih nekoliko godina među ženama porastao interes za prirodne znanosti, pa tako i meteorologiju. Napominje i kako je sada generalni trend da ne postoje zanimanja koja su isključivo vezana za određeni spol.
Ćurkov nam je rekla da su nju osobno prirodne znanosti zanimale od malih nogu, pa je tako još u osnovnoj školi znala da će je put odvesti prema nekom zanimanju u kojem će biti više matematike i fizike. Meteorologija joj se stoga pred kraj srednje škole pokazala kao idealan spoj svega što voli. Uz to što je dovoljna znanstvena, Ćurkov kaže da je i svakodnevno izazovna jer mnogi ovise o informacijama koje moraju sažeti u svega nekoliko minuta vremenske prognoze.
Pročitajte još: Prvi dan na čelu Citi grupe, Jane Fraser najavila globalne klimatske ciljeve
“Vjerujem da će meteorologija i u budućnosti ostati važna, osobito u svjetlu klimatskih promjena i prilagodbe na iste. Općenito smatram da je važna kohezija i suradnja svih zanimanja, jer jedino udruženi možemo graditi budućnost. Zadaća meteorologa i klimatologa jest da pravilno prenose informacije, upozoravaju i s relevantnim informacijama nastoje pridonijeti do što više ljudi, osobito onih koji donose zakone i propise jer oni su ti koji na višim razinama mogu utjecati na pozitivnu promjenu”, rekla je.
‘Očekuju se sve češće prirodne katastrofe’
A ako smo ih prije i uzimali zdravo za gotovo, situacija s klimom je takva da njihova upozorenja više ne možemo ignorirati. Crna budućnost koju nose klimatske promjene već je tu, i već je postala tragična, a projekcije za budućnost sve su pesimističnije. Ćurkov objašnjava kako se te projekcije temelje na klimatskim modelima koji pomoću kompleksnih jednadžbi daju scenarije za budućnost, a kao varijable se koriste i emisija te koncentracija stakleničkih plinova. Najoptimističnije od njih podrazumijevaju uspjeh u redukciji stakleničkih plinova, a kreću se prema pesimističnijima u kojima smo samo djelomično smanjili emisije, ili još gore – povećali ih.
“Kako bilo, činjenica je da smo sada dosegnuli prag u kojem će se globalna temperatura do kraja stoljeća sasvim sigurno povećati, a o našim akcijama, planovima i pridržavanju istih ovisi koliko će to zatopljenje u konačnici biti izraženo. Važno je napomenuti da se u ovim projekcijama ne mijenja samo temperatura jer atmosfera je kompleksni sustav u kojem je sve međusobno povezano, tako se očekuju sve češće poplave, a s druge strane dugotrajna izražena sušna razdoblja. Općenito će oborina biti vrlo neravnomjerna, i prostorno i vremenski. U budućnosti se očekuju sve češći i dulji toplinski valovi koji utječu na zdravlje ljudi, ali i ekosustava, a nažalost i veliki požari će, ako ništa ne promijenimo, sve češće pustošiti Zemlju”, kaže te dodaje da da i najoptimističniji scenariji upozoravaju kako kasnimo s reakcijom koja je potrebna sada i odmah.
Pročitajte još: Istraživanje pokazalo: Pandemija je podigla ekološku svijest ljudi i potakla ih na korištenje proizvoda za višekratnu upotrebu
Klimatske promjene neće zaobići Hrvatsku
Iako živimo u doba velikih promjena, ovo je i doba u kojem sve više ljudi ne vjeruje u znanost. Stvar ubiti i nije toliko paradoksalna kada u obzir uzmemo primarnu ljudsku potrebu za jednostavnijim i neposrednijim objašnjenjima pojava koje su izvan njihovog dosega, sličnu onoj drevnih naroda koji su svaku neobjašnjivu pojavu pripisivali nekom božanstvu. Čurkov se tako osvrnula i na ‘klimatske skeptike’ kojih je mnogo, a najpoznatiji na globalnoj razini zasigurno je američki predsjednik Donald Trump koji je svojim uredbama čak i stopirao određene napore za borbu protiv klimatskih promjena.
“Skeptika je uvijek bilo i uvijek će ih biti, ali sami smo svjedoci velikih promjena – vrijeme je postalo sve ekstremnije, a to je samo početak onoga što nas čeka. Samo smo ovo ljeto svjedočili nezapamćenim poplavama u Njemačkoj, razornom tornadu u Češkoj, velikoj tuči u Italiji te ogromnim požarima u Grčkoj i Turskoj. I istina je da je ekstremnog vremena bilo i prije, ali činjenica je da je sada sve češće i ne moramo čekati da se u Hrvatskoj dogodi neka od gore navedenih katastrofa da bi shvatili da se s klimom nešto događa. Onima koji ne vjeruju svakako bih poručila da prouče statistiku i brojna istraživanja na temu klimatskih promjena”, kazala je.
A klimatske promjene zasigurno neće zaobići ni Hrvatsku, pa tako meteorologinja prognozira sve ekstremnije događaje unutar naših granica. “Suše, poplave, oluje i sve izraženiji toplinski valovi djelovati će na sve sfere života. Biljke i životinje tromo će se prilagođavati ovim promjenama pa se predviđa da kulture koje smo tradicionalno uzgajali na našem području više neće uspijevati, ali i način gradnje kuća i drugih objekata će se morati mijenjati”, zaključila je Ćurkov.
