Klimatske akcije, odnosno akcije za zaustavljanje klimatskih promjena i smanjenje emisija ugljikovog dioksida unazadile su borbu za ravnopravnost žena. Točnije, vratile su ju 15 godina u prošlost. Korak naprijed, natrag dva – iliti 15 u ovom slučaju. Ove teške činjenice iznijela je u svom TED govoru Zineb Sqalli, znanstvenica koja se bavi istraživanjima klime i roda.
„Rodna ravnopravnost i klimatske promjene su najveći izazovi naše generacije. Dobra stvar je da ne moramo birati čemu ćemo se posvetiti. Možemo se boriti za jedno i drugo istovremeno“, napisala je na LinkedInu glavna članica odjela za potrošačke proizvode, financijske institucije i javni sektor u Boston Consulting Group (BCG).
Na primjeru Beča i austrijskog rodno-ravnopravnog programa urbanističkog planiranja pokazala je kako se žene mogu uključiti u svaki korak izgradnje zelene ekonomije. Ponudila je i rješenja za unapređenje održivosti i rodne ravnopravnosti – u isto vrijeme.
Održivost iliti trebaju nam ‘muška’ zanimanja
Proučavajući veze između žena i klime tijekom posljednjih godina, Sqalli i njezini kolege došli su do uznemirujućih podataka. Ako svijet nastavi po pitanju klimatskih promjena neplanski poduzimati akcije to će rezultirati time da se smanjenjem emisija ugljikovog dioksida poveća jaz između muškaraca i žena.
„Što ako do 2050. dosegnemo neto nulu, ali žene imaju manje šanse od muškaraca da nađu pristojan posao? Uznemirujuće, zar ne“, pita se istraživačica. Smatra da svijet ima jedinstvenu priliku unaprijediti i klimatske akcije i rodnu ravnopravnost ako to krene činiti – namjerno.
„Postoji rizik da bi žene mogle propustiti golema ulaganja i prilike za zapošljavanje unutar zelene ekonomije“, objašnjava.
Naime, do 2030. otvorit će se 65 milijuna zelenih radnih mjesta, a ona najbolje plaćena su iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike. Ono što nam je poznato pod nazivom STEM područja. No, danas žene predstavljaju svega 35 posto STEM studenata u svijetu. Stoga bi mogle biti manje kvalificirane za pristup tim zelenim poslovima. Također, do 2030. tvrtke u sektorima s velikim CO2 emisijama – kao što su energija, građevinski materijali, industrijska roba – potrošit će čak 500 milijardi dolara na obuku svojih zaposlenika novim zelenim vještinama.
„Tim industrijama povijesno dominiraju muškarci, tako da je manje vjerojatno da će žene sudjelovati u tim prekvalifikacijama, što ponovno povećava jaz u vještinama između muškaraca i žena u pristupu poslovima budućnosti. Dakle, vidite, rizik je stvaran“, upozorava.
Pročitajte više: Održiva moda je ovdje, a počiva na gljivama
Beč: primjer dobre prakse
Kako bi klimatske akcije rješavale i rodnu ravnopravnost i održivost, treba učiniti nešto što se čini jednostavnim. Kada ulažemo u zelene projekte i razvijamo zelene proizvode i izrađujemo zelene zakone, moramo biti sigurni da će žene kao i muškarci imati jednaku korist.
„Možete čak pomisliti: ‘Nije li to ono što već radimo?’ Ali povijest nam je uvijek iznova pokazala da, iako je to ono što mislimo da radimo, to nije ono što se zapravo događa, barem ne prirodno, organski, ne bez izričite namjere“, kaže.
Zeleni gradovi sjajna su ilustracija kako možemo integrirati rodni pogled u klimatsku akciju i postići da klimatske akcije potaknu rodnu ravnopravnost umjesto da je unazade. Većina velikih gradova ima ambiciozne programe da postanu zeleniji. Dva trilijuna dolara morat će se potrošiti svake godine u sljedećih 20 godina da bi se unaprijedila urbana infrastruktura i učinila se održivijom, napominje istraživačica i kao primjer uspješne prakse koja integrira i rodnu ravnopravnost i brigu za okoliš u svoj urbanistički plan navodi Beč.
Naime, primijetili su da prije devete godine dječaci i djevojčice podjednako odlaze u parkove. Ali kada djevojčice navrše devet godina – gotovo da nestanu iz javnih parkova. Istraživanja su zatim potvrdila da djevojčice izgube interes za parkovima jer nisu dizajnirani za njih. Parkovi uglavnom imaju jedan veliki otvoreni prostor i više nogometnih igrališta, pa se dječaci osjećaju dobrodošli, a djevojčice osjećaju da se trebaju natjecati za prostor. Pa su jednostavno prestale ići tamo.
Rodna neutralnost kao podloga za nenamjernu diskriminaciju
U konačnici su shvatili da rodno neutralni pristup koji je grad imao i koji ima većina gradova u svijetu, zapravo može biti slijep za žene. Stoga su odlučili namjerno osmisliti rodno ravnopravni program urbanizma. Anketirali su muškarce i žene kako bi bolje razumjeli način na koji žive u gradu, doveli su arhitektice i urbaniste da rade uz svoje muške kolege i da sudjeluju u redizajnu grada.
„Svaki je korak napravljen s izričitom namjerom da se osigura da će žene imati koristi jednako kao i muškarci“, kaže Sqalli.
I plan je upalio. Djevojčice, tinejdžerice, vratile su se u parkove.
Priča o Beču potvrđuje da, ako želimo da žene imaju koristi od projekta zelenog grada, projekta urbanizma ili bilo kojeg drugog projekta – potrebna je namjera. A namjera znači tri stvari: uzeti u obzir specifične potrebe žena, uključiti žene u osmišljavanje projekta i posebno mjeriti utjecaj projekta na žene. Ovim pristupom mogle bi se ispraviti predrasude koje stoje iza rodno neutralnih programa planiranja.
Pročitajte više: Mlada znanstvenica stvorila alternativu plastičnim vrećicama od riblje ljuske!
Žene čine promjenu
Kada su uključene u urbanističko planiranje, žene su se pokazale aktivnim nositeljima održivosti. Statistički gledano, najodrživiji gradovi su oni s najvećom zastupljenošću žena u kreiranju politika i na vodećim pozicijama. Dakle, ovaj rodni pristup ne samo da će zelene gradove više uključivati žene, nego će ih učiniti i zelenijima.
„Tretiranje žena kao muškaraca nije ono što će nas dovesti do rodne ravnopravnosti jer se tako zatvaraju oči pred predrasudama koje svi imamo, i teži se održavanju već postojećih nejednakosti pa čak i proširivanju liste nejednakosti“, upozorava Sqalli koja je vrlo aktivna na temi osnaživanja žena, posebice u Africi. Vodi BCG-ov rad na rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena na tržištima u razvoju, a u Africi vodi i ‘Žensku inicijativu, interni BCG-ov program za osnaživanje ženskih konzultanata.
Ona ističe da je urbanizam samo jedan primjer kako će zelena ekonomija revolucionirati život.
„Ako namjerno ugradimo rodni pogled u način na koji ćemo održivo obnoviti svijet, možemo unaprijediti rodnu ravnopravnost u isto vrijeme. To će zauzvrat imati pozitivan utjecaj na planet. Vidite, ipak možemo spasiti svijet odjednom“, zaključuje Sqalli.
Foto: YouTube screenshot
