Kako izgleda karijera zastupnice u Europskom parlamentu

Statistika pokazuje kako žene čine pola stanovništva, no unatoč tome, politika je još uvijek muška domena. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako je tek 23,8 posto žena u aktualnom sazivu Hrvatskog sabora. Poražavajuće je što neke parlamentarne stranke u Saboru nemaju niti jednu ženu u svojim redovima. Stanje je u Europskom parlamentu nešto bolje, ali i tamo su žene još uvijek u manjini.

Zastupnice u Europskom parlamentu putuju između Brisela i Zagreba

Hrvatska je prošle godine po prvi put održala izbore za zastupnike u Europskom parlamentu i na godinu dana u Brisel i Strasbourg poslala i nekoliko zastupnica. Kako nam predstoje novi izbori za Europski parlament, odlučili smo o ženama u politici i karijeri zastupnice u Europskom parlamentu porazgovarati s dvije zastupnice u Europskom parlamentu – Biljanom Borzan (SDP) i Ivanom Maletić (HDZ).

Što mislite, zašto se žene teško odlučuju na karijeru u politici?

Borzan: Vjerojatno zato što su svjesne da žive u društvu u kojem žene vrlo teško usklađuju obiteljski život s poslovnim. Rekla bih da su žene duboko svjesne da smo u tom smislu kao društvo čak i nazadovali, unatoč borbi za ravnopravnost spolova.

Maletić: Još uvijek nije dovoljno razvijena svijest koliko je važno sudjelovati u političkim procesima i da krajnji cilj svi političkih stranaka ne bi trebao biti dolazak na vlast i održavanje već kvalitetnije društvo i bolji život. To bi žene u značajnijem broju privuklo politici. One vole mijenjati društvo na bolje.

Prema posljednjim podacima, žene u Hrvatskom saboru čine 23,8 posto. Za usporedbu, u Europskom parlamentu taj je postotak oko 36 posto. Znači li to da su Europljanke zainteresiranije za sudjelovanje u političkom životu od Hrvatica?

Borzan: Ne mislim da su više zainteresirane, nego žive u društvima u kojima je posve uobičajeno da su žene angažirane, odnosno žene se potiče na angažman. Mi smo u EU zajedno sa zemljama Skandinavije, u kojima je zastupljenost žena u vladi i parlamentu oko 50%. Ali ta zastupljenost nije nastala preko noći. Sustavna politika godinama je djelovala da se to omogući. Od malih nogu se uči da je takav sustav poželjan, a i institucije djeluju tako da se čini sve da žena, kao i muškarac ima mogućnosti uskladiti svoj privatni i poslovni život.

Maletić: Na razini Europske unije razvijenija je svijest o važnosti sudjelovanja u političkim procesima, demokratizacija društva je u većem broju država članica puno ranije pokrenuta, političke stranke su svojim programima jasnije utvrdile načine svog djelovanja i ciljeve. Žene se u tim okolnostima više angažiraju u politici.

Trudnoća u kampanji – prednost ili prijevara birača?

Žene ipak sudjeluju u političkom životu na nižim razinama, ali ih njihove vlastite političke stranke, koje mahom vode muškarci, rijetko stavljaju na vrh kandidacijskih lista za Sabor.

Što bi, po Vama, trebalo promijeniti pa da se žene aktivnije uključe u politiku?

Borzan: Dio odgovora leži u zakonima, a dio o sustavnom i dugotrajnom radu kako bi se od malih nogu usvajali stavovi da je poželjno da žene budu jednako zastupljene kao i muškarci tamo gdje se donose važne odluke – od politike do gospodarstva. I mediji u svemu tome imaju veliku ulogu. Navest ću primjer. Kada sam bila u 7. mjesecu trudnoće u parlamentarnoj kampanji 2007., to je u medijima popraćeno sa simpatijama. U to vrijeme mi je stariji sin imao 6 godina i bila sam ponosna što mogu ženama poslati poruku da trudnoća,dojenje i majčinstvo nisu prepreka za društveni angažman. S druge strane, kolegica Sandra Petrović-Jakovina je bila trudna prošle godine u kampanji za europske izbore i zbog toga je doživjela silne kritike, čak i upit jedne novinarke misli li da je to što trudna ide u izbore prevara birača! Takve poruke odvraćaju žene od angažmana i tjeraju nas dublje u tradicionalno i zaostalo društvo.

Maletić: Procesi boljeg programskog definiranja političkih stranaka i usmjerenost na konkretne aktivnosti i rezultate, što se tijekom vremena, ali znatno ranije događalo u mnogim državama članicama, pozitivno će djelovati na trend uključivanja žena u politiku i kod nas.

Postoje izvrsni, dobri i loši

Tko su bolji političari, muškarci ili žene?

Borzan: Ne bih to tako promatrala. Smatram da je upravo međusobno nadopunjavanje žena i muškaraca ključ uspjeha naprednog i uspješnog društva u kojem svatko, ovisno o svojim afinitetima, može dati najveći doprinos. Žene su možda tiše, da ne kažem manje agresivne, ali često upornije i savjesnije od muškaraca. No, nisam za generaliziranje stvari jer me iskustvo naučilo da postoje dobri, pametni, sposobni i vrijedni ljudi, kao i oni koji to nisu, bez obzira na spol.

Maletić: Kao i u svakom poslu postoje oni izvrsni, dobri i loši, a to nije vezano uz spol nego uz znanje, kvalitetu i rad.

Ženama profit nije primaran, one traže kvalitetu

Mediji često pokušavaju umanjiti važnost neke političarke pišući o njenom osobnom životu, frizuri ili odjeći, a zanemaruju njene političke aktivnosti. Stoga se često stvara dojam kao da su žene samo lijepe figure, dok muškarci ‘vode igru’. No, kad krenu afere, u medijima se češće spominju političari, a rjeđe političarke.

Korupcija u politici češće se dovodi u vezu s političarima nego s političarkama. Što mislite, zašto su političarke ‘imunije’ na korupciju od političara?

Borzan: Kao prvo, muškaraca je daleko više na položajima koji omogućavaju korupciju. Nadalje, mislim da ženama, u većini slučajeva, trka za profitom nije primarna. Kod muškaraca je možda više izražen natjecateljski duh i želja za prikazivanjem onoga što su stekli. No, opet ponavljam, ne želim generalizirati, bilo bi zanimljivo čuti što psiholozi kažu na rezultate tih istraživanja.

Maletić: Možda upravo zbog svih prethodno navedenih razloga uključivanja žena u politiku. Žene više privlače rezultati i postizanje kvalitetnije i uspješnije budućnosti za sve, puno rjeđe će ih privlačiti moć i pozicije. Često se pod utjecajem moći izgubi razum i umjesto građana i domovine sebe stavi u prvi plan. To otvori i vrata korupciji. Korupcija je jedan od problema koji stoji na putu rastu i razvoju. Važno je napomenuti da ipak jednako kao i dobar rad ne poznaje granice – godine ni muškarce i žene. Borbu protiv korupcije moramo započeti odgojem u kojem je svaka prevara, od školskih klupa do svih radnih mjesta za svaku osudu.

Koje su najveće prepreke s kojima ste se susreli u svojoj političkoj karijeri?

Borzan: Jednom riječju – predrasude! Ponekad je problem to što sam žena, ponekad što moj fizički izgled odaje dojam krhke osobe. A sve to nema veze s realnošću – u to se uvjere tek kad me upoznaju. No, ja sam uvijek to nastojala pretvoriti u prednost. Ponekad nije loše da vas protivnik u startu podcijeni, to vam daje početnu prednost.

Maletić: Godine rada – 14 godina, provedene u Ministarstvu financija bile su profesionalna, a ne politička karijera, ispunjena radom, učenjem i velikim zalaganjem koje je bilo prepoznato. Na svim razinama koje sam prošla, u Ministarstvu smo funkcionirali kao tim i uz to vrijeme vežu me samo lijepa sjećanja. Politička karijera je započela prije dvije godine mojim angažmanom kao predsjednice Odbora za regionalni razvoj i EU fondove u Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Poziv je došao jer su kolege u vrhu stranke prepoznale moj dotadašnji rad i znanje te smatrale da je to potrebno HDZ-u kojeg grade i usmjeravaju na ispunjavanje novog cilja za domovinu, a to je uspješna, jaka i aktivna Hrvatska, članica Europske unije. Čitavo vrijeme imam potporu i podršku za sve aktivnosti: od pokretanja časopisa kojim informiramo javnost o temama o kojima se raspravlja u Europskom parlamentu a važne su za Republiku Hrvatsku do održavanja savjetovanja u svim našim županijama.

U Europi argumenti, u Hrvatskoj udarci ispod pojasa

Zastupnici u Hrvatskom saboru uživaju imunitet koji im omogućava da bez ikakvih posljedica vrijeđaju i provociraju svoje kolege. Poznata je izjava Ante Kovačevića kako ‘žena nije stvorena za mudraca nego za madraca’ koja je izazvala zgražanje javnosti, ali i pokazala na kojoj je razini kultura u Saboru.

Posljednjih godinu dana zastupnica ste u Europskom parlamentu. Možete li usporediti rad u EP i Hrvatskom saboru? Koje su glavne razlike, a koje sličnosti?

Borzan: Glavna i za mene najugodnija razlika jest ta da su u Europskom parlamentu rasprave daleko pristojnije, civiliziranije, nema udaraca ispod pojasa. Također su i puno stručnije, što meni odgovara jer u Saboru mi je najčešće išlo na živce što ste mogli doći potpuno nepripremljeni za raspravu, ispaliti neku doskočicu i tako ući u sve medije, postati zvijezda dana.

Maletić: Nisam bila zastupnica u Hrvatskom saboru, ali moje iskustvo rada u Europskom parlamentu i praćenje rada Hrvatskog sabora kao glavne razlike svakako donosi broj zastupnika, politike o kojima se odlučuje i izraženu nužnost dijaloga na europskoj razini. Kako u EP nitko nema apsolutnu većinu sve se odluke donose u suradnji različitih stranaka. Prevladava znanje i snaga argumenata, bez toga se ne može pridobiti većina i podrška za određeno izvješće ili amandman.

Kako usklađujete svoje ‘europske’ i ‘hrvatske’ obveze?

Borzan: Teško, ali ne žalim se. Puno je posla, ali ja otkad znam za sebe puno radim, od djetinjstva nemam običaj provoditi slobodno vrijeme uz tv ili spavajući. Posao se obavlja s lakoćom, ali s obitelji je već teže. Mlađi sin mi na jesen kreće u prvi razred i već sada su mi misli usmjerene na to, a izazovi slijede i sa starijim, koji kreće u sedmi razred, dobiva nove predmete, tu su i čari puberteta…

Maletić: Angažman u Briselu i Strasbourgu oduzima dosta vremena, gotovo svaki tjedan od ponedjeljka do četvrtka provodimo tamo, a i u Hrvatskoj čeka dosta obveza. Vrlo ozbiljno smo pristupili svojoj ulozi približavanja europskih tema našim građanima te slušanju i učenju od njih o poteškoćama s kojima se svakodnevno u životu i poslu susreću. Samo tako možemo zastupati hrvatske interese, a to traži vrijeme. Zahvaljujući mogućnosti formiranja ureda u Zagrebu i uz našu odluku da u svakoj županiji zaposlimo lokalnog asistenta lakše smo uspjeli uskladiti obveze.

Kako je Vaša obitelj reagirala na Vašu ‘europsku karijeru’?

Borzan: S ponosom, naravno. Nije mala stvar biti u prvoj ekipi zastupnika koji su predstavljali Hrvatsku u Europskom parlamentu. Suprug me uvijek potiče, što je iznimno važno jer bez tog poticaja i podrške ne bih mogla ovoliko raditi. Djeca su poprilično ravnodušna na sve što radim, tako ih i odgajamo, da ne misle da se po ičemu razlikuju od svojih vršnjaka. Ako ih se pita što im je mama, oni odgovaraju „liječnica“, nikad „političarka“.

Maletić: Za njih je to potpuno novo. Naviknuli su da se kasno vraćam s posla i da me često nema, ali odvajanja su sad intenzivnija. Osjećaju da je to nešto važno, ali mama ipak nedostaje. Nekako to vikendima nadoknadimo.

Do veće izlaznosti – većom informiranosti

Hrvatska je poznata po slabom odazivu na izbore. S obzirom na predstojeće izbore za Europski parlament, što bi po Vama trebalo napraviti pa da se taj odaziv poveća?

Borzan: Neke zemlje EU imaju reguliranu zakonsku obvezu za izlazak na izbore. Kod nas to nije tako pa smo u europskim okvirima negativan primjer zbog vrlo niske izlaznosti. Mi političari imamo zahtjevan zadatak – što je više moguće našim građankama i građanima približiti činjenicu da je Europski parlament i hrvatski parlament. Bruxelles je preko 1000 km udaljen od nas i to često zna biti prepreka jer domaći mediji uglavnom nisu prisutni, a znate kako se kaže u politici – što nije bio u medijima, nije se ni dogodilo. Nedostatak informacija je upravo proporcionalan interesu za neku temu. Ukoliko nema informacija, ljudi neće biti svjesni da im Europski parlament ustvari znatno utječe na život i da je važno sudjelovati u izboru onih koji će nas tamo predstavljati.

Maletić: Veća informiranost je najvažniji preduvjet za veću izlaznost. Mi smo sad proveli već tri tjedna susrećući se s ljudima i putujući Hrvatskom i vidimo da su ovi izbori skriveni od očiju javnosti, ogroman broj građana niti ne zna da će biti izbori 25.5. Vlada je ponovno zakazala informirati građane, kao da ignoriraju namjerno europske teme i ne žele povećati izlaznost. Političke stranke imaju ograničen proračun za kampanju – za cijelu Hrvatsku 1,5 milijuna kuna (s uključenim PDV-om), što je iznos koji se na parlamentarnim izborima troši po izbornoj jedinici. Zbog toga uz ogroman uloženi trud i obilaske svih županija te susretanje što većeg broja ljudi naše aktivnosti ostaju skrivene od očiju šire javnosti, nisu medijski popraćene, a proračun je ograničen da bi se u to mogla uložiti sredstva. U takvom sustavu na Vladi ostaje da sa što većim brojem informativnih emisija upozna građane, na nepristran i objektivan način, s činjenicom da se izbori održavaju, zašto su oni važni, koja je uloga Europskog parlamenta te ih tako motivira na što veću izlaznost.

Foto: Press photo Biljana Borzan i Ivana Maletić