Kako je Morena Mičetić Fabić bez veza uspjela u javnom sektoru

Uvažena percepcija o putu uspjeha u hrvatskom javnom sektoru je ustvari ona o uhljebništvu. No, ipak postoje neki svijetli primjeri koji nam pokazuju da trud i naporan rad mogu ‘pomesti’ nepotizam i dovesti nas do zasluženih pozicija, čak i usprkos mnogim osobnim izazovima.

Povezano:

• Nataša Novaković potpuno iskreno o stvarnom položaju žena u javnom i privatnom sektoru
• Vesna Trnokop Tanta, jedna od rijetkih koja je probila stakleni strop u javnom sektoru, ukazala na poražavajuće stanje žena u upravama
• Morena Mičetić Fabić ne odustaje od pozitivnog stava prema lokalnoj upravi, inicira, radi i predlaže

Priča o usponu na mjesto pročelnice grada Poreča-Parenzo Morene Mičetić Fabić upravo je takva priča, i zaslužuje kategorizaciju inspirativnih bajki za djevojčice. Jer je Morena ipak dogurala do svojih osobnih zvijezda unatoč rečenici koja ju je pratila kroz cijeli život: “Nemoj se previše truditi jer ne možeš uspjeti”.

“Samo učenje mi je otvorilo sva vrata”

Morena je danas doktorica znanosti, pročelnica, direktorica, voditeljica evaluacijskog tima i verifikatorica u programu certifikacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Europi. Ujedno je i autorica znanstvenih i stručnih radova, supruga i majka dvoje male djece. Svoje uspjehe postigla je bez politike i rodbinskih veza, dobila je nadimak i “Poduzetna Pročelnica“. Osim toga, Morena je i dobitnica Women in Adria nagrade „Future leaders 2016“.

U sve se to uzdigla iz seoske radničke obitelji koja nije vjerovala da na visokim položajima u javnoj upravi postoje ljudi koji tamo nisu dospjeli preko rodbinskih ili političkih veza – Morena im je svima dokazala suprotno. Svoju je priču o uspjehu u mladosti teško mogla uopće zamisliti, kao i njeni prijatelji koji su odrastali u istom okruženju.

Još je tada odlučila da neće živjeti život svoje majke i da joj djeca neće odrastati kao ona. “U srednjoj školi sam morala biti svakodnevno oko 3 sata na ispaši koza. Kada sam odlučila da ću uspjeti, sve sam preokrenula odjednom. Vrijeme na ispaši sam počela koristiti za učenje. U prvom sam razredu srednje škole prosjek koji je bio 3.3 na polugodištu, preokrenula na 4.9 na kraju školske godine. Mislila sam da će mi učenje otvoriti sva vrata i bila sam u pravu. Danas sam doktorica ekonomskih znanosti”, otkrila nam je.

Izazova je bilo i previše – no pobijedila je u svima

Učenje se isplatilo jer je na fakultetu dospjela među najbolje studente na godini. Čak je organizirala razne akcije, pobijedila na natjecanju, bila demonstrator na više kolegija, a dobila je i preporuku fakulteta za studentsku praksu. Drugi joj je izazov bio izboriti se za pripravničko mjesto u gradu Rijeci između 80-tak odličnih kandidata od kojih su gotovo svi imali neku “vezu”. Za nju je bio samo put preko trnja, pa je prihvaćala apsolutno sve poslove, čak i one za koje je bila prekvalificirana, i one koji su bili daleko ispod njenog obrazovnog ranga.

“Jedno sam vrijeme čak slagala staru prašnjavu arhivsku građu u podzemnoj arhivi. Sjećam se i perioda kada sam svojim šeficama morala nositi torbice na raznim događanjima. Svi su mi govorili da radim tako niske poslove iako sam uskoro magistar znanosti, a ja sam šutjela i nisam dopustila da mi išta predstavlja problem”, ispričala je Morena.

Njezin rad u lokalnoj samoupravi započeo je još tijekom studija kada je na preporuku Ekonomskog fakulteta u Rijeci dobila priliku odrađivati stručnu studentsku praksu u Gradu Rijeci.

Potom je angažirana na rad preko studentskog ugovora, te je u konačnici tamo zaposlena i kao vježbenica. U upravi grada Rijeke provela je šest godina, nakon čega je zbog udaje svoj karijerni put nastavila u Poreču.

Nema predaje, čak ni kad se izdaja iza vrata ormara

Pronalazak posla u upravi novog grada predstavljao je veliki izazov, pogovoto s obzirom na uobičajenost zapošljavanja lokalnih ljudi u jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

Konkurencija domaćih ljudi bila je velika na svim natječajima, a Morena je odlazila na razgovore za sve poslove koji su se nudili na području Istre, bez obzira na svoje visoke kvalifikacije. Čak je bila na razgovoru za posao tajnice načelnika jedne općine. “Ovo je isto jedna od stvari koju neću zaboraviti. Načelnik mi je tom prilikom rekao da sam prekvalificirana i upozorio me da ću na tom mjestu morati ‘raditi poslove groblja’. Bila sam spremna prihvatiti sve, no posao na kraju ipak nisam dobila”, prisjeća se.

Na kraju je stupila u kontakt s Gradom Porečom-Parenzo kad je pisala magistarski rad, a ljubav prema pozivu se polako počela isplaćivati. Najprije je dobila posao u odjelu za društvene djelatnosti, da bi nakon toga postala Viša stručna suradnica za gospodarstvo.

Jedan od većih izazova bio joj je i nositi se s ružnim komentarima koji su je pratili veliki dio mladosti. “Svi su mi govorili da neću dobiti posao na razini gradske uprave, da će me samo iskoristiti na praksama i da mi neće dati stalno zaposlenje. Pa čak i kada sam konačno dobila posao, slušala sam komentare o tome kako sam ja, tako mlada i rođena u drugom gradu, mogla dobiti posao u Poreču. Preko ovoga sam prešla samo vjerom u sebe i ne slušanjem tuđih komentara, baš kao u bajki o gluhoj žabi”, kaže.

“Nakon toga je tek uslijedio jedan od najvećih izazova: Kako prihvatiti i početi raditi pročelnički posao s bebom od 7 mjeseci koju treba dojiti svaka dva sata? Sjećam se vremena kada sam se izdajala iza vrata ormara na poslu. Ovo je dokaz da mi žene zaista možemo sve”, otkrila je.

Drugačija pročelnica

Morenu su na kraju su njezine kvalitete uzdigle iznad ostalih, no zbog toga joj je bilo i teže nego njenim prethodnicima. Po dolasku na mjesto pročelnice, gradska je uprava spojila dijelove 3 zasebna odjela u jedan koji je stavljen pod njenu nadležnost, tako da je imala puno više posla nego njeni prethodnici. No, to joj također nije predstavljalo problem jer, kako kaže, u svom poslu uživa. Nadimak Poduzetne Pročelnice dobila je jer javnu upravu doživljava kao modernu i poduzetnu.

“Moja je vizija drugačija od klasičnog poimanja birokratske javne uprave. Zalažem se za održivi razvoj lokalne zajednice s posebnim naglaskom na gospodarski razvoj i unaprjeđenje kvalitete života. Uvijek težim multiplikativnom efektu ulaganja proračunskog novca. Primjerice ako uložimo i jednu kunu u nešto, nastojim da se ona višestruko vrati u lokalnu zajednicu”, objasnila je.

Povezano:

• Inspirativne žene iz javnog sektora ispričale su svoje priče o uspjehu!
• Liderice iz javnog sektora dale su nam odličnu inspiraciju za poslovni look!

Promovira poduzetan Poreč

Poreč je izrazito poduzetan grad, te spada u hrvatski vrh po broju poduzetnika i broju zaposlenih u poduzetništvu. “Uvijek promoviram “Poduzetan Poreč”, a pokrenula sam i nekoliko inicijativa za promociju poduzetništva. Primjerice svake godine u listopadu obilježavamo mjesec poduzetništva, na kojem se svakodnevno održavaju edukacije, radionice i predavanja”, ispričala je.

Osim toga, Morena je preuzela i direktorsku funkciju “Poduzetničkog inkubatora Poreč” koji je dijelu poduzetnika omogućio lakše stjecanje poslovnog prostora, besplatan program redovnih edukacija, besplatno poslovno savjetovanje, zajedničke administrativne usluge i usluge održavanja te zajedničku promociju. U okviru inkubatora Morena ima brojne planove za budućnost.

Važno je istaknuti i da ‘Poduzetna Pročelnica’ kontinuirano radi na stvaranju povoljne poduzetničke klime za žene i poticanje ženskog poduzetništva. U tome je nedvojbeno i uspjela, s obzirom na to da u Poreču žene podnose čak 30% više zahtjeva za mjere za poduzetnike. Stoga se Poreč može izdvojiti kao svijetli primjer poticanja ženskog poduzetništva u Hrvatskoj i putokaz svim ostalim jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

Foto: Martina Cvek