Na javni poziv za deset mjesta na dužnosti ustavnih sudaca pristigle su 52 kandidatura, među njima i šestero aktualnih sudaca tog suda koji žele još jedan osmogodišnji mandat. Od 52 kandidatura, 12 kandidatkinja su žene. To je manje od četvrtine prijavljenih kandidata.
Tko su kandidatkinje?
Od svih pristiglih kandidatura najviše je profesora ili docenata sa zagrebačkog, riječkog i osječkog Pravnog fakulteta. Među kandidatima je i bivša zamjenica ministra pravosuđa te bivša pravobraniteljica za djecu.
Kandidaturu su predale:
- Marta Dragičević Prtenjača – izvanredna profesorica, predstojnica Zavoda za kaznene znanosti, kriminologiju i viktimologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu te dopredsjednica Akademije pravnih znanosti Hrvatske
- Aleksandra Maganić – profesorica na Katedri za građansko procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu
- Biljana Kostadinov – profesorica i predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu
- Anita Blagojević – profesorica na Katedri ustavnog i europskog prava osječkog Pravnog fakulteta
- Maša Marochini Zrinski – izvanredna profesorica i predstojnica Zavoda za ljudska prava Pravnog fakulteta u Rijeci
- Hana Horak – profesorica na Katedri za poslovno pravo Ekonomskog fakulteta u Zagrebu
- Nives Vrvilo – sutkinja Općinskog suda u Šibeniku
- Ljiljana Stipišić – sutkinja Visokog kaznenog suda
- Jadranka Osrečak – zamjenica općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu
- Sandra Artuković Kunšt – sutkinja Županijskog suda u Zagrebu, nekadašnja zamjenica SDP-ovog ministra pravosuđa Orsata Miljenića.
- Ivana Milas Klarić – bivša pravobraniteljica za djecu, nekadašnja docentica na Katedri za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu
- Lovorka Kušan – aktualna ustavna sutkinja
Pročitajte više: Prvi put žena na čelu Hrvatske odvjetničke komore!
Njihova imena u javnosti su već odzvanjala
Iako se o većini malo zna i nisu medijski eksponirane, neka su imena javnosti poznatija od drugih. Tako je javnosti od ranije poznato ime Biljane Kostadinov. Kostadinov je lani komentirala ustavnu krizu oko izbora ravnatelja VSOA-e. Tad je rekla kako je napad na ustavnu vrednotu vladavine prava u sukobu oko izbora predsjednika Vrhovnog suda zamaskiran u javnosti u ustavnopravne argumente. Naglasila je da Predsjednik Republike Zoran Milanović nije povrijedio Ustav kada je nakon raspisanog javnog poziva javno odbio prijavljene kandidate i predložio prof. dr. sc. Zlatu Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda.
Medijima nije strano niti ime Anita Blagojević. Blagojević je ranije ove godine otvoreno komentirala kandidaturu predsjednika Zorana Milanovića na parlamentarnim izborima kada je naglasila da je njegova kandidatura “udar na Ustav i ustavni poredak”.
Razvela Dikana i Vlatku Pokos, sudjelovala u povorkama ponosa…
Među kandidatkinjama je i Sandra Artuković Kunšt. Artuković Kunšt kćer je većinskog vlasnika tvornice “Franck” Milana Artukovića koji se smatra jednim od imućnijih ljudi u Hrvatskoj. Bila je zamjenica ministra pravosuđa u Vladi Zorana Milanovića, a već se 2016. kandidirala za sutkinju Ustavnog suda.
Kada je postala zamjenica ministra, HKV je pisao: “Radeći na općinskom sudu bavila se samo obiteljskim pravom i ‘proslavila’ razvodom Dikana i Vlatke Pokos i, supružnika Pukanić. U pravosudnim krugovima su bili iznenađeni njezinim imenovanjem – jer nema dovoljnu razinu pravne kulture i potrebnu širinu znanja za takvo dužnosničko mjesto pa i zato jer postoje brojni sposobniji i iskusniji kadrovi”.
O Artuković Kunšt mediji su izvještavali i kada nije prijavila svoju imovinsku karticu iako je trebala, a poznata je i po kritiziranju referanduma o braku. Tako je 2014. na LGBT konferenciji u Bruxellesu izjavila da se definicija braka na silu ugurala u Ustav. Kao bivša zamjenica ministra pravosuđa sudjelovala na povorkama ponosa u Amsterdamu, Zagrebu i Splitu 2014. čime je javno iskazala podršku tim događajima. Za sebe kaže da ju obilježavanju anarhizam i feminizam.
Pročitajte više: Odvjetnica Dijana Zoričić otkriva zašto se treba povezivati u „ženske lobije”
Kako se biraju ustavni suci?
Podsjećamo, većini ustavnih sudaca, njih 10, istekao je mandat 7. lipnja. Mandat im je produžen za još najmanje šest mjeseci, odnosno do izbora novih sudaca. Poziv za popunjavanje tih 10 mjesta bio je otvoren 30 dana. Mandati su istekli sucima Andreju Abramoviću, Ingrid Antičević Marinović, Snježani Bagić, Branku Brkiću, Mariju Jelušiću, Lovorki Kušan, Josipu Leki, Davorinu Mlakaru, Rajku Mlinariću i Miroslavu Šumanoviću, a kako je vidljivo na stranicama Sabora, šestero ih se kandidiralo za novi mandat, to su Abramović, Brkić, Jelušić, Kušan, Mlinarić te Šumanović.
Za ustavnog suca (kojih ukupno ima 13) može biti izabrana osoba koja je hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koji se u toj struci istakao znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem, doktor pravnih znanosti koji uz ostale ispunjene uvjete ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci.
Postupak kandidiranja i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi saborski odbor nadležan za Ustav, koji raspisuje javni poziv, prikuplja prijave te obavlja razgovore s onima kojima ispunjavaju uvjete. Potom se imenovanje ustavnih sudaca provodi na plenarnoj sjednici Sabora, zastupnici o svakom predloženom kandidatu glasaju pojedinačno, a potrebna im je dvotrećinska većina. Dakle, glas 101 zastupnika.
S obzirom na to da je u tijeku ljetna stanka zasjedanja Sabora, ta procedura će se nastaviti tek na jesen, od 15. rujna, kada se zastupnici vrate u klupe, a završit se mora do 7. prosinca.
Foto: Ustavni sud
