Ivanka Mabić Gagić piše kako kreativnost obično tražimo izvan sebe, no kada se okrenemo prema sebi i svojim skrivenim, podsvjesnim aspektima, tada neočekivano možemo pronaći izvor kreativnosti.
Svi su umjetnici?
Kreativnost obično tražimo izvan sebe no kada se okrenemo prema sebi i svojim skrivenim, podsvjesnim aspektima, tada neočekivano možemo pronaći izvor kreativnosti koji vodi u smisleniji i bogatiji osobni, organizacijski i društveni život.
Poznata izreka Josepha Beuysa, jednog od najutjecajnijih umjetnika 20. stoljeća, a koja glasi everyone is an artist, govori kako je samoj biti ljudskog bića prirođena duboka potreba za kreiranjem i kreativnošću. Svatko može biti umjetnik, bez obzira na sredstvo izražavanja.
Beuys je kreirao i izraz socijalna skulptura smatrajući kako umjetnost nije institucionalizirani rad, već se nalazi svugdje i može ju kreirati doslovno svaki pojedinac. Ako je društvo samo po sebi kreacija, dakle umjetničko djelo kojem svi individualno doprinosimo svojim riječima, akcijama i mislima, tada se društvena transformacija može postići jedino fokusom na kreativnu snagu pojedinaca.
Kroz kreativnost postajem ja
Tjelesne, a potom i psihičke granice koje, osim što nas odvajaju od drugih, omogućuju nam i razvijanje vlastite individualnosti. Individualnost podrazumijeva autentične, zrele pojedince koji imaju svoje ideje, vlastiti smisao i jasne granice te zauzimaju prostor koji nitko drugi ne može zauzeti. Individualizam, s druge strane, stavlja prava i interese pojedinaca iznad prava i interesa drugih.
Carl Gustav Jung u svojoj depth psihologiji individualnost objašnjava procesom individuacije putem kojeg pojedinac postaje cjelovit i to tek prihvaćanjem svih aspekata osobnosti, kako onih svjesnih, tako i nesvjesnih, otkrivajući svoju vlastitu individualnu strukturu. Proces individuacije pokazuje kako se univerzalne ljudske karakteristike i životne mogućnosti kombiniraju na specifičan način, a zatim manifestiraju na svakom pojedincu koji zbog takvih kvaliteta postaje jedinstven.
Paradoks se krije u razumijevanju da prihvaćanjem sjene, odbačenih podsvjesnih aspekata svoje osobnosti, prihvaćamo upravo i one dijelove koje podsvjesno tražimo i projiciramo na druge, a koji sadržavaju najveći potencijal našega kreativnog rasta. Poniranje u dublje, skrivenije i mračnije dijelove vlastite psihe omogućuje nam razumijevanje sebe, vlastitog puta, dubljih vrijednosti i svrhe pa možemo po prvi puta reći da naš životni put postaje samo naš, a mi svojima.
Kada počnemo osvjetljavati one dijelove koji su dosad bili u mraku, zapravo se počinjemo kretati stazom svjesnog otkrivanja sebe. To je put istinske slobode, snage i vjere u sebe, put izlaženja iz začaranog kruga podsvjesnih obrazaca. Osvjetljavajući vlastitu tamu, konačno uzimamo sudbinu u svoje ruke i po prvi put postajemo istinski kreatori sebe.
Na putu prema autentičnom i cjelovitom ja, jedinstvenom individualcu, kreativnost postaje jedan od najvažnijih oslonaca s obzirom da omogućuje izražavanje, re-kreiranje i bolje razumijevanje sebe. Izražavanjem svojih ideja, razmišljanja i stavova naše „ja“ živi, a što smo slobodniji u izražavanju, ono je kreativnije, sretnije i zadovoljnije.
Govoreći o našoj vlastitoj skrivenoj kreativnosti, pjesnikinja Mary Oliver kaže: Upute kako živjeti: Obratite pažnju, budite iznenađeni i zaprepašteni, podijelite to s nama. (Instructions for living a life: Pay attention, be astonished, tell us about it.) Kreativnost ulazi u dubinu našeg bića i iznosi ono što jesmo i što želimo podijeliti s drugima, na taj način odajući počast upravo nama, kao jedinstvenoj kreaciji ovog svemira.
Kako prepoznati vlastiti kreativni put?
Ne čudi da je Beuys smatrao kreativnost kao jednu od najvažnijih sfera zdravog društva, a samim time i pojedinca, kada je suština našeg univerzuma upravo kreacija.
Prema hinduističkoj tradiciji, Brahman, bog otac, stvorio je ovaj univerzum, odnosno Shivu, kozmičku svijest, muški aspekt kreacije koji stvara Shakti, ženski vibratorni energetski aspekt kreacije s više lica (Parvati, Durga, Kali, Sarasvati…). Shiva prezentira i destrukciju koja je drugo lice kreacije. S obzirom da rekreira, on je često prikazivan kao lingam ili penis, simbol regeneracije i/ili kao Shiva Nataraja koji kreira univerzum vibracijom svog bubnja i plesom.
Univerzum dakle postoji sve dok on pleše svoj ples života i smrti. Sama vibracija Shive, muškog principa, kreira Shakti koja je iskonska kozmička energija – personifikacija božanske ženske kreativne energije koja stvara svemir. Jedan od aspekta Shakti, velike majke, je božica Kali, ženski aspekt destrukcije koja je prikazana s ogrlicom sastavljenom od muških glava, što predstavlja smrt ega.
Kreacija i destrukcija su drugo ime za život i smrt. Iako je u našoj kulturi smrt još i dalje tabu tema, dualistički svemir, čiji smo sastavni dio, ne postoji bez jedne i druge strane – života, pa tako i smrti. Prihvaćanjem oba aspekta, prihvaćamo vlastitu moć kreacije i destrukcije, a time i vlastitu seksualnost, kreativnost, užitak te agresiju, jednom riječju našu životnu energiju.
Životna, odnosno seksualna energija, libido, nesvjesna je pokretačka sila koja je u stanju slobodnog tijeka, koja kreira život. Bez obzira kreira li osoba fizički ili energetski život, novog sebe ili novu kreaciju, čista divlja nerafinirana seksualna/životna energija – ČISTA ISKONSKA STRAST – uvijek prethodi kreativnom procesu. Jaka seksualna/životna energija motor je strasti, odnosno kreativne vatre u nama te predstavlja aktivan, ženski princip kreativnosti.
Za razliku od strasti, intelektualna SVJESNA ZNATIŽELJA ima mušku/mentalnu kvalitetu, a rađa se iz potrebe da spoznamo i intelektualno, da znanstveno objasnimo i razumijemo određenu pojavu koja nas ujedno i pokreće na daljnje istraživanje, odnosno kreativnost. Ona u sebi ima i dječju kvalitetu zaigranosti te gaji um početnika, sposobnog zamijeniti stare ideje s novima.
Treća kvaliteta koja otkriva naše najdublje težnje i želje, a potiče kreativnost je INSPIRACIJA, koja nastaje u susretu i integraciji muške i ženske kvalitete. Ogleda se kroz nadahnuće koje osjetimo u kontaktu s nekim/nečim. S obzirom da je povezana s autentičnim „ja“, kada smo inspirirani često zaplačemo, naježimo se ili postanemo obuzeti ljepotom. Ona je tihi podsjetnik onoga što možemo biti kada skinemo maske i kada smo svoji.
Sve tri kvalitete, strast, inspiracija i znatiželja mogu biti transcendentalne, stavljajući nas u stanje protočnosti i sklada. U tim trenucima postaje jedino važna naša kreacija, točnije, naše vlastito izražavanje kreativnosti.
Spoj strasti i znatiželje vodi nas do Einstenove izreke „I have no talents. I’m only passionately curious“. Ukoliko još dodamo inspiraciju, izreka bi mogla zvučati „Nemam talenta. Samo sam strastveno znatiželjan i inspiriran“. Kada osjetimo što potpaljuje našu kreativnu vatru, što nas inspirira i što golica našu znatiželju, možemo vidjeti gdje naše kreativno „ja“ želi ići. Tada nam ne preostaje ništa drugo doli slijediti vlastiti put kreacije.
Što je zapravo kreativnost?
Kreativnost ima jako puno definicija, a ona koja se najviše koristi vezana je uz praktični aspekt kreativnosti. U tom kontekstu kreativnost je sposobnost stvaranja originalnih i novih ideja koje imaju vrijednost. Ova definicija u određenoj mjeri sagledava posljedicu kreativnosti, no postavlja se pitanje što prethodi finalnom rezultatu?
Psihološki gledano, radi se o specifičnom integralnijem stanju svijesti/postojanja koje nam omogućuje nekomformističko, divergentno, lateralno i originalno razmišljanje.
Takvo je stanje integralno budući da ono dopušta sve aspekte naše osobnosti, uključujući i našu sjenu, te nas poštuje u cijelosti. Kada svi aspekti naše osobnosti mogu doći do izražaja, onda možemo biti sve – strukturirani i fluidni, racionalni i emotivni, brzi i spori, a u konačnici imamo sposobnost stvaranja, ali i uništavanja.
Za razliku od uobičajenog stanja svijesti, ograničenog i zamućenog već uhodanim načinima razmišljanja i funkcioniranja, koji generalno blokiraju određene aspekte naše osobnosti, u ovom prostoru boravi izvorna i čista individualna kreativnost.
Prince je prilikom jednog intervjua opisao stvaralačku sesiju od 3 sata na sljedeći način: “Jednostavno nisam mogao stati. To želiš. Transcendenciju. Kada se to dogodi… uh“ (“I just couldn’t stop. That’s what you want. Transcendence. When that happens … Oh, boy”). U takvoj vrsti transcendencije nismo u „prošlosti“, ne stvaramo iz već poznatih i uhodanih obrazaca, već plovimo u nepoznatom, protočnom i novom okruženje kreativnosti.
Najpoznatiji umjetnici, oni koji su ostavili trag na svjetsko stvaralaštvo, bili su česti posjetitelji tog prostora. Ne čudi da su postali poznati nakon smrti jer su njihove kreacije bile nerazumljive trenutnom okruženju pa samim time i nedovoljno prepoznate. Integralna stanja svijesti, stanja neograničenog broja mogućnosti koja omogućuju kreaciju nevidljivu osjetilima, odlika je imaginacije, muškog aspekta kreativnosti.
Integralno stanje svijesti se u svakodnevnom životu ogleda kroz više praktičnih aspekata, a jedan od najvažnijih je razumijevanje percepcije. Platonova alegorija spilje objašnjava zakone percepcije, odnosno postavlja pitanje o objektivnoj stvarnosti i istini. U spilji se nalaze zatvorenici, vezani lancima, koji vide sjene životinja i ljudi na zidu, no ne vide ljude i životinje koji iza njih kreiraju te iste sjene, odnosno ono što oni percipiraju kao stvarnost. Kada jedan od zatvorenika uspije pobjeći izvan spilje, po prvi put vidi sunce i spozna pravu prirodu stvarnosti. Alegorija nas uči da su zatvorenici doživjeli senzornu realnost kao jedinu i pravu, a zapravo jedini koji ju je uspio doživjeti je odbjegli zatvorenik.
U filmu Birdman, u kazališnoj sobi glavnog junaka, na ogledalu piše sljedeća rečenica: „Stvar je stvar, a ne ono što kažemo o stvari“. Koliko smo sposobni otpustiti vlastita iskustva i istinu kao jedinu objektivnu realnost i istinu, toliko smo otvoreniji i kreativniji. Suradnja i empatija se izravno naslanjaju na percepciju. Brzo prebacivanje iz vlastite u tuđu perspektivu omogućuje iskreno povezivanje, razumijevanje i suosjećanje.
Poslovna kreativnost ili blue ocean tvrtke
U poslovnom kontekstu, takozvanoj VUCA klimi (Volatility – brzina promjena, Uncertainty – nejasna budućnost, Complexity – veliki broj faktora koji utječu na odluku i Ambiguity – nedostatak razumijevanja uzorka i posljedice određenog događaja), kreativnost postaje jedan od najvažnijih faktora uspjeha.
Renee Mauborgne, profesorica strategije na Inseadu i koautorica knjige Blue Ocean Strategy and Blue Ocean Shift, rješenje vidi u kompanijama koje umjesto da se natječu s istim proizvodima i uslugama, počinju kreirati posve nove proizvode i usluge, to su takozvane blue ocean kompanije.
Ukoliko želimo postati blue ocean kompanija ili osoba koja remeti ustaljeni poredak, ne možemo a da ne postanemo otvoreni prema više neočekivanih mogućnosti i rješenja, odnosno jednom riječju – kreativni.
Jako je puno praktičnih aspekata kreativnosti, a ono što ih sve ujedinjuje je lako izlaženje iz poznatih, uhodanih i komfornih teritorija razmišljanja i funkcioniranja, bili to odnosi, naš život, novi proizvodi i/ili ideje. Njihova dobrobit se osjeća u svim porama života gdje kreativnost postaje nezamjenjiva ekstenzija osobnosti, samoodrživi organizam koji u isto vrijeme hrani i regenerira druge, a potom i samog sebe.
Sir Ken Robinson, profesor koji je posvetio život otkrivanju kreativnog potencijala te autor knjige The Element, kaže „ništa nije toliko utjecajno kao dobro proživljen život“ («nothing is so influential as life well lived»), misleći pri tome na bogat kreativni život.
Ono što je sigurno je da je kreativnost put ka samorealizaciji, ispunjenju potencijala za koje često nismo ni svjesni da u nama postoje. Jednom kada počnemo osluškivati svoju unutarnju vatru i osvještavati vlastite skrivene aspekte, počet ćemo koračati putem koji vodi u svjesno stvaranje iznenađujuće bogatog, kreativnog i novog ja.
Autorica: Ivanka Mabić Gagić
Foto: Mirna Ptiček
Solidna droga.