Svi se mi u životu kad tad suočimo s nekom teškom odlukom ili smo stavljeni pred izbor koji može značiti prijelomno razdoblje za nas, bilo da se radi o poslu, obitelji ili ljubavi. Odlučiti nikada nije lako, pogotovo kada su te odluke važne ili čak presudne. Nije stoga ni čudo što ljudima takva situacija može prouzročiti stres i agoniju. Što ako pogriješim, što ako donesem krivu odluku i sve pođe po zlu? Nema osobe koja se nekad nije zapitala ovakvo ili slično pitanje. No, Ruth Chang je, održavši govor na TEDovoj konferenciji, istaknula da je njeno mišljenje kako takve situacije iz čovjeka izvlače skrivenu snagu i moć koju svatko od nas posjeduje u sebi.
Teške odluke zbog postojanja alternative
Dakle, Chang smatra da težina odluke u biti ovisi o odnosu između dvije alternative. Ako je odabir lak, onda mi u našim glavama mislimo kako je jedna alternativa bolje od druge. Kada je odabir težak, onda svaka alternativa ima ‘ono nešto’ bolje od druge, ali niti jedna nema sve dobre ili više dobrih stavki koje bi presudile.
„Trebamo pojmiti činjenicu da čak i mali odabiri mogu biti teški, jer i kod njih se zna dogoditi da niti jedna alternativa nema sve presudne elemente. Ali veliki ili mali, nije bitno, jer niti na jedan izbor ne bismo trebali gledati kao težak. Jednako tako, ne smijemo sebe doživljavati kao glupe osobe, jer se ne možemo odlučiti i odabrati što je ‘najbolje’ za nas“, poručila je Chang. Dodala je kako je i sama pri izboru karijere morala odabrati jednu opciju te je na kraju izabrala onu sigurniju, gdje je vjerovala kako će lakše naći posao i imati sigurnu egzistenciju te se kasnije ispostavilo da je pogriješila.
Chang također smatra, da ono što čini neki izbor teškim jest strah od nepoznatog. Ne vidimo u budućnost i ne možemo znati hoće li nas naš izbor učiniti sretnima, uspješnima, nezadovoljnima, bogatima ili siromašnima, nije bitno u kojoj kombinaciji. No, kada bismo i imali sve to prostrto ispred sebe, možda niti tada odabir ne bi bio jednostavan.
Ima li u biti bolje i lošije alternative ili se izbor svodi na dvije jednako dobre alternative? I kako se u stvari mjeri koja je alternativa bolja od druge. Mnogi od nas vjerojatno pišu popise s plusevima i minusima pri odabiru poslova, kuća, mjesta za život…no, trebamo se zapitati i neka druga pitanja. Na primjer, pri odabiru dva posla, je li onaj s većom plaćom bolji od drugoga ili ćemo na drugom poslu ipak biti zadovoljniji i imati više slobodnog vremena za sebe? Koje su to stvari, koje vrijednosti koje će nam pomoći da donesemo konačnu odluku?
Vrijednost odluke nije mjerljiva
Nepromišljeno pretpostavljamo da su vrijednosti kvantitativne i mjerljive poput težine ili visine. Jer radost, ljubav, tuga, sreća su stvari koje se ne mogu mjeriti realnim brojevima. Zato, smatra Chang, alternative između kojih biramo mogu biti u istom ‘susjedstvu’ vrijednosti, ali se pritom mogu itekako razlikovati prema vrsti vrijednosti. A tu vrstu kreiramo mi sami, stvarajući vlastite razloge zašto nam je nešto bitnije od nečeg drugog i to se ne može realno izmjeriti. To je tako samim time što smo mi ti koji jesmo, s našim vlastitim sustavom vrijednosti.
„Ima i ljudi koji pri donošenju odluka primjenjuju normativne vrijednosti, i boljim izborom smatraju onaj gdje ih više tapšu po ramenima, gdje su nagrde veće, kazne manje…takve ljude zovem ‘plutačima’ jer dopuštaju svijetu da pišu priču njihovog života. Smatram da teške odabire treba slaviti jer na vidjelo izvače ljudsku posebnost i zato su takvi odabiri blagoslov, a ne prokletstvo“, zaključila je Chang.
foto: ted.com/print screen
