Laž nema nikakvu moć samim izgovaranjem, njezina moć nastaje kada netko drugi pristane vjerovati u nju. U prijevodu – ako vam je u nekom trenutku netko lagao to je zato jer ste pristali na to da vam se laže.
Naravno, nisu sve laži štetne. Lažemo da zaštitimo nekoga, lažemo zbog socijalnog dostojanstva ili kako bi sačuvali tajnu koja mora ostati tajna.
Video koji vam donosimo govori upravo o tome. Pamela Meyer i njen Ted talk „How to spot a liar“ prikazuje što istraživanja kažu o tome zašto smo svi u suštini lažljivci, kako možemo uočiti laži i kako poći od uočavanja laži do traženja istine i gradnji povjerenja.
Lovci na laži
Osobe koje su trenirane da uoče laž koriste se znanstvenim saznanjima o tome kako prepoznati obmanu i koriste je kako bi došli do istine. Polazište je da su svjesni kako je čin laganja kooperativni čin te vode teške razgovore s teškim ljudima. Lovci na laži dođu do istine u 90% vremena, a mi samo u 54%. Uglavnom smo svi veliki protivnici laži, ali duboko u sebi smo za njih.
Zašto lažemo?
Prevarant Henry Oberlander koji je bio toliko vješt da je britanska vlast tvrdila kako je bio sposoban minirati cijeli bankovni sustav zapadnog svijeta, jednom prilikom je u intervjuu rekao: „Gledajte, ja imam samo jedno pravilo. Svi su vam voljni dati nešto za što god bilo ono čega su gladni“. Upravo je to srž obmane.
Svi smo gladni za nečime iako to ne želimo priznati. Bilo da želimo biti viši, pametniji, bogatiji, a laganje je pokušaj da se ta praznina premosti. Kako bi povezali naše želje i naše fantazije o tome tko bi željeli biti, lažemo. Stoga, ako ne želite biti prevareni morate znati što je to za čime gladujete.
Kome lažemo najviše
Studije pokazuju kako nam je dnevno lagano 10 do 200 puta, a stranci si međusobno lažu čak tri puta u prvih 10 minuta poznanstva. U ovom slučaju kolege su prošle poprilično dobro zbog toga što njima lažemo manje nego strancima. Ekstrovertne osobe lažu više nego introverti, a muškarci čak osam puta više lažu o sebi nego o drugima. Žene lažu kako bi zaštitile druge, a supružnici prema studiji će slagati jednom u svakih deset interakcija.
Kada se laži počinju koristiti
Bebe, tinejdžeri, studenti, djeca i svi mi ostali lažemo. Forma možda jest drugačija no još uvijek je laž. Bebe glume plač, jednogodišnjaci nauče prikrivanje, dvogodišnjaci blefiraju, petogodišnjaci izravno lažu i manipuliraju laskanjem, devetogodišnjaci postaju majstori prikrivanja, a do vremena kada upišemo fakultet lagat ćemo roditeljima u jednoj od pet interakcija.
Prepoznavanje lažljivaca
Dvije su ključne stvari kod svakog pokušaja laganja. Način na koji govorimo i sam govor tijela. Studije su došle do zaključka kako osobe koje previše poriču vrlo vjerojatno jesu krivci i češće će se koristiti formalnim jezikom. Isto tako, lažljivci će podsvjesno pokušati prijeći na drugu temu koristeći jezik kao oružje. Ponavljanje cijelog pitanja, korištenje puno detalja i fraza „Pa da budem iskren“ i „Iskreno govoreći“ su znakovi za uzbunu.
No, što je s neverbalnom komunikacijom? Meškoljenje i ne gledanje u oči uopće ne moraju biti znakovi da vam netko laže. Bas suprotno, gledanje previše u oči može služiti kao kompenzacija laži. S druge strane smatramo kako je toplina i osmijeh sinonim za iskrenost i poštenje, no u ovu kategoriju svakako ne spadaju lažni osmjesi. Da biste mogli prepoznati taj lažan osmijeh gledajte oči i naboranu kožu kraj vanjskih kutova oka zbog toga što oni ne mogu biti svjesno pomaknuti.
Znakovi da vam netko laže
Ako sumnjate da vam netko laže donosimo vam znakove koji bi to mogli otkriti, no ovi znakovi ne moraju nužno značiti da vam netko laže, ali su zasigurno upozorenja i ako ih kontinuirano uočavate to je znak da vam netko laže.
- Klimanje glavom „Ne“ dok govore „Da“
- Blago sliganje ramenima
- Prijezir
- Uvučen i podignut kut usne
- Mijenjanje brzine treptanja oka
- Noge usmjerene prema izlazu
- Ton glasa je povišen
- Postavljanje barijere između sebe i ispitivača.
Foto: YouTube screenshot
