U posljednjih nekoliko godina sve je više raširen pojam stresa i gotovo da nema onoga tko ga nije iskusio. Razvoj tehnologije, utrka za karijerom i usklađivanjem svih aspekata života, posebno kod žena, sve veći zahtjevi na tržištu rada, nezaposlenost i s diplomom, ali i opća klima u državi uzeli su maha i na našem zdravlju. Stres se često naziva tihim ubojicom jer dugotrajna izloženost takvom stanju može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Na internetu se može naći brdo raznih oprečnih članaka koji govore o meditaciji i vježbama kao učinkovitim načinima borbe protiv ove bolesti modernog društva, a mi samo za stručni savjet upitali dr. Meri Bura, koja radi po Mulier metodi.
Gdje skupljate stres?
Ni sama nisam izmakla stresu. Posljednje dvije izuzetno teške godine ostavile su traga i na mojem tijelu, kako one vidljive golim okom, tako i one dublje u obliku bolova određenih dijelova tijela. Sada mi se ona napetost i stres prije važnih i zahtjevnih ispita na fakultetu čine sitnicom.
Područja koja su mi zadavala najviše problema svakako su ramena i želudac, a da su to uistinu jedni od najčešćih oblika manifestacije stresa, slažu se i Lauren Roxburgh, stručnjakinja strukturalne integracije te Jill Willard, medij i stručnjakinja meditacije, koje su za goop.com podijelile svoje poimanje stresa i određene vježbe za njegovo smanjivanje.
Prema Lauren Roxbourgh, stres se nakuplja u određenim dijelovima tijela koje ona naziva “kontejnerima stresa”. Riječ je o područjima čeljusti, vrata i lica, potom ramena i prsa, za čime slijede dijafragma i pluća, a nastavlja se na želudac te bokove i zdjelicu. S time se djelomično slaže i Meri Bura.
“U početku se stres zaista skuplja u određenim mjestima, no ako period njegovoj izloženosti traje duže, tada se on širi u svaku našu stanicu, a iskustvo govori da obično traje, posebno kod žena koje su izložene većim zahtjevima i u obitelji i u društvu, pa je za zadovoljavanje svih tih potreba nužna velika razina organizacije u glavi”, pojašnjava nam dr. Meri Bura.
Žene češće imaju glavobolje i vidljive bore
Upravo zato žene imaju većih problema s bolovima u glavi, licem i vratom koji predstavljaju prvo područje tj. kontejner stresa. Naime, stres se najviše manifestira u onom području našeg tijela kojem na neki način pridajemo najviše pažnje, a kako je to kod većine žena upravo predio glave i lica, to često dovodi do jakih migrena, stvaranja krivog zagriza zubiju, dubokih bora na području čela, preranog starenja i bolnih mišića vrata.
Dr. Meri Bura pojasnila nam je zašto je ovaj predio tijela prvi na udaru.
“Kada se stres počinje stvarati u našem tijelu, ono se u prvoj fazi nastoji obraniti od njega kontrakcijom mišića zbog pretjeranog rada simpatikusa. Ta kontrakcija može se očitovati grčenjem mišića lica i temporomandibularnog zloba tj. žvačnog zgloba. Tako zgrčeni mišići lica blokiraju i zglob”, govori dr. Meri Bura.
Lauren i Jill predlažu masažu lica neposredno iznad linije gornje čeljusti, istezanje vrata, kao i meditaciju.
Meditacija u trenutku stresa ne pomaže
Kao drugo područje stresa Lauren i Jill spominju područje ramena i prsa te preporučuju ne samo laganu vježbu nego i meditaciju. No, moram priznati da mi meditacija nikada nije pomogla u iznimno stresnim situacijama, koliko god ona bila raširena. Možda ju je dobro prakticirati svakodnevno pa time i utjecati na prevenciju stresa, no pristupiti joj tek kada nas stres već dobrano zadesi, ne čini mi se dobrom idejom, a s time se slaže i dr. Bura.
“Govorimo li sami sebi tijekom stanja pojačanog stresa mantre poput ‘Volim samoga sebe’ ili ‘Ja sam ljubav’, neće nam se smanjiti razina stresa, nego samo pojačati. Možemo si pokušati lagati, no ipak naš um i tijelo raspoznaju istinu. Ako smo u stanju stresa, onda nismo ‘ljubav’. Svaka pa i najjednostavnija meditacija koja koristi mantre zna da je nemoguće preskočiti stanje svijesti. Osim toga, neki bi ljudi mogli doživjeti i panične napadaje ako se tome krivo pristupi”, govori dr. Bura.
Kao što smo ranije spomenuli, raširena su uvjerenja da se stres nakuplja i u području dijafragme, zdjelice i želuca, no dr. Bura upozorava da je potrebno razlikovati stres od drugih zdravstvenih problema.
“Dijafragma je u stanju stresa zbog bolesnih crijeva od čega pati 90% ljudske populacije. Zbog plinova u crijevima cijeli se probavni trakt podiže prema gore, stišću se pluća i ramena te smanjuje dužina vrata. Dijafragma je u tome samo usputna stanica, a što se tiče želuca i crijeva, oni osjećaju posljedice stresa. Dakle, u njima se ne nakuplja stres, nego su oni upaljeni kao posljedica stresa.”
Pronađite svoje rituale
U trenucima kada sam i sama bila pod nevjerojatnim stresom nisu mi pomogle nikakve meditacije, a posebno ne rečenice iz okoline poput onih da se pokušam smiriti ili pak da će sve biti u redu. Ne, u tim trenucima ključni ste isključivo vi i ono što vi radite po tome pitanju. Taj stresni dan će proći, a kako biste se u narednim danima lakše nosili s onime što vas okružuje, uvedite neke rituale u svoj život. Tek tu možemo govoriti o vježbanju, meditaciji i sličnome.
Meni nevjerojatno pomaže rano buđenje. Iako neki smatraju da sam luda jer se budim u pet ujutro i onda kada ne moram, ništa mi nije draže nego u miru uključiti laganu glazbu, pročitati novosti na internetu, popiti svoju kavu i onda krenuti na pisanje. U miru. I ovaj članak pišem u šest ujutro iako sam mogla odabrati i neko drugo vrijeme.
Osim toga, više se krećem, šećem sa psom, proučavam minimalizam i rješavam se svega što me ne veseli i što mi ne treba, nastojim jesti što više voća i povrća, jogom za lice nastojim odstraniti prerano vidljive bore, a kada pak dođe situacija u kojoj osjećam da bi mi mogla izazvati stres, duboko dišem i pitam se hoće li mi za godinu-dvije uopće biti važna ta situacija. Ako je odgovor ne, ne zamaram se previše time.
Foto: Pexels
