Odnosi s javnošću grana su koja se brzo razvija i raste. S druge strane, količina medijskog prostora je ograničena, a urednici i novinari i izdavači zatrpani velikom količinom potencijalnih objava i priopćenja, ponekad upitne kvalitete. S obzirom da je stručnjaka za odnose s javnošću sve više, izdvači moraju vrlo pažljivo „filtrirati“ njihova priopćenja, pa ih većina tako završi u neželjenoj pošti.
Kako da priopćenje prođe stroge uredničke filtere?
Fenomen invazije priopćenja u jednom je trenutku zatrpao medijski prostor, što je uzrokovano eksplozijom marketinškog sadržaja, no taj trend polako je na zalasku. Naime, novinari i urednici pažljivo odabiru priopćenja koja stignu i posvete se samo malom broju njih. Ostala priopćenja postaju „neželjena“ pošta.
Kakvo priopćenje treba biti da bi prošlo stroge uredničke filtere i ipak bilo objavljeno?
Kelsey Libert, stručnjakinja za marketing i medije, u svom blogu daje par savjeta kako da se „sprijateljite“ novinarima i urednicima i lansirate svoju objavu.
Dobra je vijest, smatra Kelsey, što je većina izdavača ipak spremna na suradnju i otvorena za nove ideje.
No, samo će određeni sadržaj zainteresirati novinara, pa što je onda to što dobra objava mora sadržavati?
39% novinara kaže da je ključ dobre priče nešto dobiveno vlastitim istraživačkim radom, 27 % smatra da to mora biti izvanredna vijest, dok 15% misli da su najzanimljivije tople ljudske priče. Preostalih 19 % složilo se da kakav god sadržaj bio, mora zanimati njihovu publiku i onda je i njima poželjan.
Kada prepoznate što novinara zanima, drugi je korak pretvoriti svoje podatke u poželjan format kojeg će izdavači moći objaviti. Najpoželjnijim formatima smatraju su: članak, infografika, miješani medijski sadržaji, vizualni podaci, potom slike, video sadržaji te interaktivne mape. Najmanje poželjni sadržaji su objave za medije, interaktivni projekti, kvizevi, male aplikacije, knjige sa serijom slika itd.
„Jednom kada saznate što novinara točno zanima, trebate razmisliti kako da mu to učinkovito i dostavite“, nastavila je Libert.
Čak 64% novinara smatra da je potrebno uspostaviti neku osobnu vezu s osobom s kojom komuniciraju jer to stvara povjerenje. 31 % od tog broja smatra da su osobne veze važne ili čak vrlo važne. Jednom kada se povežete, 81% novinara će željeti da im svoje sadržaje šaljete putem e-maila, dok će pet posto njih preferirati telefonski kontakt.
Sljedeće što je vrlo važno, napominje Libert, je izbjegavanje gramatičkih i pravopisnih pogrešaka, jer 19% novinara kazalo je da bi jednostavno obrisalo objavu s puno pogrešaka, bez obzira kakav je njen sadržaj, dok bi preostalih 15% nastavilo čitati, bez obzira na pogreške.
Kada ste jednom spoznali kako ćete se probiti do novinarevog inboxa, koje su metode najbolje da se izdignete iznad svih drugih informacija koje su također prošle kroz stroge filtere?
Novinari preferiraju kraće dojave
U anketi je 85% novinara istaknulo kako će se odlučiti na otvaranje e-maila koji ih privuče svojim naslovom. Od toga njih 42% želi da naslov bude formiran na temelju sadržaja teksta koji se nalazi u e-mailu, dok drugih 29% želi neki osobniji naslov.
Zadnji korak za lansiranje objave, piše Libert u svom blogu, jest sve to upakirati u jezgrovit sadržaj koji je sljedio sve gore navedene upute. Što se tiče dužine e-maila, 45% novinara želi da je vijest kratka i jasna i da ima manje od 100 riječi. 43% novinara želi tekst kraći od 200 riječi i djelomično objašnjenje priče. Samo 12% novinara želi detaljno objašnjenje i tekst dulji od 300 riječi.
I vrijeme slanja objava nije nebitno. Najviše novinara voli tekst dobiti ujutro, a najmanje u večernjim satima.
„Što više možete prekrojiti svoje priopćenje da odgovara uredničkim potrebama, veće su šanse da ćete se istaknuti u masi“, smatra Libert.
Foto: 123rf
