Jeste li freelancer ili poduzetnica i gdje je granica?

Za freelancere se, jednako kao i za poduzetnike, može reći da je njihov posao zapravo njihov stil života. To su osobe koje naplaćuju svoj rad za druge po satu ili po projektu.

Dvije vrste samozaposlenih osoba

„Nezavisni profesionalci (kod nas često zvani slobodnjacima i honorarcima) su visokostručni samozaposleni radnici bez zaposlenika i poslodavca. Svoje specijalističke B2B usluge bazirane na znanju pružaju na fleksibilnoj, privremenoj i povremenoj bazi, vrlo često u domeni kreativnih, organizacijskih, znanstvenih i tehničkih struka“, rekao je Matija Raos, predsjednik Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca.

U Europi djeluje oko 9.700.000 nezavisnih profesionalca koji kao najmanji poduzetnički oblik bilježe porast od 45 % od 2004. godine i predstavljaju najbrže rastući segment Europskog tržišta rada. U Hrvatskoj prema evidenciji Europskog statističkog ureda (EUROSTAT) djeluje preko 210.000 samozaposlenih osoba i atipičnih radnika.

Za razliku od poduzetništva, freelancing je manje riskantna i pristupačnija opcija ukoliko želite započeti poslovanje, jer ne zahtijeva puno kapitala za početak.

Poduzetnici su, s druge strane, orijentirani na rast svog biznisa i novac koriste kako bi izgradili nešto veliko. To su ljudi koji se usude riskirati kako bi mijenjali svijet.

Jeste li freelancer ili poduzetnik?

Osim toga, postoji još pet ključnih razlika između ove dvije vrste samozaposlenih, a donosi ih poduzetnik i investitor John Rampton.

1. Na što odlazi većina vašeg vremena?

Za neke freelancere se može reći da su plaćeni i kao radnici u kompanijama, odnosno svaki sat koji im je potreban za određeni posao će klijentu naplatiti. Drugima će biti plaćen samo vidljiv rad, odnosno projekt, nevezano koliko su vremena potrošili za to. Primjerice, novinari će tako biti plaćeni po kartici teksta, web dizajneri kad dovrše web stranicu i slično… I to bi im trebalo značiti zajamčen novac za posao koji su obavili.

Poduzetnici moraju razmišljati o cijelom svom poslovanju i upravljati drugima. I neće uvijek imati zajamčen novac za svaki posao ili projekt koji su odradili. Ako poduzetnik napiše blog, on neće dobiti novac od njega, ali će mu to pomoći da se brendira. Ponekad i prvu godinu svog poslovanja nema dovoljno novaca da si isplati plaću. No, s vremenom kako raste biznis, tako i stvara više novaca.

S time se slaže i Matija Raos. „Iako i jedni i drugi posjeduju poduzetnički duh, freelanceri nisu poduzetnici i nije im krajnji cilj rast i kapitalizacija od prodaje usluga koje isporučuje netko drugi ili tim profesionalaca“, objasnio je.

2. Osjećate li se kao da radite za nekog drugog?

Većina se odlučuje na poduzetničke vode kako bi bili neovisni, radili za sebe… No, važno je da se poduzetnici istinski upitaju – osjećaju li se kao da rade za nekog drugog?

Oni bi trebali biti sami svoji šefovi, postavljati svoje rokove i zahtjeve te dodjeljivati svoje zadatke i odgovornosti, bez pritiska drugih.

I kod freelancera se često javlja taj osjećaj, što i ne čudi, s obzirom da nekad rade i do 40 sati tjedno za jednog klijenta. Čak i kada imaju više klijenata, oni su dužni ispuniti zadatke i pridržavati se rokova. Dakle, raspoređuju svoje vrijeme prema njihovim zahtjevima, pa se zato i osjećaju kao da su im klijenti – šefovi.

Kako ističe Raos, oni mogu biti inkorporirani i poslovati putem pravnog subjekta (npr. paušalni obrt) ili poslovati kao fizičke osobe putem ugovora (autorski ili ugovor o djelu).

3. Možete li živjeti bez svojih vještina i ideja?

Freelanceri žive od svojih vještina i svoje stručnosti. „Njima motivacija proizlazi iz odabira životnog stila u kojem sami upravljaju svojim vremenom i pružaju usluge u kojima su najbolji, koje žele razvijati i koje najbolje mogu naplatiti. Istovremeno ne teže klasičnom poslovnom rastu i zapošljavanju te preuzimanju funkcija klasičnog direktora ili menadžera koji podrazumijeva odgovornost za tuđe sudbine“, navodi Raos.

Poduzetnici pak stvaraju novac kroz ideje i vizije. Najinovativnija europska poduzetnica Michela Magaš je tako priznala da ima tunnel vision i kada dobije neku ideju, ne postoji nikakva sumnja da će u tome uspjeti.

4. Prodajete li proizvode ili usluge?

Dakle, freelanceri naplaćuju svoj talent i zarađuju direktnim pružanjem svojih usluga klijentima, dok poduzetnici profit generiraju razvojem i ulaganjem u dobre poslovne ideje, smatra Raos.

Poduzetnici prate cijeli proces – od ideje za taj proizvod, proizvodnje, dizajna i marketinga i potrebno je puno vremena i truda kako bi proizvod postao stvarnost.

5. Koji je vaš krajnji cilj?

Dok poduzetnici prvenstveno žele stabilno i profitabilno poslovanje, cilj freelancera je uspješno poslovati s dobrim klijentima, odraditi velike poslove i postupno povećavati potražnju te imati sigurnu naknadu. Također, da imaju mogućnosti birati koje klijente žele i prekidati suradnje s lošim klijentima, a uzimati izazovne projekte za koje će biti pošteno nagrađivani.

Matija Raos za kraj ističe kako iako rade sami, oni se mogu udruživati u kolektive, zadruge ili povremeno angažirati suradnike na projektnoj bazi kako bi mogli raditi na većim projektima.

„Naravno to ne znači da neki freelanceri neće krenuti stopama poduzetnika ili se zaposliti tijekom svoje profesionalne karijere. Poanta kvalitetno reguliranog i fleksibilnog tržišta rada je da omogući pravni i socijalni okvir za realizaciju individualnih profesionalnih potencijala i omogući kvalitetu života svakog individualca bez obzira na odabir modela rada”, zaključio je.

Foto: Pexels