Hoćemo li moći ove godine na našu prekrasnu obalu? Je li turistička sezona izgubljena? Što država treba učiniti? Sve su to pitanja koja si postavljaju, ne samo poduzetnici u turizmu, nego i obični ljudi. Država smo koja živi od turizma, stoga smo upitali naše članice koje rade u sektoru turizma kakva je njihova situacija te kakva su im predviđanja.
Povezano:
- Mirela Sučić Čevra: “Pripremajmo se za novi business as usual u turizmu!”
- Kako će izgledati ugostiteljstvo nakon korone i hoće li opstati?
- Gdje i kako tvrtke mogu uštedjeti tijekom pandemije korona virusa?
Je li turistička sezona izgubljena?
Poduzetnica Slavica Grkeš, vlasnica tvrtke Dominium travel, nažalost se susreće s otkazivanjima rezervacija. “Otkazivanja još dolaze, novih rezervacija nemamo. Odnosno, imamo par koje nisu do kraja potvrđene.”
Isto tako, zasad nema rezervacija za 2021. godinu, samo oni koji su otkazani u 2020. su prebačeni u 2021. godinu. Ističe i kako će ljudi više putovati automobilom i bit će potrebno prilagoditi se tom tipu gostiju. “Svi avio prijevoznici prebacuju letove za rujan i listopad što je kasno za ikakav spas sezone.”
Uz sve te nedaće, smatra da bi država trebala napraviti adekvatniju pomoć. “Očekujemo moratorije na kredite minimalno 12 mjeseci, ukidanje svih nameta dok god ne privređujemo jer imamo dovoljno troškova hladnog pogona.”
Neupućeni misle da je rješenje spuštanje cijena, no Slavica ističe kako je “hrvatski turizam, odnosno ugostiteljstvo pod većom poreznom presijom od konkurentskih zemalja. S obzirom na to da su sve zemlje pogođene, doći će do spuštanja cijena što je OK. No, Hrvatska nema toliko prostora za spuštanje cijena zbog spomenutih visokih poreza i svih parafiskalnih nameta.”
“Trenutno ne poznajemo niti jednu mjeru za turizam”
Ankica Ćaleta, vlasnica tvrtke My Luxoria za najam vila, poručuje kako su, očekivano, nove rezervacije u drastičnom padu od proglašenja pandemije. Većinom se odnose na kolovoz i rujan, no povjerenje gostiju zadržali su prilagođenim pravilima otkazivanja rezervacija.
“Zahvaljujući našim pravilima otkazivanja sa svim gostima smo uspješno dogovorili pomicanje datuma za ovu ili sljedeću godinu. Akontacija od 30% koju gost plati se ne vraća u slučaju otkazivanja. U ovoj specifičnoj situaciji koja je iznenadna i za gosta i za vlasnika kuće morali smo pronaći najmanje bolno rješenje pa smo postigli dogovor s vlasnicima. Svi vlasnici kuća pristali su da plaćenu akontaciju od gosta priznamo za rezervaciju u sljedećoj godini. To je značajan ustupak i gosti su iznimno zahvalni. Samo 10% postojećih rezervacija je zatražilo promjenu datuma, a 20% gostiju se raspituje o mogućnostima otkazivanja, ostali se još nisu javili, ali očekujemo da hoće uskoro.”
Ankica očekuje kako će početkom lipnja krenuti rezervacije za 2021., a smatra da za ovu sezonu nisu donesene adekvatne mjere.
“Ako govorimo o pružateljima usluga obiteljskog smještaja – oni su oslobođeni plaćanja pola iznosa boravišne pristojbe. To ne bih nazvala mjerom. Potrebno je razumjeti da je u Hrvatskoj registrirano 108.000 pružatelja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Nadalje Hrvatska je država koja ostvaruje preko 50% noćenja u obiteljskom smještaju, pri čemu se izdvaja u odnosu na druge turističke zemlje kao što su Italija, Grčka, Španjolska.
Drugim riječima 108.000 obitelji će ovu godinu ostati bez prihoda ili s puno manjim prihodima ako ipak ostane nešto od sezone. Mnoge od tih obitelji žive isključivo od pružanja ugostiteljskih usluga u obiteljskom smještaju.
Takva domaćinstva mogu ostvariti prihod do 300.000 kn, a mnoga ostvaruju i više pa su otvorili tvrtke jer iznad 300.000 kn moraju ući u sustav PDV-a. I sad pogledajte ovu besmislenu situaciju: pružatelji ugostiteljskih usluga u domaćinstvu koji su registrirani kao d.o.o. dobili su potporu za zaposlene, a oni koji posao obavljaju kao fizička osoba (s prihodom do 300.000 kn) nemaju nikakvu potporu. To je kao da svi poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a ne mogu dobiti trenutnu gospodarsku potporu. Razmislite! Za ovu kategoriju fizičkih osoba definitivno treba donijeti posebnu mjeru, koja nije slična postojećim mjerama za gospodarstvo.”
Unatoč tome, Hrvatsku vidi kao potencijalno poželjnu destinaciju za mnoge goste koji se odluče ove godine putovati. “Smatram da će turisti putovati u sigurne destinacije koje dobro vladaju u kriznim situacijama što je Hrvatska pokazala da zna. U obiteljskom smještaju gosti mogu biti na distanci od drugih, što će im biti jako važno nakon ove krize. Trendovi će ići u smjeru izbjegavanja masovnih okupljanja – hotela i plaža, više će se tražiti kuće s bazenom i okućnicom. To je moje mišljenje, što ne mora biti točno. Trendove određuju gosti, ali i hoteli. Zašto hoteli? Oni su snažni i moćni u oglašavanju tako da će na razne načine pokušati vratiti goste. Pretpostavljam da će to činiti tako da će nuditi besplatna otkazivanja, više jeftinih paket aranžmana, manje cijene, a sve kako bi privukli odbjegle goste. Vidjet ćemo!”
“Ako se i rezervira smještaj – izostat će sva dodatna potrošnja”
Darija Čelić Trajčeski vlasnica je putničke agencije Travelatico. “S obzirom na prirodu posla, trenutno su svi aranžmani otkazani, a situacija se rješava odgodom putovanja i voucherima koje nude avio kompanije. Rezervacija za 2021. nema jer u ovom poslu nisu predviđene dugoročne rezervacije.
“U ovom trenutku svaka pomoć je dobrodošla, ali to će pomoći samo manjem segmentu u turizmu. Domaći gosti će možda rezervirati apartman ili hotel, ali će izostati sva ostala potrošnja: izleti, restorani, nautički turizam.. S obzirom na to da sve zemlje potiču svoje ljude da ostanu u domicilnim zemljama i pomognu gospodarstvu, bojim se da mi nećemo imati puno koristi od domaćih gostiju i državnih vouchera. Tu su dalje razne manifestacije, festivali, koncerti i ostali događaji, koji uvelike i čine naš turizam, a oni su već sad svi otkazani.
Apelirala bih i na naše tvrtke koje nisu jako pogođene ovom krizom, odnosno na sve koji će si to moći priuštiti, da se usmjere na edukacije i team buildinge u Hrvatskoj, da pokušamo i na taj način pomoći.
To mogu biti jednodnevni ili vikend boravci, seminari i edukacije i nakon sezone u našim hotelima. Ne mora biti sve kroz klasičan, odmorišni turizam.”
Darija se nada da ćemo se u budućnosti vratiti “na staro”, ali u drugačijem obliku. Prvenstveno misli na masovni turizam koji se ionako pokazao kao neodrživ. Trenutno se još ne može reći je li turistička sezona izgubljena.
“Kratkoročno – da, navike će se definitivno promjeniti. Ljudi će sigurno imati veći strah putovati, boraviti u zatvorenim prostorima, u gužvama.. sve ćemo morati nekako prilagoditi ovoj novoj situaciji. Najvažnije je da se ljudi osjećaju sigurno i ugodno.”
“Našeg tipa gostiju ove godine neće biti”
Vjekoslava Čaić, vlasnica tvrtke Airport line nalazi se u sličnom scenariju kao i Darija. Sve rezervacije do 30.6. su otkazane, a onih za 2021. nema. Također ističe kako pomoć države nije adekvatna.
“Konkretno mi imamo puno vozila i leasing za njih, dobili smo odgodu na samo 3 mjeseca gdje postoje mjesečne rate i ne znamo kako ćemo to otplatiti. Imamo leasing u lipnju drugu ratu za Mercedes V klassu od 23.000€ koju je trebalo zaraditi u prvih 6 mjeseci i za to nema odgode. Ta su vozila uvjet za raditi uopće sa stranim agencijama i hotelima za koje mi vozimo.”
Vjekoslava najviše zarađuje na tipu gostiju kojih ove godine neće biti. “Navike su ostale za kamping goste koji imaju u Hrvatskoj vlastite kamp kućice deponirane i to su gosti uglavnom iz Austrije, Njemačke, Italije i Slovenije i najmanji su potrošači. Naša je zarada najveća na hotelskim gostima koji putuju avionom, trebaju taxi, traže restorane i sve dodatne sadržaje. To su gosti koje ove godine nećemo imati. Ovi s navikama koji dolaze svojim autom, nisu klasa koja ostavlja profit u našem segmentu.”
Prijetnja nam je itekako i zbog situacije s Italijom gdje pati Marco Polo aerodrom u Veneciji koji nam dovozi jako puno gostiju. Pulski aerodrom je već u problemu; pa tako i mi svi zajedno s njima. Otkazani su letovi do kraja lipnja.
Svaka situacija stvara neku priliku
Stanka Divizić, vlasnica tvrtke Navigatio nešto je optimističnija. Iako su uglavnom sva putovanja do kraja lipnja otkazana, ipak ima rezervacije za grupna putovanja u 2021. godini. Mjerama države je donekle zadovoljna.
“Prva mjera za zaštitu radnih mjesta je za mene neočekivano brzo i dobro došla, sljedeće mjere ne znam koliko su učinkovite, ali svakako bi bilo korisno ako bi vlada razmotrila stope davanja iz i na osobne dohotke, jer privatni sektor, malo poduzetništvo ne može podnijeti davanja koja su sad na snazi.”
Naglašava kako je i sada pravo vrijeme za novitete i promjene. A na pitanje je li turistička sezona izgubljena, dodaje:
“Svaka situacija stvara neku priliku, tako i ova bi trebala biti izazov za sve moguće agencije za razvoj, institute, zavode da se razmotre mogućnosti, snaga naše zemlje, te da se s provjerenim kvalitetnim poduzetnicima donese nova strategija i vizija razvoja turizma, kao vrha piramide gospodarskog razvoja, ali nikako kao temeljna grana. Sve promjene u navikama turista koje bismo željeli, moramo mi sami usmjeriti, pa će se te promjene i dogoditi.”
“Gosti se sve više raspituju o povratu akontacije”
Anamarija Cicarelli je dugogodišnja iznajmljivačica obiteljskog smještaja na otoku Brača, a od 2013. godine pokrenula je tvrtku Interligo, savjetovalište za obiteljski smještaj.
Nažalost, i ona se susreće s problemima koje je izazvala epidemija koronavirusa. “Predsezona je u potpunosti otkazana dok se sezona i postsezona još uvijek “drže” iako se gosti sve više raspituju o povratu akontacije i promjeni datuma. Stalni gosti su najoptimističniji, uvjereni da će se granice ovog ljeta otvoriti i da će doći, osim onih koji su ostali bez posla, a nažalost i takvih je sve više.”
Zaprimila je rezervacije za 2021. godinu, ali ništa više nego prethodnih godina. No, pozdravlja gospodarske mjere kao što je otpis druge rate poreza, odgoda prve rate, smanjenje turističke pristojbe od 50%, neplaćanje turističke pristojbe za pomoćne krevete.
“Sve su to odlične mjere koje nam pomažu ukoliko budemo imali dobar scenarij, a to je da nam sezona krene u srpnju te da posezona bude izuzetno uspješna. Ali ukoliko budemo imali loš scenarij, a to su zatvorene granice, županije, gradovi, potreba za propusnicama, postojanje zaraženih stanovnika, nepostojanje cjepiva i sl. U tom slučaju ne možemo očekivati goste, nećemo imati nikakve prihode, a tada će pomoć države trebati biti pojačana, a to je otpis svih paušalnih troškova, ostalih troškove, varijabilne nećemo ni imati jer nećemo ni imati goste. Ali još uvijek je rano prepustiti se lošem scenariju, tim više što nam nove vijesti pokazuju suprotno.”
Kao i svi poduzetnici u turističkom sektoru očekuje promjene u navikama turista, a smatra da će se uz charter jedrilice i male motorne brodice, kuće za odmor prve oporaviti u ovoj situaciji. “Slijedit će ih apartmani, posebno oni s posebnim ulazom dok će objekti s više jedinica, kao i hoteli kaskati. Turisti će tražiti veću razinu čistoće, dezinfekciju prostora u kojem će boraviti, manje kontakata s drugim gostima, informacije o beskontaktnim uslugama u destinaciji,…
Tražit će se više informacija od domaćina nego prije. Domaćini će trebati znati mnogo informacija koje će gostima trebati. Prije je trebalo znati tj. dati preporuku restorana, plaža i sl. Sutra će domaćin trebati imati iste te informacije, ali detaljnije, s naglaskom na higijenske i zdravstvene usluge. Npr, koji restorani imaju veći razmak između stolova, više će se cijeniti restorani koji uz to imaju i otvoreni dio, razne bašte i terase. Mjesta koja su bila turistički manje atraktivna u budućnosti će biti privlačnija gostima. Gosti će više biti okrenuti prirodi i kvaliteta će im biti iznad svega. Posebnu pažnju svi će morati posvetiti marketingu i načinu prezentacije koji će biti znatno drugačiji nego prije, posebno kad pričamo o samom sadržaju.”
Ali Anamarija naglašava: “Čitava ova situacija je najveća prijetnja, ali i velika prilika za hrvatski turizam. Manjak hotela, manjak avionskih linija, veliki broj cestovnih gostiju, mali broj velikih, masovnih manifestacija, veliki broj “divljih plaža”, raštrkani turistički sadržaji u unutrašnjosti Hrvatske, … -sve te mane sada postaju prednosti. Ovo je prilika da postanemo “boutique destinacija”, što znači mala, kvalitetna, očuvana, autentična s visokim standardima održivosti, greške će se ovaj put teško praštati.”
Foto: Pexels, Privatna arhiva
