Američka poduzetnica Barbara Corcoran nedavno je podignula mnogo prašine svojom izjavom da poduzetnicima ne treba MBA diploma. Točnije, ona smatra kako je MBA u svijetu poduzetništva samo smetnja.
“Ako planirate pokrenuti svoj posao, moje iskustvo kaže da će vam MBA samo smetati. Smetat će vam jer učite kako biste trebali poslovati u teoriji. Razumijete jezik, žargon, ali ne dobivate praktično iskustvo jer ste zapeli u učionici”, izjavila je Barbara Corcoran za Bloomberg TV.
Dodala je kako ona sama ne zna pročitati financijsko izvješće, ali poput brojnih drugih uspješnih poduzetnika, zna kako prepoznati dobre i kvalitetne ljude. A upravo se na dobrim i kvalitetnim ljudima izgrađuje posao.
MBA za poduzetnike – prednost ili prepreka?
No, to ne znači da Barbara Corcoran smatra kako je MBA diploma beskorisna. Za one ljude koji planiraju svoju karijeru graditi u velikoj korporaciji ona može biti odskočna daska i temelj za promaknuće.
Da bismo odgovorili na pitanje je li MBA zaista samo za one željne karijere u korporaciji, a bacanje novca za sve ostale, pitali smo dvije naše uspješne poduzetnice koje su i same završile MBA na uglednim poslovnim školama.
Odlazak na MBA dobar za razvitak poznanstava
Kristina Ercegović imala je uspješnu karijeru u Plivi koje se svjesno odrekla i krenula u poduzetničke vode. Danas vodi uspješnu tvrtku Zaokret i autorica je knjige “Sam svoj gazda”. Svoju je MBA diplomu stekla na Cotrugli Business School. Kristina kaže kako joj MBA u poduzetništvu nije pomogao.
“Usporio me u poduzetništvu jer sam počela voditi svoju firmu kao da je velika, odnosno stala sam na loptu, možda postala više opreznija, što nije nužno loše. No, to sam sama kriva”, ističe Kristina.
Najčešće se kao glavnu prednost odlaska na MBA ističe upoznavanje i povezivanje s različitim ljudima koji vam mogu kasnije pomoći u poslu. To je komponenta koju je i Kristina dobro iskoristila.
“Networking je bio odličan! Povrat investicije sam ostvarila za 2 vikend modula. Prijateljstva još uvijek traju. Puno sam poslova ostvarila radi kontakata s kolegama i dan danas je tako. Tako da svaka preporuka za MBA. Samo oprez! To su znanja za korporacije. Iako smo mi cijelo vrijeme promovirali poduzetništvo ipak treba znati razabrati što je/nije primjenjivo ako smo mali poduzetnik”, ističe i upozorava Kristina i dodaje kako bi unatoč svemu ponovno odabrala MBA jer smatra kako je to bila dobra odluka.
MBA dobar za poslovanje na globalnom nivou
Dijana Dešković iz Spone, svoj je MBA ostvarila na madridskom Instituto Empressa, sadašnjem IE Business Schoolu. Za razliku od Kristine, Dijana je imala drugačije iskustvo MBA.
“Iako se radi o klasičnom MBA programu, zbog poduzetničkih temelja škole i sam program je bio prilično poduzetnički uz odličan pregled ukupnog poslovanja i šireg konteksta globalne ekonomije kroz većinu kolegija, a posebno makroekonomiju koja mi je bila izuzetno interesantna i korisna jer sam po primarnom zvanju psiholog, pa nisam tu vrstu ekonomskih znanja stekla tijekom studija. Uz to, u financijskom i operativnom smislu, jako se vodila briga da savladamo sve alate, tako da sam npr. potpuno savladala sve metode cost managementa i financijskih evakuacija, što u praksi znači da mogu samostalno napraviti evaluaciju ulaganja, akvizicije, prodaje, odnosno napraviti kompletan business plan. To je stvarni, opipljivi benefit. Nakon MBA programa sam za svaki novi projekt napravila kompletan poslovni plan, odnosno efekte raznih opcija, što je i u našim uvjetima poslovanja i dobro i loše. Kad ste mali poduzetnik, ponekad se bolje jednostavno upustiti bez pretjeranih kalkulacija, na osnovu šestog čula”, ističe Dijana.
No, u praksi je situacija bila kao i kod većine drugih poduzetnika koji su odlučili završiti MBA.
“Meni se nakon završetka MBA dogodilo isto kao i većini drugih. Imala sam potrebu mijenjati poslovanje, unapređivati, ulaziti u nove poslove. Nešto je bilo dobro, a nešto možda nepotrebno za malu tvrtku s 12 zaposlenih. Negativna posljedica je frustracija jer se u poslu i okruženju ne može promijeniti onoliko koliko je moguće, a što sada jasnije vidim. To je isto univerzalno za većinu MBA diplomanata”, prisjeća se Dijana.
I Dijana komponentu povezivanja s ljudima iz različitih zemalja, kultura i tvrtki vidi kao veliku prednost MBA.
“Budući da su mi kolege bile doslovno sa svih kontinenata, prilično dobar uvid sam dobila u druge poslovne kulture, a posebno kinesku jer smo u okviru programa boravili i u Šangaju dva tjedna. Nedostatak je što je Hrvatska u poslovnom smislu prilično izolirana pa ne osjećam poslovni benefit od mreže koju sam stekla, ali to ne znači da ju u budućnosti neću imati jer sam na pragu internacionalizacije MAMFORCE projekta, kojeg također vjerojatno ne bi bilo da nije bilo post – MBA potrebe za promjenom i primjenom stečenih znanja. A i networking nam u regiji jača, upravo se dogovaramo za alumni okupljanje na relaciji Hrvatska, Italija, Slovenija, i kako stvari stoje ima nas dosta!”, ističe Dijana.
Dijana bi se ipak odlučila na ponovni odlazak na MBA iako se radi o velikom ulaganju – vremenskom i financijskom.
“Za poslovanje koje je primarno vezano uz lokalno ili regionalno tržište, ipak bih preporučila neku od regionalnih škola koje nude i druge, manje intenzivne programe, a koji mogu dati dostatna znanja za male i srednje poduzetnike, kao npr, GMP- General Management Program na Bledu. Kako sam i stipendistica škole u okviru programa za žene iz zemalja u razvoju, što je Hrvatska tada bila, mislim da sam i taj dug dobro vratila razvojem MAMFORCE inicijative koja promiče bolji položaj žena na tržištu rada. Kako bi se reklo, mission completed”, zaključuje na kraju Dijana.
Dakle, ako ste se odlučile otisnuti u poduzetničke vode i razmišljate o upisivanju u neki od MBA programa koji se nude kod nas ili u inozemstvu, razmislite opet.
Foto: 123rf
