Digitalizacija u pravosuđu je ono čemu treba težiti. Proširenjem sadašnjeg modela elektroničkog osnivanja (e-tvrtke) uz sudjelovanje stručne osobe (javnog bilježnika) pojednostavio bi se i ubrzao postupak osnivanja te smanjio trošak poduzetnika, što i predlaže Europska komisija, a izraženo je u dokumentu „Digitalna agenda za Europu“.
Osnivanje tvrtki putem interneta, ali ne bez javnih bilježnika
Javni bilježnici i Komora snažno podupiru digitalizaciju što se može vidjeti iz naših projekata“, govori Lucija Popov, predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore, ali pritom upozorava na izazove koje donosi osnivanje tvrtki putem interneta, odnosno model osnivanja društva bez fizičke prisutnosti stranaka.
„Digitalizacija nije moguća bez stručne osobe, bila ona javni bilježnik ili druge pravne struke, koja će biti medijator kod elektroničkog poslovanja te će strankama objasniti sve pravne posljedice, popuniti elektroničke obrasce i poslati elektroničku prijavu. Svakodnevna nam praksa pokazuje da stranke najčešće ne znaju i ne razumiju pravne posljedice određenih ugovora, bilo da su one u klasičnom pisanom ili digitalnom obliku“.
Popov spominje jedan trenutačni primjer gdje se digitalizacija uzima za cilj, a odnosi se na reformu osnivanja trgovačkih društava. Prošla se Vlada Republike Hrvatske obvezala uvesti mogućnost osnivanja trgovačkih društava putem interneta, a Hrvatska javnobilježnička komora je involvirana u taj postupak te je upravo na tu temu u Zagrebu održana međunarodna konferencija pod nazivom „Pravo društava: Kako javni bilježnici mogu pridonijeti pravnoj sigurnosti“.
„Srž problema je što se pod načelom jednostavnijeg osnivanja zanemaruje cijeli niz opasnosti za cjelokupni sustav”, upozorava Popov. Prema nacionalnom programu reformi za 2016. godinu javni su bilježnici opisani kao administrativna prepreka za slobodni protok kapitala i usluga, pa je predviđeno da se izmjenama normativnog okvira i modernizacijom informacijskog sustava sudskog registra omogući elektronička komunikacija – online osnivanje d.o.o. i j.d.o.o. bez fizičke prisutnosti i to putem sustava e-Građani, podnošenjem svih prijava isključivo u digitalnom obliku. Znači, izravna komunikacija građana sa sudskim registrom.
Za predsjednicu Komore to rješenje nije dobro.
„Glavni nedostaci takvog rješenja su nepouzdan način provjere identiteta i krađa identiteta što je u suprotnosti sa zahtjevima koje postavljaju nacionalni i međunarodni pravni standardni na području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, te kreiranje obrazaca koji su naizgled jednostavni za popunjavanje, ali neadekvatni za sve kompleksne pravne situacije. To može generirati buduće sporove i opterećenje rada sudova. Izravni pristup sudskom registru mogao bi za posljedicu imati i gubljenje povjerenja u potpunost i istinitost podataka o trgovačkim društvima upisanima u sudski registar“.
Komora se, dakle, zalaže za modernizaciju i digitalizaciju komunikacije sa sudskim registrom te ubrzanje svih procesa uz zadržavanje dosadašnjeg modela preventivne zaštite. „Smatramo da je to moguće ostvariti reformom elektroničke komunikacije između sudova i svih dionika u sustavu nadogradnjom postojećeg modela elektroničke prijave (e-tvrtka)“, ističe Popov.
Iskustva drugih zemalja Europske Unije
„Iako članice Unije teže poboljšanju poslovnog okruženja za mala trgovačka društva, ne srljaju u digitalizaciju vezanu uz trgovačka društva. Prije nego što uvedu takvu mogućnost, žele stvoriti čvrste mehanizme zaštite“, navodi Popov. Primjerice zemlje poput Njemačke i Austrije proučavaju dobre i loše strane modela digitalizacije, te pritom ističu sve prednosti trenutačnog sustava.
„Riječ je o kontinentalnom pravnom krugu koji za razliku od anglosaksonskog pravnog kruga ima drugačije razvijene mehanizme. Problem je što Europska komisija kao „role model“ uzima institute upravo anglosaksonskog prava koji nije svojstven velikoj većini država Unije. Neophodno je digitalizacija potrebna, međutim uz nadogradnju postojećeg sustava, a ne izgradnju kompletno novog. To može dovesti do urušavanja mehanizama zaštite i na kraju većih troškova kako za pojedince tako i za državu“.
Velika odgovornost javnih bilježnika
Javni bilježnik je prvenstveno odgovoran svojim strankama za posao koji obavlja, stoga se javni bilježnici moraju, kao i svaka druga profesija konstantno usavršavati.
„Javni bilježnik kao nepristrani povjerenik mora zajedno sa strankama pravno oblikovati njihovu volju, pri tome vodeći računa da sastavlja ispravu, odnosno obavlja javnobilježnički radnju iz koje neće proizaći sporova. Ako pak dođe do spora, ne smije biti dovedena u sumnju isprava koju je sastavio, odnosno radnja koju je obavio. Drugim riječima on mora biti sudac prije suda. I to je prava uloga javnih bilježnika“,
govori Popov te nadodaje kako u bilježništvu ne postoji pokušaj bijega od odgovornosti, već odgovara za svu štetu koju je drugom prouzročio povredom svoje dužnosti.
Iako njihov broj određuje država, i javni su bilježnici poduzetnici, pa iz prve ruke dobro razumiju većinu problema koji tište poduzetništvo u Hrvatskoj.
„Pomaže im to i u odnosu s poduzetnicima koji su korisnici njihovih usluga. Javni bilježnici su kao neutralni povjerenici stranaka tu i radi poduzetnika, da im olakšaju i objasne sve procedure, objasne i protumače sve učinke i pravne posljedice pravnih poslova koje sklapaju, da ih saslušaju i pravno oblikuju njihovu volju te svojim radom stvaraju opće okruženje pravne sigurnosti i izvjesnosti. A to je ono što smatramo da je poduzetnicima i investitorima najpotrebnije“.
Međutim, oni su dijelom i kolateralna žrtva onoga kako poduzetnici percipiraju birokraciju i pravne poslove povezane s državom. Mnogi ih smatraju samo kao osobe koje udaraju pečate, što je zastarjela slika javnog bilježništva. Javnobilježnička služba je upravo suprotno – moderna, informatički napredna služba, objašnjava Popov.
„Komora vodi različite elektroničke upisnike poput Hrvatskog upisnika oporuka, Registra zadužnica i bjanko zadužnica i Registra anticipiranih naredbi i punomoći. Također Komora i javni bilježnici povezani su s informacijskim bazama državnih tijela među kojima su MUP, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja te Ministarstvo financija). Krajnji cilj je stvarati alate i aplikacije koji će doprinijeti olakšavanju elektroničkog poslovanja i to sve u korist krajnjih korisnika – građana i pravnih osoba“.
Što se tiče naknada javnih bilježnika, Popov navodi kako su u Hrvatskoj one propisane pravilnikom koji donosi ministar pravosuđa, te su više puta smanjivane. U nekim državama tarifa nije određena, međutim to ima i svoje negativne posljedice poput pada kvalitete usluga i nelojalne konkurencije.
Suradnja javnih bilježnika s poduzetnicima
Javni bilježnici su uvelike pomogli rasterećenju sudova, preuzimanjem svih nespornih predmeta, primjerice ostavinskog postupka i rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. U europskom kontekstu, oni su uključeni i u polju obiteljskog prava (sporazumni razvodi brakova, sastavljanje anticipiranih naredbi i punomoći, reguliranje imovinsko pravnih odnosa bračnih drugova, izvanbračnih drugova i registriranih partnera), te u cijelom nizu izvanparničnih postupaka.
„Javni bilježnici kao povjerenici sudova mogu preuzeti vođenje određenih nespornih postupaka od sudova. Na taj način bi se mogao smanjiti priljev predmeta na sud, te iz sudske domene pomaknuti veliki broj nespornih i administrativnih postupaka koje opterećuju njegov rad“, smatra Popov.
U Austriji, Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, ali i našim susjednim zemljama poput Srbije, Crne Gore i BIH javni bilježnici imaju i značajnu ulogu kod prometa nekretnina. U Hrvatskoj javni bilježnici od studenog 2015. godine imaju mogućnost izdavanja zemljišnoknjižnih izvadaka, a tijekom ove godine bi im trebalo biti omogućeno podnošenje elektroničke prijave zemljišnim knjigama.
„Komora smatra da je za potpuno uređenje zemljišnih knjiga potrebno omogućiti da ugovore o raspolaganju nekretnina i podnošenje prijedloga za upise u zemljišnu knjigu mogu sastavljati jedino osobne s pravnim obrazovanjem – javni bilježnici, odvjetnici, sveučilišni profesori, magistri prava s položenim pravosudnim ispitom. Ministarstvo pravosuđa je u svojim smjernicama također predvidjelo davanje ekskluziviteta pravničkim profesijama kod sastavljanja takvih ugovora“.
Osim toga, javni bilježnici bi isto tako mogli od stranaka umjesto porezne uprave prikupljati poreze na promet nekretninama, kao što je to primjer u Italiji, a takva reforma zemljišnih knjiga bi omogućila pravnu sigurnost na ovom području. Osim toga, doprinijela bi sprječavanju svih mogućih zloupotreba, te bi poticajno djelovala za gospodarstvo i investicijsku klimu, smatra Popov te zaključuje kako je uloga javnih bilježnika nemjerljiva u svim područjima u kojima su involvirani, jer daju poticaj za gospodarski razvoj i investicijski ciklus.
Foto: privatna arhiva
