Kad posegnete za nekim proizvodom razmišljate li što vas je privuklo da između desetaka sličnih proizvoda uzmete baš taj? Jeste li se ikad pitali tko je osoba koja osmišljava kako će neki proizvod izgledati i na koji će se način neka usluga ili proizvod prezentirati tržištu?
Upravo se tim poslom bavi Izvorka Jurić, grafička dizajnerica, edukatorica i stručnjakinja za vizualne komunikacije. U proteklih 15 godina brojnim je nagradama dokazala da zna što radi te da joj ideja ne nedostaje. Međutim, ona nije samo vrsna kreativka, već i uspješna poduzetnica.
Danas je popularno zvati se dizajnerom
Svoje je mjesto u grafičkom dizajnu počela stvarati još na fakultetu, da bi nakon diplome s dvoje partnera osnovala kreativnu agenciju Tridvajedan. To je ujedno bio i njen prvi iskorak u poduzetništvo.
“Agenciju Tridvajedan osnovala sam s dvoje partnera različitih struka. Roberto Srpak je dipl. oec, a Nelija Rudolfi prof. psihologije; tako da je svatko imao svoje područje kojim se bavio, a koje je bilo u okviru njegovih kompetencija. Moja je funkcija bila vođenje kreativnog rada agencije pa sam posljednjih godina radila na poziciji kreativnog i art direktora”, prisjeća se Izvorka.
Suradnja s partnerima u agenciji trajala je punih 11 godina, no došlo je vrijeme za promjene. Tako se i ona odlučila okušati u samostalnim poduzetničkim vodama. Situacija je danas na tržištu potpuno drugačija no što je bila kad je osnivala agenciju – konkurencija je ozbiljnija, a klijenti neodlučniji.
“Kada smo startali kao agencija, na tržištu smo se “borili” protiv velikih agencija ili tvrtki koje su u tom poslu već imale neki status. Bilo je dosta teško doći do većih poslova, ali je bilo moguće ako ste ponudili kreativu koja je odgovarala viziji klijenta. Danas je na tržištu masa novih studija ili agencija koji stvaraju znatno veću konkurenciju, a klijentima često više nije na prvom mjestu kvaliteta ili kompetencije tima koji izabiru kao svog suradnika. Danas je klijente najteže uvjeriti da se isplati ulaganje u kvalitetniji tim, jer često nisu u stanju prepoznati razlike između ponuda koje se na tržištu nude te koliko im štete (gubitaka) može nanijeti pogrešno usmjerena komunikacija”, priča Izvorka i dodaje kako joj je najteže nositi se s činjenicom da ljudi često ne razumiju njen posao te koliko je vremena i truda potrebno da netko zaista postane ‘punokrvni’ dizajner.
“Radi se o profesiji koja zahtjeva edukaciju na različitim poljima (razna dizajnerska područja, tipografija, grafička tehnologija, psihologija, sociologija, marketing, ergonomija…) te iskustvo, znanje i vještine koje nemaju veze sa znanjem rada u Photoshopu ili crtanjem u Illustratoru. Danas je popularno predstavljati se dizajnerom iako ono čime se neki “dizajneri” bave nema baš nikakve veze s tom strukom”, pojašnjava Izvorka. Dodaje i kako ipak ima dovoljno educiranih klijenata koji će prepoznati kvalitetne dizajnere te kako ono što rade pridonosi njihovim proizvodima ili uslugama.
Na tržištu se bore svi – i veliki i mali
Bez obzira radi li se u nekoj velikoj agenciji ili samostalno, kad je tržište u pitanju svi su u istom položaju i moraju se boriti za svakog klijenta.
“Sigurnost rada u većem sustavu više ne postoji i biti dio nekog međunarodnog lanca više nije garancija za dobivanje poslova pa su se u proteklih nekoliko godina neke od većih agencija zatvorile ili se rekonstruirale. Mislim da je trenutno borba na tržištu jednaka i za male i za velike. S druge strane, samostalnost ovog tipa omogućuje određenu slobodu u odabiru poslova i omogućava vam brzu promjenu smjera u kojem se želite razvijati ili s kojim želite krenuti u idući projekt”, uvjerena je Izvorka i dodaje kako biti samostalan ne znači nužno i raditi sve sam. Ona, primjerice, ima svoje stalne suradnike s kojima timski surađuje na nekim projektima, a uvijek je i u potrazi za novim stručnjacima na raznim poljima.
Kao samostalna dizajnerica mora i sama pronaći klijente. Ponekad je to veoma jednostavno jer joj se klijenti sami jave. No, ima slučajeva kad i ona sama primijeti neki proizvod ili uslugu te ponudi svoju ekspertizu ne bi li poboljšala njihovu vizualnu komunikaciju: “To je najčešće onda kada zamijetim da je neki proizvod ili usluga u vizualnoj komunikaciji ispod nivoa kvalitete onog što nude i tada zapravo nudim pomoć u zajedničkom kreiranju boljeg nastupa na tržištu. Tu se onda češće događa da klijent ne razumije čemu mu dizajn služi i nije sklon investirati u taj segment. No, primjećujem da su klijenti sve više svjesni da bez dizajna nema kvalitetnog proizvoda pa je najveći problem ipak u nemogućnosti ulaganja onoliko koliko je potrebno za optimalan promotivni paket”.
Izvorka Jurić – vrelo radova i međunarodnih priznanja
Za razliku od tvrtki i proizvoda koje korisnici lako prepoznaju, tek rijetki znaju imena dizajnera koji su osmislili njihov vizualni identitet. Upravo je zato za dizajnere poput Izvorke Jurić, međunarodna nagrada ili priznanje struke posebno važno.
“Najpoznatija je vjerojatno Brachia Maslina – ekskluzivno pakiranje maslinovog ulja u bijeloj keramičkoj bočici u obliku masline, identitet proizvoda i ambalaža koja je osmišljena u suradnji s Jelenom Gvozdanović, u Tridvajedan agenciji. To je najnagrađivanija hrvatska ambalaža i nešto po čemu me i danas većina ljudi prepoznaje”, s ponosom govori Izvorka te navodi dizajn grupe proizvoda DOMECA za koje u posljednje vrijeme dobiva najviše pohvala.
“Radi se o projektu koji uključuje cjelokupni razvoj proizvoda od osmišljavanja imena, preko dizajna robne marke i identiteta proizvoda do dizajna ambalaže. Izuzetno mi je drago što se ne radi o proizvodu iz premium kategorije, već o proizvodu iz kategorije koju ljudi obično ne zamjećuju u kontekstu dizajna. Projekt je objavljen na svim vodećim portalima koji prate dizajn ambalaže te je vrlo dobro prihvaćen od strane kupaca”, ističe te naglašava kako je dizajn dobar i uspio ako ciljna skupina razumije i osjeća brend ili proizvod svojim.
Iako je tijekom karijere dulje od 15 godina dobila brojna domaća i međunarodna priznanja, najdraži su joj oni projekti koje su uz struku prepoznali i ‘obični’ ljudi kojima je dizajn namijenjen.
Mali poduzetnici vole ‘riskirati’ s dizajnom
Većina ljudi ne zna kako izgleda sam proces osmišljavanja nekog dizajna. Ne radi se samo o kreativnom procesu, već sve započinje iscrpnom analizom proizvoda, usluge, komunikacijskog problema, ciljne skupine, tržišta, konkurencije i slično.
“Sam kreativni proces započinje sa zaključcima koji proizlaze iz analize, a uspješan dizajn uvijek je rezultat promišljanja rješenja nekog zadatka i proizlazi iz kreativne strategije. Dobra ideja rezultat je rada na projektu, a ne nešto što vam slučajno sine. Ponekad do ideje dolazite vrlo brzo i stvari savršeno sjednu na svoje mjesto, a ponekad je to proces koji zahtjeva da se iznova i iznova vraćate na neke ranije faza rada i propitujete…”, pojašnjava Izvorka i otkriva kako je dobar dizajn ponekad moguće osmisliti u samo nekoliko sati, ali ponekad zahtjeva znatno duže vrijeme, ovisno o samom zadatku.
Danas su joj najčešći klijenti male i srednje tvrtke, odnosno poduzetnici koji imaju dobar proizvod, ali ne i osmišljenu vizualnu komunikaciju s kojom bi se mogli probiti na tržištu. Rad s poduzetnicima odgovara joj bolje od rada s velikim kompanijama iako je najveći problem uvijek novac.
“Ono što mi najviše odgovara u suradnji s malim i srednjim tvrtkama je činjenica da radite direktno s vlasnikom ili s njegovim prvim čovjekom te da svi uključeni u projekt imaju isti interes – realizirati najkvalitetniji mogući proizvod ili projekt. Komunikacija je jednostavnija nego u velikim sustavima. Takvi klijenti su svjesni da se mogu istaknuti na tržištu samo kreativnim rješenjima i drugačijim pristupima u odnosu na konkurenciju, pa su skloniji “riskirati” i s nekim rješenjima koja bi vrlo teško ugledala svjetlo dana u velikim sustavima. Kod malih i srednjih još je uvijek najveći problem nemogućnost ulaganja u onom opsegu koji bi im bio potreban. Interes za ulaganje u tom dijelu razvoja proizvoda i dalje je vrlo velik, ali su kod malih proizvođača mogućnosti vrlo ograničene”, kaže.
Radi za startupe, ali i sama pokreće jedan
Često ju kontaktiraju mladi poduzetnici koji pokreću svoje startupe i svjesni su nužnosti kvalitetne vizualne komunikacije.
“To je dosta zanimljivo i dinamično područje. Tako da stalno učim i razvijam svoje vještine na području novih medija, dizajna mobilnih i web aplikacija, dizajna interakcija… Neki od projekata na kojima trenutno radim su web stranice, promotivne igrice, mobilne aplikacije – uglavnom sve nešto digitalno”, kaže Izvorka i otkriva kako u suradnji sa suprugom Ladislavom Jurićem i sama pokreće svojevrsni startup.
“Radi se o razvoju novog proizvoda koji planiramo plasirati na vanjsko tržište – torbi za nošenje raznih “gizmača” koju smo nazvali Baggizmo. Torba je još u fazi razvoja, a da se radi o vrlo zahtjevnom i ozbiljnom projektu govori i veličina tima koji se trenutno sastoji od čak 17 osoba koji ulažu veliku energiju kako bi proizvod izašao točno onakav kako smo ga i zamislili”, otkriva nam Izvorka.
Mladim dizajnerima koji tek izlaze na tržište, preporučila bi rad u agenciji ili dizajn studiju kako bi stekli dragocjeno iskustvo.
“Naš posao sastoji se od različitih elemenata koji su važni, a koje nije sve moguće naučiti na fakultetu. Što se tiče odlaska u samostalne vode, to ima mnoge prednosti, prije svega u smislu kreativnog razvoja i slobode rada na raznovrsnim projektima koje sami odaberete. No, nije svatko za tako nešto – treba imati izražene organizacijske sposobnosti, poznavati veći krug ljudi i stalno ga širiti, kretati se i tražiti klijente, baviti se vođenjem financija, raditi na vlastitoj promociji… to nije lako i zahtjeva puno truda i vremena. Zato neki vrlo kreativni ljudi koje poznajem i dalje najbolje funkcioniraju kao dio neke agencije ili dizajn studija i nema potrebe da to mijenjaju”, poručuje na kraju uz dragocjen savjet svim poduzetnicima – “Kako se danas probiti na tržište? Raditi, raditi, puno raditi, stalno ulagati u sebe i svoj razvoj, pokazati drugima što radite i možete – i ne odustajati”.
Foto: privatna arhiva Izvorke Jurić
