Hrvatska je poduzela korake protiv obiteljskog nasilja nad ženama, ali ne čini dovoljno po pitanju drugih oblika rodno uvjetovanog nasilja. Neki su to od zaključaka prvog evaluacijskog izvješća o hrvatskoj provedbi Istanbulske konvencije, odnosno Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Skupina stručnjaka Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO) objavila je u danas svoje prvo evaluacijsko izvješće u kojem se ocjenjuju napori Hrvatske u provedbi Istanbulske konvencije. Donosimo glavne zaključke koje su izdvojili, a izvješće je prokomentirala Dunja Bonacci Skenderović, neovisna konzultantica u borbi protiv nasilja nad ženama.
‘Hrvatska nije ispoštovala ni osnovne preporuke’
“Izvješće je dobro poentiralo ključne točke na kojima Hrvatska treba raditi, ne samo kako bi poštovala provođenje Istanbulske konvencije, već kako bi imala održivu i sustavnu zaštitu žena od nasilja i obiteljskog nasilja”, istaknula je stručnjakinja.
Bonacci Skenderović ističe da je svakako potrebno raditi na poboljšanju prevencije i kažnjavanja seksualnog nasilja. Baš to i GREVIO naglašava u izvješću. Pišu da hrvatske vlasti trebaju pojačati svoje napore u usvajanju i provedbi sveobuhvatnog skupa politika za sprječavanje i suzbijanje svih oblika nasilja nad ženama, posebno seksualnog nasilja. Pozivaju hrvatske vlasti da razviju dugoročni koordinirani plan/strategiju koja će dati odgovarajući značaj svim oblicima nasilja nad ženama te usvojiti ciljane mjere usmjerene na adresiranje specifičnih potreba svih skupina žrtava.
“U tom segmentu seksualnog nasilja Hrvatska nije ispoštovala ni osnovne preporuke konvencije prema kojoj je bilo potrebno uspostaviti krizne centre za žrtve silovanja”, upozorava.
Što se pak obiteljskog nasilje tiče, za koji GREVO daje pozitivne ocjene, Bonacci Skenderović smatra da određeni koraci jesu poduzeti, ali – ne dovoljno. Objašnjava da je Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji rodno neutralan i ne prepoznaje obiteljsko nasilje kao oblik nasilja nad ženama. Također je problematično to što je on i dalje u sferi prekršajnog, upozorava Bonacci Skenderović.
Pročitajte više: Femicid u Hrvatskoj: Zakoni podupiru nasilje, a društvu je ono ‘incident’
Koraci su poduzeti, ali koliko su kvalitetni?
“Samo izvješće navodi nedostatak razumijevanja rodne dimenzije svih oblika nasilja nad ženama kao i temeljnu problematiku moći i kontrole i učinka na žrtve. Izvješće navodi da su poduzeti koraci, ali ne možemo govoriti o tome da su poduzeti koraci ujedno i kvalitetni te da imamo neke pozitivne primjere koje bi mogla istaknuti”.
Zbog nedostatka razumijevanja rodne obiteljskog nasilja dolazi do dvostrukog uhićenja, gdje se žene žrtve obiteljskog nasilja uhićuje zajedno s počiniteljima, upozorava.
“Kada uz sve to dodamo post-separacijsko nasilje koje žrtve obiteljskog nasilja doživljavaju, kao i učestalo korištenje pseudoznanstvenog koncepta ‘otuđena od roditelja’ od strane institucija koje bi trebale štititi žrtve, a koje je izvješće također prepoznaje, zaista mi je teško istaknuti neke veće pozitivne promjene kod obiteljskog nasilja“, naglašava.
Pročitajte više: U Hrvatskoj počinjen 4. femicid ove godine, među najgorima smo u Europi
Hrvatski kazneni sustav je patrijarhalan
U izvješću je upozoreno da u kaznenom pravosuđu prevladavaju predrasude i patrijarhalni stavovi. Kako to promijeniti, upitali smo Bonacci Skenderović. Ona nam odgovara – teško.
“Najteže je mijenjati duboko ukorijenjene seksizme i stereotipne stavove. Jedan od prvih koraka je edukacija kaznenog pravosuđa. Tu edukaciju moraju provoditi stručnjakinje koje dobro razumiju uzroke i posljedice seksizma i patrijarhalnog razmišljanja”.
No ni stručnjakinje nemaju dovoljnu podršku hrvatskih vlasti. GREVIO, naime, poziva vlasti na poticanje istraživanja i osiguravanje prikupljanja podataka o rodno uvjetovanom nasilju koje pogađa žene. Takvim temama bavi se i Bonacci Skenderović. Samoinicijativno je, potpuno volonterski i bez zaleđa ikakve znanstveno-istraživačke institucije i tek iz čiste radoznalosti i želje da popuni prazninu nedostatka istraživanja femicida u Hrvatskoj, odlučila sama provesti istraživanje. Fokus istraživanja je na femicidu intimnih partnera u Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2022. godine, a istraživanje je u završnoj fazi.
“Teško mi je komentirati sam interes vlasti. Ono što je očito i iz nacionalnog izvješća kao i iz izvješća nevladinih organizacija, pa na kraju krajeva i iz samog monitoring izvješća je da je tu situacija kritična. Neki podaci vezani uz obiteljsko nasilje se prikupljaju, međutim kako i izvješće navodi nedostaju podaci o drugim oblicima nasilja nad ženama. Istraživanje o femicidu provodim bez neke financijske pomoći jer ne postoje u Hrvatskoj fondovi za istraživanja, van akademske zajednice. Meni bi najveća potpora bila nesmetano dolaženje do podataka koji su mi potrebni za dovršetak istraživanja, a tu prvenstveno mislim da neka izvješća i presude”, apelira neovisna stručnjakinja.
Pročitajte više: Osvetnička pornografija pogađa sve: od javnih osoba do naše djece
2018. prosvjedovali protiv Istanbulske, danas kleče po trgovima
GREVIO u izvješću poziva i na promicanje promjene u mentalitetu stavovima javnosti. Kako se uopće uhvatiti u koštac, upitali smo Bonacci Skenderović. Napominje da je ključna prevencija kroz kampanje i edukaciju; ali i jedno i drugo mora biti sustavno. Mediji tu također mogu biti od velike pomoći, na način da se vijesti o nasilju nad ženama ne prenose senzacionalistički, već da se pokuša kroz članke pisati o uzrocima i posljedicama nasilja nad ženama, upozorava.
Upitali smo ju i mislite li da ima pozitivnog pomaka u mentalitetu i stavovima od 2018. kad se ratificirala Istanbulska konvencija i kad je ‘kontroverzno’ punila medijske stupce, pa do danas.
“Istanbulska konvencija je ‘kontroverzno’ punila novinske stupce te su organizirani prosvjedi zbog nje najviše zbog pojma “rod”. Ti prosvjedi su dio većeg anti-rodnog pokreta koji jača i na našim prostorima, a jedna od njegovih manifestacija je i moljenje na trgovima svaku prvu subotu u mjesecu. Smatram da kod osoba koje su organizirale prosvjede 2018. nije došlo do pomaka u stavovima jer njima nije bio fokus na suzbijanje nasilja nad ženama. Mijenjanje mentaliteta i stavova je dugotrajni proces koji nikako ne ide preko noći. Dobar sustav prevencije, zaštite žrtava, procesuiranja i sustav koordiniranih politika tj. četiri stupa na kojima počiva Istanbulska konvencija su dobar put da se nešto promijeni”, zaključila je stručnjakinja koja je sudjelovala i u pisanju izvješća nevladinih organizacija i koje je kao nacionalna stručnjakinja sudjelovala u samom procesu monitoringa.
Pročitajte više: Hrvatska napreduje po pitanju rodne ravnopravnosti – bez važnog podatka
GREVIO: Evo što Hrvatska radi dobro
GREVIO je pohvalio napore koje je Hrvatska uložila posebice u pogledu Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, Nacionalnog plana za promicanje ravnopravnosti spolova i Nacionalnog plana za suzbijanje seksualnog nasilja i spolnog uznemiravanja. Istovremeno, upozorili su na područja u kojima se Hrvatska treba bolje uskladiti s Istanbulskom konvencijom.
U izvješću se pozdravlja što je u Kazneni zakon uvrštena definicija silovanja koja se bazira na izostanku pristanka. Kao pozitivne pomake napominju i izmjene i dopune Kaznenog zakona iz 2021. kojima se kriminalizira osvetnička pornografija, a kaznena djela spolnog uznemiravanja progone po službenoj dužnosti, što se ranije činilo samo na zahtjev žrtava.
Skupinu stručnjaka zabrinjava što izostaju sveobuhvatne politike za rješavanje drugih oblika nasilja nad ženama poput uhođenja, genitalnog sakaćenja žena, prisilnog braka, prisilne sterilizacije ili prisilnog pobačaja. Također, ističu da Hrvatska sa samo 25 sigurnih kuća s ukupno 346 kreveta ne ispunjava cilj od jednog skloništa na 10.000 stanovnika. GREVIO je pozvao hrvatske vlasti i da posvete veću pozornost djeci koja su svjedočila ili doživjela obiteljsko nasilje.
Foto: Canva / Privatna arhiva
