Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Osječko-baranjske županije i ove je godine organizator 19. Osječkog jesenskog sajma s posebnom temom izložbe ženskog poduzetništva Slavonije i Baranje.
Sajam se održava od 7. do 9. listopada na Osječkom pampasu, gdje će žene poduzetnice dobiti 3 dana besplatnog sajamskog prostora, kompletno opremljen štand, katalog sa svim proizvođačima i proizvođačicama te besplatnu promociju kako bi unaprijedile svoje buduće poslovanje.
19. Osječki jesenski sajam za žene poduzetnice
Tim smo povodom razgovarali s predsjednicom Povjerenstva za ravnopravnost spolova Osječko-baranjske županije, Silvijom Dološić, koja nam je rekla kako će na Sajmu sudjelovati sve poduzetnice iz Osječko-baranjske županije s ciljem postizanja ravnopravnosti u poduzetništvu i rješavanja društvenih i ekonomskih problema koji utječu na gospodarstvo na državnoj i lokalnoj razini.
„Izložba ženskog poduzetništva realizirana je kao zasebna tema Osječkog jesenskog sajma i cilj joj je kreirati nove poslovne mogućnosti koje imaju za svrhu unapređivanje poslovanja malih i srednjih poduzeća u vlasništvu žena, unapređenje poslovne prezentacije i ugovaranje, upoznavanje tržišta s dostignućima i kreativnošću žena, kao i razmjenu iskustava i promoviranje pozitivnog imidža žena u biznisu. I ono najbitnije, mrežna suradnja s gospodarstvenicama europskih zemalja i povezivanje poduzetnica radi osnaživanja i međusobne podrške. U tom kontekstu treba reći da Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Osječko-baranjske županije ženama daje potpore kroz rodni budžet i na ovakav način potiče žensko poduzetništvo.“
Na izložbi će tako biti zastupljene ove djelatnosti ženskog poduzetništva: proizvodnja hrane – OPG, prerada voća i povrća – OPG i zadruge, ljekovito bilje, lavanda i čajevi – OPG, zadruge i udruge, obrazovanje, edukacije i savjetovanja, udruge za unapređenje kulture i kvalitete življenja, kozmetika, proizvodni i uslužni obrti (zlatarski obrti, dostave, edukacije, usluge u obradi tekstila, obrt za čišćenje), obrti u građevinarstvu (obnavljanje fasada, oblaganje zidova i stropova te bojanje unutarnjih zidova), proizvodnja ekoloških proizvoda za održavanje u domaćinstvu, unapređenje zdravstvenog stanja i alternativni oblici liječenja, proizvodnja i prodaja odjeće, obuće, kožne galanterije i odjevnih predmeta za posebnu namjenu, proizvodna i prodaja odjeće za svakodnevnu upotrebu i proizvodnja suvenira.
„U odnosu na 2015. godinu, ove godine dobili smo četiri nove poduzetnice s otvorenim OPG-ovima koje osim što su se upustile u rizik poduzetništva s ciljem očuvanja poljoprivredne tradicije u svojim selima, one su otvorile i nova radna mjesta. Većinom su zaposlene žene koje su ostale bez posla u 45 ili 50 godini života“, rekla je Silvija.
Zbog ustaljenih društvenih obrazaca činjenica je da su žene podzastupljenije u poduzetništvu od svojih muških kolega. S obzirom na otežan pristup kapitalu i dodatne teškoće s kojima se žene suočavaju posebno u ruralnim sredinama, kao što je nedostatak socijalne infrastrukture, primjerice vrtića, javnog prijevoza i ostalih usluga socijalne i zdravstvene skrbi, žene u poduzetništvu nemaju istu startnu poziciju kao muškarci.
One teže dolaze do sredstava potrebnih za razvoj poduzetništva, iako su zastupljenije u visokoobrazovanom sloju društva, a to je zato što u većini slučajeva izostaje podrška i solidarnost u prihvaćanju jednog takvog izazova, govori Silvija. Prema podacima iz HGK-a za 2013. godinu, od 3 775 tvrtki (trgovačka društva) 862 su žene direktorice ili predsjednice uprava, što iznosi oko 22, 8%.
Nadalje, smatra da kada bi se uklonile prepreke za koju odgovara lokalna i nacionalna politika u jednakoj mjeri, poduzetnice bi bile u velikoj prednosti i razmišljale bi i o otvaranju novih radnih mjesta.
„Čvrsto zastupam stav da davanje ključnih uloga i podrške ženama u poduzetništvu, znači obnovu natalitetne i demografske slike Osječko-baranjske županije. Žene se ne smije ponižavati porodiljinim naknadama od tisuću eura ili popustom na kombi, nego im se mora omogućiti adekvatno postavljen sustav socijalne i zdravstvene skrbi, odgoja i obrazovanja. Sve to treba pratiti i ravnopravna podjela kućanskih poslova.“
Osim toga, Slavonija i Baranja svakodnevno umiru, mlada radna snaga odlazi u inozemstvo, a o starijima i nemoćnima nema tko brinuti.
“Ključ oporavka je i u umreženosti koja omogućuje utjecaj na globalna tržišta, a mi kao Slavonija i Baranja kao liderice u ICT sektoru moramo se zajedničkim snagama potruditi da postanemo regija poljoprivrednika i poljoprivrednica koji uspješno mogu prodati svoje proizvode i ono najvažnije, koji mogu od svoga rada dostojanstveno živjeti. Samim opisom takve strategije poticanja poduzetništva, radim na tome da Osječko-baranjska županija bude uzor svim ostalim županijama u Republici Hrvatskoj”, zaključuje Silvija.
