Doživjeli smo i to. U medijima je novonastala situacija lokalnih izbora u potpunosti zasjenila ono čime su portali nabijali preglede: Izgled i odijevanje političarki. Znači li to da smo konačno sazreli kao društvo? Ili je u pitanju sveopća manja zastupljenost u kandidaturi žena? Pa stvari ni tu nisu tako crne. Ili smo dosegli ljestvicu rodne ravnopravnosti ili je u pitanju šok zbog promjena na političkoj sceni?
Pročitajte više: Žena u medijima bit će fatalna ili je neće biti
Naizgled – idealno
Čini se kako je posrijedi ipak ovo drugo. Polariziranost između HDZ-a i SDP-a doživjela je opći potop na lokalnim izborima, a građani su se okrenuli novim strankama/opcijama. Nitko nije mogao očekivati takvu nedosljednost jer na parlamentarnom polju stvari se ne mijenjaju već više od 20 godina.
Iako skloni komentiranju odjevnih kombinacija, iznenađenje izbora je prevagnulo, u to smo sigurni. Tek nekoliko osvrta na kandidatkinje poput Peović, Škare-Ožbolt i Mrak-Taritaš dobile su recenziju negativne konotacije, ali nitko se ni u predizbornoj kampanji nije usudio komentirati ono što se na ženama stalno secira – izgled.
Pročitajte više: Političarke opet u fokusu seksizma u medijima
Svjetski trendovi
No, nemojmo se prerano razveseliti i misliti kako smo okončali “muški” svijet politike i hvatanja za nečiji izgled (sjetimo se ministrice Žalac u pripijenoj haljini). Stvari su ipak globalne prirode, što obuhvaća trend masovne regulacije medija i društvenih mreža. Podijeljenost je to između slobode govora i ograničavanja slobode govora.
Mediji koji su žene izlagali kao modne objekte tako su od pojave regulacija “dobili po nosu”. Vadili su se, kao što znamo, na spomenutu slobodu govora, zaboravljajući na definiciju iste, tj. ona je ograničena samo slobodom drugog. Vanjski izgled kao odraz ljudskih nagona za javnim blaćenjem (stupovi srama u srednjem vijeku), uvidima u tuđe živote i onim primitivizmom koji je tako sklon ka erupcijama.
Čime nahraniti publiku?
Kad je izgled političarki u pitanju, o tome se pisalo naveliko i naširoko, a publika je uživala i smatrala da je nedodirljiva u svojoj anonimnosti. Ipak, regulatori su rekli svoje i sve napade na primitivnom nivou (ruganje, izlaganje privatnog života) stali sanirati. Najveći odjek bio je na društvenim mrežama i kao što primjećujemo, prava na mišljenje koje drugog izlaže ruglu, ograničena su algoritmima i cenzorima, a cenzor koji igra ulogu ovdje ima pozitivnu konotaciju.
Publika se zato okrenula, htjela-ne htjela, političkoj areni koju mediji pokušavaju dovesti do trijumfa demokracije. No i tu su se opekli, i jedni i drugi. Svaki nepodoban komentar koji zatire tu istu demokraciju koja se propagira kroz kanale na sve moguće načine, a da se ni ne razumije što ista znači, bit će izbrisan. Izgled političarki? Nemoguća sfera.
Pročitajte više: Tomašević vs. Škoro: Tko će donijeti promjene za Zagrepčanke?
Regulatorni sustav Interneta
Mislili smo, svi mi, kako se Internet nikad neće moći regulirati te će zauvijek ostati nedodirljiva sfera. Tako su se ponašali i korisnici i mediji koji su polako na svemrežju gradili svoje carstvo. Ipak, vladajući su odlučili tome stati na kraj, prvenstveno zato što je “vrag odnio šalu” pa su se radikalne političke opcije i mizoginija širile, ovog puta, online.
Zašto ovakav regulatorni sustav zapravo možemo smatrati pozitivnim? Prvenstveno, jer nas ukalupljuje u demokratske vrijednosti koje smo stjecali previše desetljeća, a Internet, kao pušten s lanca, je te vrijednosti stao zatirati. Zaključno, da, možda bi mediji ponovno voljeli pisati, kao nekad, o odjevnim kombinacijama političarki, i gledati ih kao “komade mesa”. Ali neće to napraviti – jer se boje.
U skladu sa spomenutim vrijednostima žene će se gledati kao – osobe. Kompetentne za svoj položaj i ravnopravne muškarcima. Gledat će ih se kao građanke slobode.
Foto: Facebook
