Turizam je sektor koji neprestano evoluira, suočavajući se s novim izazovima i prilagođavajući se dinamičnim promjenama tržišta. Na Konferenciji za žene u turizmu ključne ličnosti iz industrije podijelile su svoja iskustva i strategije za uspjeh. Marina Jurić, Josipa Jutt Ferlan, Manuela Vukelić i Slavija Jačan Obratov na panelu koji je vodila iskusna PwC-ova Amorella Horvat Topić istaknule su ključne aspekte poput upravljanja ljudskim potencijalima, regrutacije stranih radnika, integracije zaposlenika te održivog razvoja turizma.
Marina Jurić, stručnjakinja za HR u turizmu, naglašava važnost zadržavanja kvalitetnih radnika kroz zdravu korporativnu kulturu i empatiju prema zaposlenicima. Manuela Vukelić, direktorica agencije Job Hunter, pruža uvid u složenost regrutacije i integracije stranih radnika, dok Josipa Jutt Ferlan iz Društva Zagreb City Hotels ističe potrebu za cjelogodišnjim zapošljavanjem i stvaranjem radne snage unutar Hrvatske. Slavija Jačan Obratov iz HTZ-a naglašava važnost razvoja nišnog turizma kao odgovora na sezonalnost.
Zadržite i prepoznajte kvalitetne radnike
Marina Jurić pružila je perspektivu koliko su u turizmu važni ljudi. Oni koji čiste, kuhaju, spremaju, dočekuju… Ono što će zadržati pravi kadar je, smatra ona, zdrava kulture unutar tvrtke. Opisuje kako je brzina ključna u turizmu i uslužnim djelatnostima općenito, ali da se ne smije izgubiti ljudskost, ako ne želimo izgubiti i gosta. Stoga treba poprilično paziti prilikom zapošljavanja jer djelatnike u turizmu ne treba tražiti olako.
“Važno je da se rukovoditelji ne ponašaju samo kao nadređeni već kao lideri”, objašnjava Jurić. Dodaje kako je važno da se u obzir uzimaju osobne potrebe, prepoznaju potencijali zaposlenika i da ih se educira.
“Bitna je kvalitetna selekcija bez lažnih obećanja, prepoznavanje potencijala kroz ankete, procjene i feedback“, ističe.
Pročitajte više: Renata Pentek: “Uspjeh je kad inspiriraš druge i potakneš ih na promjenu
Izazovi onboardinga za strane radnike
Posljednjih je godina zabilježen i nagli porast stranih radnika. Mnogi od njih dolaze u Hrvatsku kako bi radili sezonu. Prema Ministarstvu unutarnjih poslova, u 2023. godini u Hrvatskoj je bilo zaposleno preko 172.000 stranih radnika. Trend porasta broja stranih zaposlenika prisutan je i u Aminessu, istaknula je Jurić koja je na primjeru Aminessa objasnila dobre prakse u pogledu ljudskih resursa u turizmu.
“Imaju ‘domaće radnike’, radnike iz regije; što znači BiH ili Srbija, a imaju i strane radnike koji dolaze iz dalekih zemalja. Ako statistički gledamo od 2019. do 2023. broj radnika treće skupine se najviše povećava”, kazala je Jurić.
Trenutno 20-ak posto zaposlenih u Aminessu čine radnici iz regije dok je postotak za strane radnike koji dolaze iz trećih zemalja četiri posto te se očekuje daljnji rast.
“2023. godina bila je prva godina kada je u Aminessu bilo 4% radnika iz stranih zemalja koji su ostali cijele godine, jer inače se radi o sezonskom radu”, objašnjava Jurić koja je u Aminessu obnašala funkciju HR direktorice.
Kroz fokus grupe saznali su što može biti bolje u procesu onboardinga odnosno uvođenja novog zaposlenika u posao i organizaciju. To im je važno jer im iskren feedback zaposlenika pomaže da u budućnosti postupe ‘pametnije’. Tako su, kaže, doznali da se njihovi radnici koji dođu iz trećih zemalja osjećaju poštovano i cijenjeno i zadovoljni su uvjetima, a glavni im je izazov pak kulturološka integracija.
„Kada to znamo mnogo lakše odgovorimo na takozvane common sense gapove koje nismo ni znali da imamo”.
Regrutacija i integracija utječu na zadržavanje radnika
Sve o integraciji, ali prije svega regrutaciji stranih zaposlenika zna Manuela Vukelić, pokretačica i direktorica agencije za zapošljavanje stranih i domaćih radnika Job Hunter. Prvi korak je regrutacija radnika njihovim matičnim zemljama, nakon čega slijedi upoznavanje ljudi s uvjetima rada i kulture kao i opisima poslova i zahtjeva poslodavaca.
“Sve to nama omogućava kvalitetan proces selekcije nakon kojeg spajamo radnike i poslodavce na način da radnik dobije tri do pet ponuda i sam bira onu koja se njemu sviđa”, pojašnjava Vukelić.
Veliki naglasak stavlja na važnost poštivanja dogovora između poslodavaca i radnika.
“Zna se dogoditi da za vrijeme traženja sezonskih radnika poslodavci zovu i traže ljude, a ne nude smještaj ili ako ga i nude, on je toliko loš da radnici mijenjaju poslodavce”, objašnjava te nadodaje da poslodavcima mora biti jasno da su strani radnici došli raditi, ali i živjeti.
“Upravo spoj pravedne plaće, kvalitetnog smještaja i dobrog nadređenog dobitna su kombinacija kako zadržati radnike”, poručuje stručnjakinja.
Pročitajte više: Iris Domazet Malobabić: “Globalno nas se ne doživljava kao luksuznu destinaciju”
Pitanje dugoročnih planova
Napominje kako prilikom regrutacije iskomuniciraju ima li radnik na umu cjelogodišnji rad ili sezonski rad od određenog broja mjeseci.
“Nama je cilj radnika zadržati cijelu godinu i zato ako je posao koji radi sezonski, na nama je da mu pronalazimo posao za ove ‘vansezonske’ odnosno zimske mjesece. Taj je posao obično na kontinentu”, objašnjava Vukelić pa dodaje da je Zagreb grad u kojem se može pronaći posao kroz cijelu godinu.
A da je Zagreb grad u kojemu se radi cjelogodišnje smatra i Josipa Jutt Ferlan, predsjednica Društva Zagreb City Hotels koje se primarno bavi razvojem i upravljanjem hotelima.
“Naša poslovna strategija je da zapravo radimo cjelogodišnje. Smatram da je teško svima koji rade sezonski pronaći dovoljan broj dobrih radnika, bilo domaćih ili stranih”, smatra Jutt Ferlan.
Istaknula kako se Hrvatska treba okrenuti stvaranja radne snage unutar svoje populacije te privlačenja mladih u turizam.
“Lijepo je čuti da smo nekome mi obećana zemlja i da imamo tako lijepi lifestyle da stranci ne žele otići, ali mi se moramo se angažirati prema domaćem stanovništvu i novim generacijama koje dolaze. Njima moramo objasniti benefite koje sektor nudi”, objašnjava pa naglašava: „ako nam je turizam na prvom mjestu i po tome smo poznati, a jako se malo učenika upisuje škole tog usmjerenja – to znači da nismo na dobrom putu”.
Nišni turizam kao odgovor na održivost
S obzirom da se turizam dugi niz godina razvijao stihijski i bez jasne strategije, nije čudo da su se problemi nagomilali. Da bi se odgovorilo na sve izazove, poručuje Jutt Ferlan, potreban je zajednički odgovor. Trenutno je moguće zahvaljujući sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti graditi na ono već postojeće dobro što je prisutno u turizmu, smatra.
“To sve daje vjetar u leđa cjelogodišnjem poslovanju jer ta sredstva nisu namijenjena samo velikim hotelskim kućama već i malim i srednjim poduzetnicima, ali i drugim granama”.
Naglašava da se tako može prijeći na razinu više gdje se daje prostora da se bavi kvalitetom. A upravo je kvaliteta glavna uzdanica održivosti, smatra predsjednica Društva Zagreb City Hotels koja je zadovoljna jer se u javnom prostoru sve glasnije govori o turističkim godinama, a ne turističkim sezonama.
Da je turistička godina već zamijenila turističku sezonu smatra i Slavija Jačan Obratov, direktorica za sustav turističkih zajednica i razvoj priroda u HTZ-u. Za to je nužno nastaviti razvijati turističke potencijale u drugim dijelovima hrvatske, poput Like, Slavonije, Zagorja…
“Razvojem različitih oblika turizma možemo privlačiti goste i izvan glavne sezone”, poručuje Jačan Obratov koja navodi razloge dolaska u Hrvatsku: priroda, more, gastronomija, city brand – sve stvari od kojih se može kreirati nišni turizam i odmaknuti od ustaljenog kalupa sezonalnosti, a u korist cjelogodišnjeg turizma.
Kako kaže Jutt Ferlan, turizam je više od samih hotela. To su mali poduzetnici, obrti, suvenirnice, radnici – “sve su to lijepe priče koje rastu zajedno s razvojem turizma”.
Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta, a partneri i sponzori su Hrvatska turistička zajednica, PwC, Prima, Salesforce, LeverUP, JobHunter, A1, Avis, Amadria Park.
Autorica: Ivana Vukelić
Foto: Canva / Women in Adria
