Roditeljstvo je posao života, djeca uglavnom samo žele biti prihvaćena, a ravnoteža između obiteljskog i poslovnog života ne postoji, već je to kaotična situacija u kojoj svaki roditelj treba naučiti živjeti bez grižnje savjesti. To su neka od razmišljanja koja su s nama podijelili predavačice i predavači na prvoj konferenciji “Izazovi suvremenog roditeljstva” u organizaciji Women in Adria. Saznali smo i kako izgleda radno mjesto po mjeri djece i obitelji, ali i mnogo korisnih informacija o opasnostima i sigurnosti djece na internetu, odgoju mentalno zdravog djeteta, roditeljskom stresu…
Ravnoteža ne postoji?
Josipa Klišanin, načelnica Sektora za rad u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, održala je predavanje o Direktivi o ravnoteži privatnog i poslovnog života. Direktiva je povezana s dvama zakonima – Zakonom o radu (u dijelu fleksibilnih radnih uvjeta i dopusta za pružatelje skrbi) i Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (u dijelu očinskog dopusta i roditeljskog dopusta). Ova je tema, smatra Klišanin, veoma važna i za poduzetnice – jer je „istovremeno biti i poduzetnik i roditelj danas umjetnost“.
Panel raspravu „Radno mjesto po mjeri djece i obitelji – primjeri iz prakse“ powered by UNICEF moderirala je Lidija Gamulin, voditeljica odjela za partnerstva u UNICEF Hrvatska. Cilj panela bio je pokazati kako poticanje ravnoteže između privatnog i obiteljskog života može pozitivno utjecati na mnogo aspekata dobrobiti zaposlenika, njihove djece i samog poslovanja.
Nataša Novaković, direktorica za ESG u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, majka je dvoje djece, i iz vlastitog iskustva tvrdi da je ravnoteža između privatnog i poslovnog života vrlo izazovna i ponekad teško ostvariva. Kako kaže, ako je dijete bolesno, a roditelj je na poslu, razmišljat će o djetetu. S druge strane, ako se roditelj poslijepodne igra s djetetom, ali ga nazove šef, odgovorit će na poziv. To je, opisuje, kaotična situacija u kojoj roditelj treba naučiti živjeti bez grižnje savjesti. Dodala je da će zbog nedostatka radne snage poslodavci morati biti fleksibilniji prema zaposlenicima, a zaposlenici će biti mnogo zahvalniji i motiviraniji ako njihovi poslodavci imaju razumijevanja za njihove obiteljske potrebe. Istaknula je da primjećuje sve veći napredak u ovom području kod poslodavaca, posebno onih velikih, dok je manja poduzeća potrebno dodatno osvještavati i poticati na uvođenje praksi koje će zaposlenicima olakšati brigu o djeci i obitelji.
Pročitajte više: Zašto je uloga roditelja u moderno doba toliko teška?
Kako u praksi izgleda radno mjesto po mjeri djece i obitelji?
Grižnju savjesti osjećaju i očevi, potvrdio je Mislav Ante Omazić, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osvrnuo se i na nekoliko zanimljivih podataka: u tvrtkama u kojima postoji fleksibilno radno vrijeme, žene su 30 posto ambicioznije kad je riječ o napredovanju u karijeri, a produktivnost u takvim tvrtkama raste za 19 posto – što je pozitivno i za poslodavce. Profesor Omazić razvio je brojne kolegije iz menadžmenta i društvene odgovornosti te mentorirao više od 200 društveno korisnih projekata.
Pod njegovim mentorstvom studentica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mateja Knežević zajedno sa svojim kolegama sudjelovala je u projektu mapiranja odgovornih poslovnih praksi usmjerenih na podršku zaposlenicima u usklađivanju poslovnog i obiteljskog života. Prakse tvrtki je sa svojom grupom analizirala i Matejina kolegica, studentica i sudionica panela Ivana Dubroja.
S nama su podijelile neke pozitivne prakse koje su neke tvrtke uvele, a koje zaposlenici rado koriste, poput kliznog radnog vremena, određenog broja dana u kojima mogu raditi od kuće, mjera kojima se stvara poticajna organizacijska klima po pitanju korištenja očinskog i roditeljskog dopusta, slobodnih dana za prenatalne preglede zaposlenica trudnica, slobodnih dana za liječnički pregled djeteta, slobodnog dana za prvi dan škole i vrtića djeteta, sufinanciranje troškova dječjeg vrtića i drugih financijskih mjera, raznih edukacija o mentalnom zdravlju zaposlenika te radionica za zaposlenike o roditeljstvu u suradnji s UNICEF-om.
Pročitajte više: Kako ne izgubiti sebe u poslovanju i u roditeljstvu?
‘Benefiti su ništa bez dobrih radnih uvjeta i dobre plaće’
Ivana i Mateja složile su se da im je rad na ovom projektu pružio višestruke koristi, od povezivanja s poslovnim sektorom, rada na stvarnom slučaju, ali i osvještavanja toga što će njima biti važno kod odabira radnog mjesta u budućnosti.
Voditeljica ljudskih potencijala u Undabot d.o.o. Martina Bastašić kroz panel je predstavila prakse kojima njezina tvrtka pomaže svojim zaposlenicima u održavanju ove ravnoteže, ali i brine o svojim zaposlenicima. Zaposlenicima su osigurani besplatni sistematski pregledi i edukacije o brizi za fizičko i mentalno zdravlje. Tvrtka potiče zaposlenike na fizičku aktivnost, pa tako i sami organiziraju pješačke i planinarske ture, nogometne utakmice… Jako im je važno da svaki zaposlenik točno zna što je njegov posao i da nitko ne radi prekovremeno. Otvoreni su prema radu od kuće, što zaposlenici vrlo rado koriste. Imaju fleksibilno radno vrijeme i nije im toliko važno koliko je dugo zaposlenik radio, već je li kvalitetno odradio svoj zadatak. Dodala je da su benefiti ništa bez dobrih radnih uvjeta i dobre plaće, pa veliki naglasak stavljaju i na te aspekte.
Pročitajte više: 5 životnih vještina kojima bismo trebali podučiti svoju djecu
Što je roditeljski stres i kako odgojiti mentalno zdravo dijete?
Hana Hrpka, izvršna direktorica i predsjednica udruge Hrabri telefon, održala je predavanje o mentalnom zdravlju djece, ali iz perspektive roditelja. Govorila je o roditeljskom stresu – uznemirujućem osjećaju prema sebi i djetetu, a takvu uznemirenost i neugodu roditelj direktno pripisuje zahtjevima roditeljstva koji se pred njega postavljaju. Roditeljski stres je, naglasila je, rizik za neprimjerene odgojne postupke, rizik za mnoga oboljenja i rizik za narušavanje odnosa. Poručuje roditeljima da brinu o sebi jer tako zapravo brinu i o svojoj djeci: da bi djeca bila dobro, važno je da imaju roditelje koji su dobro.
Komunikacijska stručnjakinja Anamarija Hrvoić Đurić razgovarala je s Irenom Orlović, osnivačicom i direktoricom tvrtke Harfa d.o.o., o tome kako odgojiti mentalno snažno dijete. Orlović je na samom početku istaknula da se ljudi zrcale jedni u drugima, pa tako i djeca osjećaju stres svojih roditelja. Roditeljstvo je, smatra, „posao života“, a mentalno zdravo dijete je dijete koje je dobro samo sa sobom – ima osjećaj „ja to mogu, dobar sam takav kakav jesam“. Roditelj će to potaknuti tako što će pohvaliti dijete za nešto što je zaista dobro napravilo, ali važno je ne upasti u zamku i govoriti djeci „ti si najbolji, bolji od svih u razredu“. To će rezultirati anksioznošću, jer najbolje i savršeno ne postoji.
Pročitajte više: Podizanje riječi, a ne glasa: Branka Novosel o mindful roditeljstvu
Djeca najčešće samo žele biti prihvaćena
Dario Marčac, TikTok mentor i osnivač Crew zajednice, govorio je o opasnostima za djecu na društvenim mrežama, ali i podijelio korisne savjete za roditelje. Roditeljima može pomoći sljedećih pet opcija: registracija, family pairing, time limit, nadzor nad sadržajem i direktne poruke. Ipak, najvažniji korak je razgovor – kako kaže, ne možete uvijek imati 100% kontrolu nad svime, i to je sasvim u redu. Pokušajte redovito razgovarati s djecom i razumjeti zašto rade to što rade. Najčešće samo žele biti prihvaćeni.
Marina Dimić Vugec, voditeljica Odjela za upravljanje kibernetičkom sigurnošću u Nacionalnom CERT-u, Sektoru Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET, održala je predavanje o sigurnosti djece na internetu. Podijelila je osnovne smjernice za digitalno roditeljstvo, a neke od njih su: razgovarajte s djecom jasno, otvoreno i što ranije, potaknite otvorenu komunikaciju – podijelite iskustva iz online okruženja i ne osuđujte, obrazujte sebe i djecu o online sigurnosti (digitalni trag, kibernetička higijena, rizici povezani s tim)… Najvažnija je ravnoteža korištenja tehnologije i zdrav odnos prema njoj.
Foto: Marin Tomaš
