Ivana Marković sredinom studenog 2013. preuzela je zahtjevnu poziciju kao članica Uprave za privatne korisnike u Iskonu, dok je istovremeno zadržala poziciju operativne direktorice Sektora upravljanja prodajom privatnim korisnicima u Hrvatskom Telekomu. Iako su obje tvrtke srodne i zapravo su dio iste grupe, radi se o dva različita posla. Za Ivanu Marković koja je u telekomunikacijskom sektoru od 2001. godine to ne bi trebao biti problem. Zato smo s njom razgovarali i o telekomunikacijskoj industriji, ali i o tome kako je uskladila svoj poslovni i privatni život.
Ivana Marković – ne vjerujem u tezu da je sve stvar dobre organizacije
Iza Vas je bogata karijera. Što je, po vašem mišljenju, bilo presudno za rast Vaše karijere?
Prvenstveno to što sam uvijek ostala u dodiru sa stvarnošću. Trudim se nikada ne dovesti u situaciju da ne znam kako operativno funkcionira koncept koji smo zamislili u idealnim, ‘laboratorijskim’ uvjetima. Također, u svojoj sam karijeri prelazila na slijedeću razinu tek nakon što sam završila sve što sam si zacrtala na prethodnoj. U komercijalnom dijelu poslovanja iznimno je važno i nikada ne zaboraviti da je krajnji korisnik ključni donositelj odluka, a prodavači oni o čijim vještinama ovisi i uspješnost kompanije. Zato se trudim odvojiti dovoljno vremena za direktan kontakt i s jednima i s drugima.
Od početka karijere radili ste u telekomunikacijskoj industriji. Koliko se ona od Vaših početaka do danas promijenila?
Telekomunikacijska industrija me osvojila zbog svoje dinamičnosti i nužnosti brzog prilagođavanja potrebama tržišta kako bi se zadržali na vrhu. Tu karakteristiku je zadržala i dan danas. Ipak, dok su na početku moje karijere potrebe korisnika, koje na kraju krajeva potiču promjene u industriji, bile vezane uz pružanje osnovne glasovne usluge, danas je situacija drugačija.
Što se točno promijenilo?
I HT i Iskon su svoje poslovanje prilagodili na način da proaktivno nude odabrana rješenja za sve složenije korisničke potrebe, od temeljnih telekomunikacijskih usluga poput telefoniranja, surfanja i gledanja televizije, do dodatnih usluga kao što su multimedijalni paketi za zabavu, ICT rješenja ili opskrba električnom energijom s kojom je HT upravo krenuo. Sve navedeno ponuđeno je uz vrhunske mobilne telefone, tablete i druge uređaje bez kojih rijetki mogu svakodnevno funkcionirati. Paralelno se brinemo i da unaprijedimo korisničko iskustvo na svim dodirnim točkama s našom kompanijom. Svjesni smo da je korisnicima njihovo vrijeme sve dragocjenije.
U kom smjeru će se dalje razvijati?
Očekujem da će se u budućnosti cijeli proces još više ubrzati i pred nas postaviti nove izazove. Kako biti ispred vremena, kako postati i ostati relevantan igrač na tržištima koja će u budućnosti biti relevantna našim korisnicima.
Gdje vidite Iskon u toj priči?
Iskon se odlično uklapa u tu priču s obzirom da se radi o fleksibilnoj organizaciji u kojoj se odluke brzo donose i implementiraju, pa kao takav ima i bolju startnu poziciju u odnosu na druge operatere na tržištu.
Ima li u Hrvatskoj telekomunikacijski sektor još mjesta za rast? U kojim segmentima? Hoće li u budućnosti biti važniji širokopojasni ili mobilni internet?
Segmenti u kojima telekomunikacijski sektor još raste su vezani uz internet i televiziju. Kada kažem internet, mislim prvenstveno na mobilni internet. Sve ostalo vezano je uz agilnost prilagodbe telekom igrača drugim tržištima.
Koliko je žena zaposlenih u HT-u a koliko ih je na srednjem i visokom managementu? Da li postoje neke posebne inicijative unutar tvrtke za povećanje broja žena na vodećim pozicijama?
37% zaposlenika HT-a su žene. Postotak direktorica iznosi 45%, dok je operativnih direktorica (visoki menadžment) 50%. To su ipak samo brojke, važno je naglasiti da u HT-u na svim razinama radi visokokvalificirani menadžment, bez obzira na spol.
S obzirom da su telekomunikacije tehnička znanost, koliko je važan tehnički fakultet za uspješnu karijeru u ovoj branši? Kako ste Vi svladali nedostatak tehničkih vještina?
Radim u komercijalnom dijelu poslovanja gdje su vještine koje se stječu na ekonomskom fakultetu izuzetno važne. Poznavanje tehničke pozadine proizvoda i usluga, u mjeri koja mi je potrebna za posao, savladala sam s godinama rada u samoj industriji.
Većina se telekomunikacijskih tvrtki, u svojim se marketinškim kampanjama fokusira na mušku populaciju, dok su žene nekako stavljene po strani. No, i one koriste internet. Kako Vi i Iskon gledate na žene kao kupce?
Sve naše aktivnosti vidim kao orijentirane prema korisnicima, bez obzira tko to bio. Opažaj iz pitanja ne mogu potkrijepiti primjerima iz HT-a i Iskona.
Smatrate da li da je potreban drugačiji pristup ženama?
Osobno mi ne bi bilo drago da netko prema meni kao ženi ima poseban/drugačiji pristup.
Koliko Vi osobno vremena provedete na internetu? Koliko od toga nije vezano za posao, odnosno koristite li internet u privatne svrhe?
Preko interneta radim sve što mogu, da si olakšam život. Jedva čekam trenutak kada će sve dosadne i repetitivne aktivnosti biti „one-click- away“.
S obzirom na to da nastavljate s radom i u HT-u, kako će Vaše imenovanje na poziciju u Iskonu utjecati na Vaš osobni i obiteljski život?
U početku vjerojatno lošije, no samo dok se ne uigram sa svojim novim timom.
Kako uopće usklađujete poslovni i privatni segment? Naše čitateljice su većinom poslovne žene koje na različite načine pokušavaju uskladiti obitelj i posao pa nas zanima kako to vama uspijeva?
Bez pomoći sa strane ne bih nikada uspjela riješiti logistiku vezanu uz svog sina prvašića i zato sam zahvalna svima onima koji su dio te pomoći. Jednostavno ne vjerujem u tezu da je sve stvar dobre organizacije. Kada imate svega par sati vremena dnevno za obitelj i samu sebe, nema te organizacije s ovakvim ritmom života koja vam omogućava da ih iskoristite kvalitetno.
Foto: Promo Iskon
