Hrvatski Andersen, tako se od milja naziva Ivana Brlić-Mažuranić, slavna spisateljica koja bi danas proslavila 149. rođendan. Ova žena stvorila je neka od najčitanijih hrvatskih priča namijenjenih djeci. U njezin opus spadaju “Priče iz Davnine” i prvi hrvatski dječji roman “Čudnovate zgode Šegrta Hlapića”, a četiri je puta nominirana za Nobelovu nagradu.
Duga loza autora
Popularna spisateljica, čija su djela danas dio obavezne lektire u osnovnim školama, potječe iz velike loze intelektualaca. Otac joj je bio državni odvjetnik i školovani povjesničar i autor. Djed joj je bio hrvatski ban Ivan Mažuranić, također autor lektirnog naslova – “Smrt Smail-age Čengića.” Baka Aleksandra Mažuranić sestra je poznatog jezikoslovca Dimitrija Demetra. To su korijeni velikanke Ivane Brlić-Mažuranić. Žena koju se danas naziva velikankom i svrstava u slavnu hrvatsku povijest, skončala je neslavno. U svojoj 65. godini oduzela si je život.
A kakvim je životom živjela? Zahvaljujući dobrom imovinskom stanju svoje obitelji školovala se kod kuće i naučila govoriti nekoliko stranih jezika, zbog čega su prvi književni pokušaji bili na francuskom jeziku, piše Biografija. Kad je imala svega 14 godina već imala iza sebe dva objavljena djela. Danas bi ju vjerojatno zvali ‘nepo baby’ jer je svoja djela bila u mogućnosti tako rano objaviti baš zbog toga što je imala sreću roditi se u obitelji utjecajnih intelektualaca.
No, bio je to tek početak. Svoj je talent nastavila razvijati. Popularna spisateljica isprofilirala se upravo pišući priče i bajke za djecu. Dobro je znala što djeca vole i u kakvim pričama uživaju. Rodila je sedmero djece, a od toga je dvoje vrlo rano preminulo.
Pročitajte više: Velikanke – znane i neznane. Na sam Dan žena u NSK otvorena izložba koja slavi žene
Ivana Brlić-Mažuranić – žena nevjerojatnih postignuća
Popularna autorica 1937. godine primljena je u Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti kao dopisni član i to kao prva žena još od vremena osnutka JAZU (danas HAZU).
Njezina djela prevedena su na sve važnije svjetske jezike, a uz njih tu su još i bengalski, hindi, japanski, mandarinski, vijetnamski i perzijski jezik. Njezino najpoznatije djelo “Priče iz davnina” jedno su od najprevođenijih djela hrvatske književnosti.
No Ivana nije važna samo u kulturnom i umjetničkom kontekstu već i u političkom. Uz supruga Vatroslava Brlića uključila se u stvarni politički život prvaka narodnoga pokreta. Biskup Josip Juraj Strossmayer dodijelio joj je zlatnu medalju za protumađaronska nastojanja, piše Povijest.hr.
Pročitajte više: Kako je živjela Marija Jurić Zagorka, prva europska novinarka
Privatni život i uspomena na čudnovatu spisateljicu
Ivana Brlić-Mažuranić rođena je u Ogulinu 1874. godine, a s obitelji seli u Karlovac pa potom u Jastrebarsko. Nakon udaje odlazi u Brod na Savi (današnji Slavonski Brod), a posljednje trenutke provela je u Zagrebu na Srebrnjaku.
Ivana se udala na svoj 18. rođendan, a godinu ranije zaručena je za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića. Vatroslav i Ivana oženili su se u crkvi sv. Marka, a jedan od kumova bio im je zagrebački gradonačelnik Milan Amruš.
Osim što je aktivno sudjelovala u narodnom pokretu, za vrijeme Prvoga svjetskog rata zajedno s kćerima Zorom i Nadom radila je kao bolničarka Crvenoga križa u Slavonskome Brodu.
Ova uspješna žena patila je od bolesti depresije i nakon duge borbe počinila je samoubojstvo, 21. rujna 1938. godine. Pokopana je na zagrebačkome groblju Mirogoj, u obiteljskoj grobnici.
Njoj u spomen u njezinom rodnom Ogulinu otvorena je spomen soba unutar Zavičajnog muzeja Ogulin. Spomen soba nastala je na stoti rođendan Ivane Brlić-Mažuranić, a uredili su je književnik dr.sc. Nedjeljko Mihanović i akademski slikar Srećko Pavlinić, na poticaj i prema ideji književnika Dragutina Tadijanovića.
U Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva se dio Ivanine rukopisne ostavštine.
Foto: Wikipedia / Canva
