Island, mala zemlja smještena na samom sjeveru Europe, poznata je i kao „zemlja vatre i leda“, odnosno najpoznatija je po svojim gejzirima, izvorima tople vode, ali i vulkanskoj aktivnost. No, uskoro bi ta mala zemlja na sjeveru Europe mogla postati poznata po još jednoj stvari – potpunoj rodnoj ravnopravnosti.
Island posljednjih 7 godina na prvom mjestu po ravnopravnosti
Svjetski gospodarski forum svake godine objavljuje „Izvješće o ravnopravnosti spolova“, koje je prvi put predstavljeno 2006. godine kako bi se pratila ravnopravnost spolova na četiri ključna područja – ekonomskom, političkom, obrazovnom i zdravstvenom području u zemljama diljem svijeta.
Island se prema Izvješću za 2015. godinu našao na prvom mjestu. I na prvom mjestu je od 2009. godine, dok se prve tri godine nalazio na četvrtom mjestu.
Svake godine Island ulaže svoje napore da ostvari rodnu ravnopravnost na svim područjima. Kako je napomenula Saadia Zahidi, voditeljica kampanje za rodnu ravnopravnost Svjetskog ekonomskog foruma, za Quartz, rodna ravnopravnost u Islandu iznosi čak 87 posto i ako nastavi istim tempom, uskoro bi mogao postati jedina zemlja gdje je ostvarena ravnopravnost od 100 posto.
U zadnjih 50 godina, 20 godina na čelu države bile su žene. Prema Izvješću, Island je postigao ravnopravnost na području politike i zdravstva 2009. godine, i od te se godine nalazi na prvom mjestu Izvješća u tim područjima. Island je i izvrstan primjer liberalizma. Naime, to je prva zemlja u kojoj se na premijerskoj poziciji našla i lezbijka.
Naravno, to ne znači da je Island pravi raj za žene. Na području zdravstva Island je prema Izvješću svake godine zauzimao lošiju poziciju, a na području ekonomije svake je godine ravnopravnost bolja. Tako se prema posljednjem Izvješću u ekonomiji našao na 5. mjestu, a samo dvije godine prije je bio na 22. mjestu.
„Island je jako mala ekonomija pa je talent i ljudski kapital jako vrijedan. Zato mislim da imaju taj pristup kojim ne žele potratiti bilo koji talent i žele osigurati da žene i muškarci mogu uspješno balansirati svoju obitelj i društvene obaveze sa svojim poslovnim obavezama“, rekla je Zahidi.
I Island se još uvijek bori s nejednakošću. Žene su i dalje manje plaćene, teže pronalaze posao, teže napreduju, a na području politike i ekonomije možda i ne bi bilo toliko žena da nisu uvedene obavezne kvote. I njihova se ekonomija susrela s krizom, kao i naša. Ali u svakom slučaju, Island napreduje i svake se godine trude uvesti neke promjene. A mi? Još uvijek daleko od Islanda.
Hrvatska ima još puno posla
Prema tom istom Izvješću, Hrvatska je po pitanju ravnopravnosti spolova na 59. mjestu. Usporedbe radi, zemlje poput Bjelorusije, Tanzanije, Ugande, Zimbabvea i dr., u boljoj su situaciji po pitanju ravnopravnosti od žena u Hrvatskoj.
Žene teže dobivaju posao na neodređeno vrijeme, teže napreduju, balansiranje privatnog i poslovnog života postala je umjetnost, a različite vrste uznemiravanja na poslu češća su pojava od osoba koje se prijavljuju na burzu rada. A trudnice? Mnoge nakon porodiljnog dočeka „radna knjižica“.
O ženama u politici da ne pričamo. Ustavni sud je prošle godine ukinuo sankcije za nepoštivanje kvota od minimalno 40 posto oba spola na stranačkim listama. A nova Vlada mandatara Tihomira Oreškovića nema mnogo žena na ministarskim pozicijama. Dubravka Jurlina Alibegović (Ministarstvo uprave), Bernardica Juretić (Ministarstvo socijalne politike i mladih) i Nada Šikić (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava) nove su ministrice. Samo tri ministrice. Izgleda da potencijal druge (ženske) polovice stanovništva u hrvatskoj politici još uvijek nije dovoljno prepoznat.
Ne kažemo da je kod nas baš toliko loše. Život u Hrvatskoj svakako ima svoje prednosti. Dosadašnja loša ekonomska i politička situacija dovela je do velikog nezadovoljstva ljudi, te odlaska mladih iz Hrvatske. Možda će nova Vlada Tihomira Oreškovića okrenuti stvari na bolje. U svakom slučaju, vidjet ćemo u narednih nekoliko mjeseci (ili godina).
Foto: Flickr/ Chris Ford