Irska se treću godinu za redom suočava s istim problemom – kako pametno iskoristiti neplanirano velik višak novca u državnom proračunu. Iako bi im mnoge zemlje pozavidjele na tome, irski dužnosnici kažu kako odluka o tome što učiniti s viškom od 8,6 milijardi eura nije nimalo lak zadatak, piše Jutarnji list.
“Problem je u tome što se Irska bori pronaći načine da taj novac pretvori u stvari koje su ljudima potrebne”, komentirao je Gerard Brady, glavni ekonomist u Ibecu, najvećem poslovnom lobiju u toj zemlji.
Gospodarstvo je prošle godine raslo pet puta brže od očekivanog
Više od desetljeća nakon sloma zbog kojeg su EU i MMF morali uskočiti sa 67,5 milijardi eura zajmova i nametnuti kontroverzni program štednje, ova otočna zemlja i dalje je oprezna pa nastavlja štedjeti za mirovine te klimatske i infrastrukturne izazove. Bez obzira na to što su okolnosti danas znatno pozitivnije – gospodarstvo je prošle godine raslo pet puta brže od očekivanog. Lani je Irska bila 8,3 milijarde eura u plusu, a godinu ranije 8,6 milijardi. Prema pisanju Financial Timesa, očekuju da će u razdoblju od 2024. do 2027. godine ukupno ‘skupiti‘ 38 milijardi eura viška.
Za prepunu državnu blagajnu najzaslužniji su prihodi od poreza na dobit od globalnih kompanija sa sjedištem u Irskoj, uglavnom u tehnici i farmaciji. Vlada kaže da su joj ti primici 2023. donijeli 23,8 milijardi eura i predviđa se da će ove godine prikupiti 24,5 milijardi eura.
Oprezni su zbog toga što su takvi prihodi samo privremeni pa novac žele štedjeti za vremena kada ovakvog priljeva više ne bude. Zbog toga su više od 100 milijardi eura viška u dva državna imovinska fonda do 2035. Dio novca iskoristili su za otplatu duga i tako snizili svoj omjer duga i BDP-a na nešto ispod 76 posto, dok je dio otišao na financiranje mjera Covid-19 i potpore troškovima života.
Pročitajte više: Pet europskih zemalja ima najbolje uvjete za pokretanje posla
Postoji ogromna potreba za javnim ulaganjima
Ekonomisti vjeruju da bi upravo štednja dugoročno mogla naštetiti zemlji jer golemo bogatstvo ne koristi za rješavanje infrastrukturnih problema, a ima ih mnogo. Milijarde viška pomogle bi u rješavanju stambene krize u zemlji u kojoj rast stanovništva brzo nadmašuje novu ponudu, ublažavanju izazova električne mreže, opskrbe vodom, zdravstvenih usluga i javnog prijevoza.
“Postoji ogromna potreba za javnim ulaganjima i prilika koja se pruža jednom u generaciji da se to financira iz vlastitog džepa. Rijetko se kojoj zemlji pružila tako izvanredna prilika da promijeni društvo”, rekao je ekonomist David McWilliams.
Vlada je ipak najavila da će proračun uključiti 6,9 milijardi eura potrošnje i 1,4 milijarde eura poreznih mjera, čime će preuzeti njezino samonametnuto pravilo da povećanje potrošnje ne bude veće od pet posto godišnje.
Pročitajte više: Ovo su najbolje zemlje za poduzetnike. Pogledajte na kojem je mjestu Hrvatska
Što god Irska učinila s njim, čini se da će novac i dalje dolaziti
Emma Howard, predavačica na Tehnološkom sveučilištu u Dublinu, smatra da bi Irska dio svog viška trebala usmjeriti na društvene probleme. Prema podacima Europske unije, Irska je najusamljenija zemlja u Europi, s gotovo petinom ljudi koji su usamljeni većinu ili cijelo vrijeme, a gotovo dvije trećine ljudi pati od tjeskobe ili depresije. Osim toga, svako sedmo dijete živi u kućanstvu s manje od 60 posto srednjeg dohotka u zemlji.
Dobar način kako kratkotrajni višak novca pretvoriti u dugoročni priljev je poticanje poduzetništva. Ili se on može iskoristiti da bi se poboljšao sustav planiranja i ubrzale procedure dobivanja dozvola. Izgradnja kuća se s godinama ubrzala, ali je to i dalje presporo s obzirom na potrebe. Primjerice, nova nacionalna dječja bolnica daleko premašuje postavljene rokove što je dovelo do toga da se ukupni troškovi s vremenom povećaju čak četiri puta.
Što god Irska učinila s njim, čini se da će novac i dalje dolaziti. Prema jednom dijelu plana porezne reforme OECD-a koji se sastoji od dva stupa, a čiji je cilj uklanjanje prednosti za multinacionalne kompanije koje posluju u jurisdikcijama s niskim porezima, Irska je povećala svoju stopu poreza na dobit od 12,5 posto na 15 posto za velike tvrtke. Ali drugi dio reforme – zahtjev da korporacije plaćaju porez tamo gdje se nalaze njihovi kupci, što bi usmjerilo neke od irskih korporativnih primitaka od poreza – zapravo nije zaživio.
“Trenutno smo u vrlo, vrlo jakoj poziciji, nadamo se da nećemo napraviti nered”, rekao je Seamus Coffey, predsjednik Irskog fiskalnog savjetodavnog vijeća, na nedavnoj konferenciji.
Foto: Canva
