Kad je nakon revolucije u Iranu 1979. ova zemlja postala teokracija, nije se moglo predvidjeti da će 43 godine kasnije, ljudi ponovno izaći na ulice, ovaj put zahtijevajući promjenu režima iz opresivnog, religijski vođenog. Mogu se čuti i skandiranja u kojima se želi smrt ultrakonzervativnog predsjednika Ebrahima Raisija, ali i vjerskog vođe Mojtaba Khameneija. Povici „Smrt diktatoru“ i „Žena, život, sloboda“ odjekuju ulicama.
Zeleno-bijeli kombiji odvodili žene u smrt
Podsjećamo, Iranci su na ulice izašli nakon što je ‘moralna policija’ uhitila 22-godišnju Mahsu Amini, te je usmrtila. Skupili su je na ulici te priveli kako bi prošla ‘edukaciju’ o ispravnom načinu odijevanja i ponašanja, u skladu s Kuranom. Zakon se odnosi na sve žene u zemlji, ne samo one koje se deklariraju vjernicama, točnije muslimankama.
Pravila odijevanja na snazi su od islamske revolucije 1979. Odnose se na žene, iako islamska sveta knjiga nalaže skromno odijevanje za oba spola. U Kuranu o zahtjevu skromnog odijevanja piše: „Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka čuvaju stidna mjesta svoja; to im je najčednije, jer Allah, uistinu, zna ono što oni rade.“ Ovaj se dio odnosi na muškarce, dok se ženama podrobnije objašnjava što i kako se nositi pred kime. Hidžab, točnije marama koja prekriva kosu, obavezan je odjevni komad za sve žene koje se nalaze u Iranu. Amini je uhićena u akciji koju je naredio iranski predsjednik Ebrahim Raisi. ‘Moralna policija’ uspostavljena je kako bi se strogo provodio kodeks odijevanja u zemlji. Prema njemu, sve žene moraju pokrivati kosu.
Bijelo-zeleni kombiji u kojima je policija za moral patrolirala ulicama, proganjajući i privodeći žene koje prkose kodeksu, povučeni su. Izgleda da Raisiju ipak nije toliko bitno koliki postotak glave i kose žene prekrivaju, ako je progon onih koje se suprotstavljaju doveo do masovnih prosvjeda i nereda.
Kombiji koji su usporeno vozili gradovima, vrebajući žene, gledajući kako su odjevene i trpajući ih u njih, zvuči kao scena iz true crime dokumentarnog filma ili serije Sluškinjina priča, ne nešto što se u 2022. događa ne tako daleko. Osim što su simbolizirali sve negativno što predstavlja Islamska republika, utjerivali su strah u kosti svake žene, koje nisu znale hoće li i njih ‘progutati’ zeleno-bijeli kombi.
Pročitajte više: Moralna policija odvodi žene na ‘edukaciju’ o hijabu? U Iranu ubili djevojku zbog kršenja zakona
Žene predvode demonstracije
Žene su zauzele ključne, vodeće uloge u nizu protesta koji su održani u svih 31 iranskih provincija. To su mlade žene, kao i preminula Amini, koje žele iz temelja promijeniti politički ustroj i društvo unutar domovine. One nisu bile žive tijekom protekle revolucije pa se s njome ne mogu ni poistovjetiti, kao ni s idealima Islamske republike. Njihovi su svjetonazori progresivni, te žene žele više poštovanja, čak i ravnopravnost spolova. Ono što su trpile do sad uključuje zabranu ulaska u javne ustanove bez pokrivala, ograničavanje sloboda i generalnu opresiju.
Prosvjedi su iz onih usmjerenih na ukidanje zakona o obveznom nošenju marama prerasli u pravu nacionalnu pobunu, koja je na ulice izmamila muškarce i žene, slavne osobe, a posebno su glasni studenti koji na sveučilišnim kampusima jednoglasno izvikuju parole i pale hidžabe.
Kuha li se politička revolucija?
Jesu li prosvjedi koji ne jenjavaju i postavljaju trendove na društvenim mrežama gdje se žene poziva na ujedinjeno rezanje kose i paljenje prekrivala za glavu početak političke revolucije koja će dovesti do promjene režima u Iranu?
Prema Hrvatskom jezičnom portalu, revolucija je korjenita promjena u političkim, društvenim i ekonomskim odnosima, izvedena nasilnim putem. Trenutno u Iranu vlada teokratski režim, koji je na snazi od revolucije 1979. Tad je zemlja iz monarhije s prozapadnim preobražena u Islamsku republiku na čelu s Imamom, religijskim vođom. Tad su uvedena i stroga pravila ponašanja i odijevanja. Cilj je revolucije bilo zaustavljanje tiranije i ovisnosti o stranim državama. Tako je Iran od jednog od najvećih saveznika SAD-a postao njihov veliki neprijatelj.
Uz pomoć društvenih mreža, istina o stanju unutar Irana munjevito se proširila daleko izvan granica te zemlje. Kako otpor raste, režim je pojačao cenzuru, ometaju se enkripcije u aplikacijama za razmjenu poruka i ograničava Google pretraživanje, prenosi Telegram. Prosvjednici stoga koriste letke na koje ispisuju detalje i upute o nadolazećim prosvjedima.
Vojska gasi vapaje za pravdom
Pitanje hoće li do prave revolucije uopće doći ostaje, a neizvjesnost budućnosti ostavlja upitnik nad Iranom, jer nemoguće je predvidjeti kakav će oblik vlasti i politički ustroj naslijediti ako do nje i dođe. Čini se da prosvjednici za sad ne ciljaju prema svrgavanju vlasti, već je ovo što čine vapaj za pravdom. Pozitivna strana je međunarodna potpora koju primaju. Nedostaje opozicijski vođa koji bi vodio proteste i svoju antirežimsku politiku skandirao na megafon pred okupljenima. Iran je bio prva zemlja u svojoj regiji koja se suprostavila monarhu i dala ljudima glas vezano uz državno upravljanje.
Problem je nastao kad su vlast preuzeli autoritarni klerici. Islamska je republika opstala 43 godine, pa nije isključeno da će i ovi prosvjedi biti ugušeni. Napora za time ne nedostaje, jer policija izlazi na teren i obračunava se s onima koji prosvjeduju. Sigurnosne su snage koristile suzavac i bojevo streljivo kako bi razbili demonstracije. Angažirana je i vojska koje je napadima bespilotnim letjelicama i topništvom ciljala područje Kurdistana. Cilj su bile baze iransko-kurdskih separatističkih skupina koje ‘izazivaju kaos’ u gradovima na iransko-iračkoj granici.
Pročitajte više: Afganistanke već godinu dana pod vlašću Talibana – Spolni apartheid ili strah od neovisnih žena?
Prijeki sud za sudionike prosvjeda
Tako je ubijeno više od 75 ljudi, 700 ih je ozlijeđeno, a više od 1200 uhićeno, prenosi Telegram. Nadalje, vlasti u Teheranu objavile su da je uhićeno i devet stranaca koji su poticali pobunu protiv teokratskog režima, a tamošnji mediji izvijestili su da je uspostavljen prijeki sud za sudionike prosvjeda.
Kako su neki ljudi za Iransku revoluciju smatrali da je napredna, tako su je drugi vidjeli kao nazadnu. Ono što se trenutno događa u Iranu reakcija je na provođenje šerijata po vlastivoj volji, u političke svrhe. Vjernici se slažu kako Allah nije nikome dozvolio da druge tjera da slijede Islam. Hoće li Iran dovršiti svoj put ka demokraciji i kako, vrijeme će pokazati.
Foto: Canva/irangov.en Instagram
