Kad je 2008. “tržišni balon” eksplodirao te slobodnom tržištu zadao udarac od kojeg se oporavio tek zahvaljujući sredstvima državne pomoći, u pitanje se dovelo treba li uvesti regulacije prisile zaustavljanja monopola.
“Ne ponovilo se”, upozoravali su ekonomisti iako ni oni sami nisu znali je li balon puknuo zbog previše ili premalo državne intervencije. Ipak, korporacije su i dalje, uz financijsku pomoć bankara nastavile izvoziti proizvodnju u zemlje Dalekog istoka, davati zajmove i obveznice, a SAD se pokušao “izvući” vojnom ekonomijom, utječući na globalni sferu. Stvari su se, kolokvijalno rečeno, nastavile kretati kao i prije sloma tržišta te se već 2019. godine spekuliralo o novom krahu.
Tko profitira u pandemiji koronavirusa?
Nitko tada nije mogao zamisliti kakvu će novinu donijeti svjetska pandemija virusa COVID-19. Pitanje koje ekonomisti, politolozi i ostali stručnjaci postavljaju svakako se odnosi na: Tko od svjetske krize uopće može profitirati? Bilo pandemijske, bilo ekonomske. Osim tehnoloških magnata – nitko. Troškovi ostajanja kod kuće, umjesto na radnim mjestima svakako donose uštede, tvrtkama, ali one su minorne ako se gospodarstvo ne kreće.
I tako, da police s hranom ostanu pune, da radna mjesta ostanu koliko-toliko osigurana, poglavito u ugostiteljstvu, a BDP na razini, države su stale tiskati novac. A tiskanje novaca, čak i laik zna, donosi inflaciju odnosno dolazi do pada vrijednosti novca. Cijene u Hrvatskoj bilježe rast, i građani se nerijetko žale da im je košarica praznija, za jednake cijene kojima su dosad mogli odvajati za potrepštine.
Pročitajte više: Glas poduzetnika: Vlado RH, zašto skrivate cijeli nacionalni plan za oporavak?
Pad BDP-a? Trebamo li se brinuti oko košarice hrane?
Guverner HNB-a Boris Vujčić prokomentirao je cijelu situaciju tj. iznio zašto ne dolazi do inflacije ako države tiskaju ogromne svote novaca. Ekonomija se, kaže, “drži solidno”. Nagli pad BDP-a spriječen je potporama, mahom ugostiteljima i nezaposlenima, kao naknada, i to za otprilike 180.000 osoba. Drugo, ova se kriza smatra prolaznom, i doživjet će „boom” kad na tržištu rada bukne potražnja za poslovima.
“Ono što mi smatramo inflacijom je obično rast potrošačkog indeksa cijena. Znači, košarice dobara. I stvarno nema porasta cijena. Prvenstveno jer su pale cijene energije i hrane tijekom krize, što je isto logično. Ono što je poraslo, taj novac koji je naštampan je otišao u rast cijena, ali rast cijena obveznica, dionica, obveznica kojima se države zadužuju, dionica, nekretnina. Različitih vrsta financijske imovine”, navodi Vujčić.
Ali pad BDP-a i inflacija svakako nas treba brinuti, ne samo u Hrvatskoj. Tiskanje novaca nikada nije postalo rješenje problema, ono je samo sredstvo razmjene, a ne i potrošačko dobro, ono ne može proizvoditi. U Hrvatskoj možda zasad ne postoji rizik od visoke inflacije, ali pad BDP-a svakako nas treba zabrinuti.
Banke kreću u masovno tiskanje novaca
Kako smo već spomenuli tiskanje novaca nije “hir” samo u našoj državi već sve narodne banke pokreću masovnu emisiju novaca pa se govori i o padu BDP-a na svjetskoj razini odnosno, sve police, kako su upozoravali “pesimistični” ekonomisti mogle bi ostati prazne.
Svjedočimo kako koronakriza ipak neće samo tako nestati iz svakodnevice pa će se tržište i dalje podređivati isključivo statusima zaraženih i ostalim grafovima. Ako uzmemo u obzir da je i bez pandemije bilo moguće ponovno urušavanje burzi, tada shvaćamo da virus samo dolijeva ulje na vatru.
Ionako ekonomski opustošenoj Hrvatskoj bio bi to pretposljednji čavao u lijesu koji donosi osiromašenu naciju. Oporavak kojeg smo čekali u 2021. godini je spriječen, a što će se dalje događati ostaje nepoznanica.
Pročitajte više: Kako izgleda kad žene vode svjetsku ekonomiju? Uskoro ćemo saznati!
Vlada najavljuje reforme: Što to znači za građane i poduzetnike
Vlada najavljuje i porezne reforme kao dodatak tiskanju novca koji bi spriječio pad BDP-a, ali ljude ne zanimaju brojke i stanje državne blagajne već koliko na stolovima mogu pojesti. Dolazimo i do pitanja kreditiranja jer tiskanje novca nije ništa drugo nego upumpavanje sredstava sada kreditno nesigurnim građanima tj. pomaganje bankarskom sektoru.
Ako bankarski sektor ponovno prođe kroz agoniju nenaplaćenih kredita, zajmova i hipoteka svakako možemo očekivati da spas bude samo u novom novcu. Ipak, ako države ne stanu na kraj tom začaranom krugu, ako ne uspiju pronaći balans, ne gine nam inflacija. Što znači bezvrijedan novac mnogi se još sjećaju iz doba Jugoslavije, kada se za namirnice kao što su sol ili šećer stajalo u masovnim redovima.
Inflacija najviše pogađa ulagače, odnosno poduzetnike koji ovise o valuti. Kreditna sposobnost u doba krize naglo pada, što smanjuje potencijalne poduzetničke poteze. U takvim uvjetima, mnogi poduzetnici ne usude se pokretati vlastiti biznis. A postojeći poduzetnici morat će se hrvati s inflacijom i manjim obrtajem novcem.
Slom tržišta, kad monopolisti “padaju”, padaju i male tvrtke, a ovisne su o priljevu novaca kroz klijente, koji, ako im se smanjuje kupovna moć, ne mogu koristiti usluge. Inflacija je već nastupila.
Pročitajte više: Velika ekonomska analiza Vuka Vuković: Propašću ugroženih tvrtki dovode dovodi se u pitanje isplata više od 130 000 mirovina!
Slučaj Sueskog kanala: Krhka ekonomija
Svjedoci smo još jednom fenomenu, kao što je bio prekid gospodarskog prometa u Sueskom kanalu. Iako teretnjak masovnih razmjera, koji je “zapeo” i time zakočio promet dobara, dao nam je poduku iz ekonomije. Čak i minorna stvar može sustav izbaciti iz kontrole i “prodrmati” ekonomiju, koja sada, po svemu sudeći iskače iz šina. Kakve posljedice tada može imati gorostasni virus? Svakoj iole ekonomski pismenoj osobi prvi znak upozorenja je upravo tiskanje novaca, a drugi pad BDP-a. Treći, to znamo svi jest inflacija. Kad se tri signala spoje dobivamo 2008. godinu u još jačem zamahu. “Ne ponovilo se”.
Foto: Sara Kurfeß/Unsplash
